< Wuok 16 >

1 Oganda jo-Israel duto nochako wuoth kawuok Elim mi gidhi e thim mar Sin mantie e kind Elim gi Sinai, chiengʼ mar apar gabich mar dwe mar ariyo bangʼ kane gisewuok Misri.
Pea naʻe hiki honau fononga mei ʻElimi, pea haʻu ʻae fakataha kotoa pē ʻoe fānau ʻa ʻIsileli ki he toafa ko Sini, ʻaia ʻoku ʻi he vahaʻa ʻo ʻElimi mo Sainai, ʻi hono hongofulu ma nima ʻoe ʻaho, ʻi hono ua ʻoe māhina, hili ʻenau haʻu mei he fonua ko ʻIsipite.
2 E thim kanyo oganda jo-Israel duto nongʼur ne Musa gi Harun.
Pea naʻe lāunga ʻi he toafa ʻae fakataha kotoa pē ʻae fānau ʻa ʻIsileli kia Mōsese mo ʻElone.
3 Jo-Israel nowachonegi niya, “Mad ne Jehova Nyasaye negwa e piny Misri! Kuno ne wabet kwalworo agulni mopongʼ gi ringʼo, kendo ne wachamo kit chiemo moro amora mane wadwaro, to isekelowa e thim ka mondo kech oneg ogandani duto.”
Pea naʻe lea ʻae fānau ʻa ʻIsileli kiate kinaua, ʻo pehē, “ʻOku mau fakaʻamu ki he ʻOtua, naʻa mau mate ʻi he nima ʻo Sihova ʻi he fonua ko ʻIsipite, ʻi heʻemau kei tauʻutu ofi ki he ngaahi kulo kakano, pea ne mau kai mā ʻo mākona; he kuo mo ʻomi ʻakimautolu ki he toafa ni, ke tāmateʻi ʻae fakataha ni kotoa pē ʻaki ʻae fiekaia.”
4 Eka Jehova Nyasaye nowacho ne Musa niya, “Abiro lwaronu makati koa e polo malo. Ji nyaka wuogi pile pile mondo ochok moromogi odiechiengno. Kuom yorni abiro temogigo mondo ane kata ka gibiro luwo chikena.”
Pea naʻe folofola ai ʻa Sihova kia Mōsese, “Vakai, Te u fakaʻuha ʻae mā mei he langi maʻamoutolu: pea ʻe ʻalu atu ʻae kakai ʻo tānaki fakatuhotuha ki he ʻaho kotoa pē ʻae mā, koeʻuhi ke u ʻahiʻahiʻi ʻakinautolu, pe te nau felakaʻi ʻi heʻeku ngaahi fekau pe ʻikai.
5 Chiengʼ mar auchiel nyaka gitedi gima gichoko, mano nyaka bed marom nyadiriyo kuom gima gisebedo ka gichoko odiechienge moko odiechiengʼ kodiechiengʼ.
Pea ʻi hono ono ʻoe ʻaho ʻe fai pehē, te nau ngaohi ʻaia kuo na tuku, pea ʻe tuʻoua hono lahi hake ʻi he mā ʻoku nau ʻomi ʻi he ʻaho kehe.”
6 Kuom mano Musa gi Harun nowacho ne jo-Israel duto kama: “Godhiambo ubiro ngʼeyo ni ne en Jehova Nyasaye ema noresou Misri,
Pea naʻe tala ʻe Mōsese mo ʻElone ki he fānau kotoa pē ʻa ʻIsileli, “Te mou toki ʻilo ʻi he efiafi, kuo ʻomi ʻe Sihova ʻakimoutolu mei he fonua ko ʻIsipite:
7 kendo gokinyi ubiro neno duongʼ mar Jehova Nyasaye, nikech osewinjo ngʼur ma ungʼurnego. Wan to wan ngʼa gini ma dimi ungʼurnwa?”
Pea ʻi he ʻapongipongi, te mou mamata ki he nāunau ʻo Sihova he ʻoku ne ʻafioʻi hoʻomou ngaahi lāunga pea ko hai ʻakimaua, koeʻuhi ke mou hanu ai kiate kimaua?”
8 Bende Musa nowachonegi niya, “Ubiro ngʼeyo ni ne en Jehova Nyasaye ka omiyou ringʼo mondo ucham godhiambo kendo gi Makati duto ma udwaro gokinyi nimar osewinjo ngʼur ma ungʼurnego. Wan to wan ngʼa? Ok wan ema ungʼurnwa to ungʼurne mana Jehova Nyasaye.”
Pea pehē ʻe Mōsese, “ʻE tuku ʻe Sihova ʻae kakano kiate kimoutolu ʻi he efiafi, mo e mā ʻi he pongipongi ke mou mākona ai; he ʻoku ʻafioʻi ʻe Sihova hoʻomou lāunga ʻaia ʻoku mou lāunga ai kiate ia: pea ko hai ʻakimaua? ʻOku ʻikai kiate kimaua hoʻomou lāunga, ka kia Sihova.”
9 Eka Musa nowacho ni Harun niya, “Nyis oganda jo-Israel duto ni, ‘Biuru e nyim Jehova Nyasaye, nimar osewinjo ngʼur ma ungʼurgo.’”
Pea naʻe lea ʻa Mōsese kia ʻElone, “Tala ki he fakataha kotoa pē ʻae fānau ʻa ʻIsileli, Mou haʻu ʻo ofi ki he ʻao ʻo Sihova he kuo ne ʻafioʻi hoʻomou lāunga.”
10 Ka pod Harun ne wuoyo ni oganda jo-Israel duto, negingʼiyo yo thim kendo duongʼ mar Jehova Nyasaye ne othinyore e boche polo.
Pea vakai lolotonga ʻae lea ʻa ʻElone ki he fakataha kotoa pē ʻae fānau ʻa ʻIsileli, naʻa nau sio atu ki he toafa, pea vakai, kuo ha mai ʻae nāunau ʻo Sihova ʻi he ʻao.
11 Eka Jehova Nyasaye nowacho ne Musa niya,
Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, ʻo pehē,
12 “Asewinjo ngʼur mar jo-Israel. Nyisgi kama, ‘Ka piny yuso ubiro chamo ringʼo kendo gokinyi ubiro chamo Makati muyiengʼ. Eka ubiro ngʼeyo ni an Jehova Nyasaye ma Nyasachu.’”
“Kuo u ongoʻi ʻae lāunga ʻae fānau ʻa ʻIsileli: lea kiate kinautolu ʻo pehē, ʻi he efiafi te mou kai kakano, pea ʻi he pongipongi te mou mākona ʻi he mā: pea te mou ʻilo ko au ko Sihova ko homou ʻOtua.”
13 Odhiambono, aluru nobiro moimo kambi kendo gokinyi ne nitie thoo momoko koluoro kambi.
Pea ʻi heʻene efiafi naʻe hoko ʻo pehē, naʻe haʻu ʻae fuifui kueili, pea naʻe ʻuʻufi ʻae ʻapitanga; pea ʻi he pongipongi naʻe ʻufiʻufi takatakai ʻae ʻapitanga ʻe he hahau.
14 Kane thoo oserumo, gik marochere mongʼinore ongʼinore momoko ewi lowo nonenore.
Pea ʻi he ʻalu hake ʻae hahau naʻe ʻūfia ai, vakai, naʻe ʻi ai ʻi he funga toafa ʻae meʻa siʻi potopoto, ʻo hangē ko e hahau fefeka ʻi he kelekele.
15 Ka jo-Israel nonene, negipenjore kendgi niya, “Ma en angʼo?” Nimar ne ok gingʼeyo gima ne en. Musa nowachonegi niya, “En e Makati ma Jehova Nyasaye osemiyou mondo ucham.
Pea ʻi he mamata ki ai ʻae fānau ʻa ʻIsileli, naʻa nau fepehēʻaki, “Ko e hā ia?” He naʻe ʻikai te nau ʻilo pe ko e hā. Pea pehē ʻe Mōsese kiate kinautolu, “Ko e mā eni kuo foaki mai ʻe Sihova ke mou kai.
16 Ma e gima Jehova Nyasaye osechiko, ‘Ngʼato ka ngʼato nyaka chok mangʼeny kaka odwaro. Kaw moromo ngʼato ka ngʼato ma udakgo.’”
Ko eni ʻae meʻa kuo fekau ʻe Sihova, Tānaki ia ʻe he tangata kotoa pē ʻo fakatatau ki heʻene kai, ko e oma ʻe taha mā ʻae tangata taki taha, ʻo fakatatau ki he lau ʻo homou kakai; ke toʻo taki taha ʻae tangata maʻanautolu ʻoku ʻi hono ngaahi fale fehikitaki.”
17 Jo-Israel notimo kaka nonyisgi; jomoko nochoko mangʼeny, to jomoko nochoko matin.
Pea naʻe fai pehē ʻe he fānau ʻa ʻIsileli, ʻo tānaki ia, naʻe lahi ʻae niʻihi, pea siʻi ʻae niʻihi.
18 To kane gipimogi gi gir pimo mar omer, ngʼat mane ochoko mangʼeny ok ne nigi mangʼeny bende ngʼat mane ochoko matin ok ne nigi matin ahinya. Ngʼato ka ngʼato nochoko mana mangʼeny moromo gi dwarone.
Pea kuo fakafuofua ʻaki ia ʻae oma, naʻe ʻikai hano toe, kiate ia naʻe tānaki ʻo lahi, pea ko ia naʻe tānaki siʻi naʻe ʻikai hano masiva; naʻa nau tānaki ʻae tangata taki taha ʻo fakatatau ki heʻene kai.
19 Eka Musa nowachonegi niya, “Onge ngʼato manokan chiemono kata matin nyaka okinyi.”
Pea pehē ʻe Mōsese, “ʻOua naʻa tuku ʻe ha tangata hano toe ki he ʻapongipongi.”
20 Kata kamano, jomoko kuomgi ne ok odewo wach Musa, negikano moko nyaka okinyi, to negiyudo ka kudni opongʼo chiemono kendo negichako dungʼ. Kuom mano Musa ne iye owangʼ kodgi.
Ka naʻe ʻikai te nau tokanga kia Mōsese; ka ko honau niʻihi naʻe tuku hano toe ki he ʻapongipongi, pea naʻe ʻuangahia ia, pea namuaʻa; pea naʻe ʻita ʻa Mōsese kiate kinautolu.
21 Okinyi ka okinyi ngʼato ka ngʼato ne choko moromo gi dwarone to ka chiengʼ nobedo makech to chiemono ne oleny.
Pea naʻa nau tānaki ia ʻi he pongipongi kotoa pē, ʻae tangata taki taha ʻo tatau mo ʻene kai: pea ʻi he hoko ʻo vela ʻae laʻā, naʻe vai ʻo ʻosi ia.
22 Chiengʼ mar auchiel, ngʼato ka ngʼato nochoko morome nyadiriyo, bangʼe to jotend dhoudi nobiro mokelo ne Musa wachni.
Pea ʻi heʻene hoko ki hono ono ʻoe ʻaho, naʻa nau tānaki ʻo tuʻo ua hono lahi hake ʻoe mā, ko e oma ʻe ua ki he tangata pe taha: pea naʻe haʻu ʻae kau pule kotoa pē ʻoe kakai ʻo tala ia kia Mōsese.
23 Eka nowachonegi kama, “Ma e gima Jehova Nyasaye ochiko, ‘Kiny en odiechieng yweyo, ma en Sabato maler mowal ne Jehova Nyasaye. Teduru mago mudwaro tedo kendo bokuru mago mudwaro boko, to modongʼ to ukan nyaka kiny.’”
Pea pehē ʻe ia kiate kinautolu, “Ko eni ia kuo folofola ai ʻa Sihova, Ko e mālōlō ʻoe Sāpate māʻoniʻoni kia Sihova ʻapongipongi: taʻo he ʻaho ni, ʻaia te mou taʻo, pea haka ʻaia te mou haka: pea ko ia ʻoku toe, hilifaki ia ki he ʻapongipongi maʻamoutolu.”
24 Kuom mano negikano chiemo nyaka okinyi mana kaka Musa nochikogi kendo chiemono ne ok owichore kata timo kudni.
Pea naʻa nau hilifaki ki he ʻapongipongi, ʻo hangē ko e fekau ʻa Mōsese: pea naʻe ʻikai namuaʻa, pea naʻe ʻikai ha ʻuanga ʻi ai.
25 Musa nowachonegi niya, “Mano ema ucham kawuono nikech kawuono en Sabato ni Jehova Nyasaye. Ok unuyud chiemo munyalo kwanyo kawuono.
Pea pehē ʻe Mōsese, “Kai ia he ʻaho ni; he ko e ʻaho ni ko e Sāpate ia kia Sihova: ʻe ʻikai te mou ʻilo ia he ʻaho ni ʻi he ngoue.
26 Chokuru chiemo kuom ndalo auchiel, nimar odiechiengʼ mar abiriyo ma en Sabato ok nonwangʼ chiemono.”
Ko e ʻaho ʻe ono te mou tānaki ia; ka ʻi hono fitu ʻoe ʻaho ʻaia ko e Sāpate, ʻe ʻikai siʻi ʻi ai ia.”
27 Kata kamano, jomoko nodhi mondo ochok chiemo chiengʼ mar abiriyo, to ne ok giyudo.
Pea hoko ʻo pehē, naʻe ʻalu kituaʻā ʻae niʻihi ʻi he kakai ʻi hono fitu ʻoe ʻaho ke tānaki, ka naʻe ʻikai te nau ʻilo ia.
28 Eka Jehova Nyasaye nowacho ne Musa niya, “Ubiro tamoru rito chikena kod puonjna nyaka karangʼo?”
Pea naʻe folofola ʻa Sihova kia Mōsese, “ʻE tuku ʻafē hoʻomou taʻefietauhi ʻeku ngaahi fekau mo ʻeku ngaahi fono?
29 Beduru kungʼeyo ni Jehova Nyasaye osemiyou Sabato, mano emomiyo chiengʼ mar auchiel omiyou Makati moromo ndalo ariyo. Ngʼato ka ngʼato nyaka sik kama entie chiengʼ mar abiriyo, kendo onge ngʼama nodhi oko.
Vakai, ko e meʻa ʻi he foaki ʻe Sihova ʻae Sāpate kiate kimoutolu, ko ia ʻoku ne foaki ai kiate kimoutolu ʻi hono ono ʻoe ʻaho, ʻae mā ki he ʻaho ʻe ua: mou nofomaʻu taki taha ʻae tangata ʻi hono potu, ʻoua naʻa ʻalu ha tangata ʻe tokotaha mei hono potu ʻi hono fitu ʻoe ʻaho.”
30 Kuom mano oganda noyweyo chiengʼ mar abiriyo.
Ko ia naʻe mālōlō ai ʻae kakai ʻi hono fitu ʻoe ʻaho.
31 Oganda jo-Israel noluongo makatino ni manna nikech nochalo gi kodhi matindo tindo marachere, kendo ne en gi ndhandhu machal gi kek moted gi mor kich.
Pea naʻe ui hono hingoa ʻe he fale ʻo ʻIsileli, ko e Mana: pea naʻe hinehina ia ʻo hangē ko e tengaʻi kolianita; pea ko hono ifo naʻe hangē ha mā kuo ngaohi ʻaki ʻae honi.
32 Musa nowacho niya, “Ma e gima Jehova Nyasaye osechiko, ‘Kaw mana moromo ngʼato achiel chamo kendo kane ni tienge mabiro mondo gine Makati mane amiyou uchamo e thim kane agolou e piny Misri.’”
Pea pehē ʻe Mōsese, “Ko eni ʻae meʻa kuo fekau ʻe Sihova, Fakapito ʻaki ia ʻae oma ʻe taha ke fakatolonga ki homou toʻutangata ʻamui: koeʻuhi ke nau mamata ki he mā naʻaku fafanga ʻaki ʻakimoutolu ʻi he toafa, ʻi heʻeku ʻomi ʻakimoutolu mei he fonua ko ʻIsipite.”
33 Kuom mano Musa nonyiso Harun kama, “Kaw manna madirom ngʼato achiel chamo mondo iket e agulu. Bangʼe kete e nyim Jehova Nyasaye mondo okane ne tienge mabiro.”
Pea naʻe fekau ʻe Mōsese kia ʻElone, “Toʻo mai ha ipu, pea fakapito ʻae oma ʻe taha ʻi he mana ʻo lingi ia ki ai, pea hili ia ʻi he ʻao ʻo Sihova, ke tauhi maʻa homou ngaahi toʻutangata.”
34 Kaka Jehova Nyasaye nochiko Musa, Harun noketo manna e nyim Sandug Muma mondo mi okane.
Pea naʻe hili ia ʻe ʻElone ʻi he ʻao ʻoe Fuakava ke tauhi ia ʻo hangē ko e fekau ʻa Sihova kia Mōsese.
35 Jo-Israel nochamo manna kuom higni piero angʼwen nyaka negichopo e piny mane ji odakie, negichamo manna nyaka negichopo e tongʼ mar piny Kanaan.
Pea naʻe kai mana ʻae fānau ʻa ʻIsileli ʻi he taʻu ʻe fāngofulu, ʻo aʻu ki heʻenau hoko ki he fonua naʻe kakai; naʻa nau kai mana ʻo aʻu ki heʻenau hoko ki he veʻe fonua ʻo Kēnani.
36 (Omer en achiel kuom apar mar efa.)
Pea ko e oma, ko hono vahe hongofulu ia ʻoe efa.

< Wuok 16 >