< Tich Joote 9 >

1 Kindeno Saulo ne pod siemo jopuonjre mag Ruoth, kochano mar negogi. Nodhi ir jadolo maduongʼ
Eta Saul enflambaturic oraino mehatchuz eta hiltzecaz Iaunaren discipuluén contra, ethor cedin Sacrificadore subiranoagana.
2 mokwaye barupe mane nyalo miye teko mar donjo e sinagoke man Damaski, mondo ka oyudo joma luwo Yor Kristo, bed ni gin chwo kata mon, to omakgi otergi Jerusalem kaka joma otwe.
Eta letra esca cequión Damascera synagoguetara ioaiteco: baldin nehor erideiten balu secta hunetacoric, guiçonac eta emazteac estecaturic eraman litzançat Ierusalemera.
3 Kane oyudo owuotho ka ochiegni chopo Damaski, nopo ka ler moa e polo omenye molwore.
Eta ioaiten cela, guertha cedin hurbil baitzedin Damascera: eta subitoqui haren inguruän argui cedin chistmist baten ançora cerutic.
4 Nogore piny, mi owinjo dwol moro kawachone niya, “Saulo, Saulo, isanda nangʼo?”
Eta lurrera eroriric ençun ceçan vozbat ciotsala, Saul, Saul cergatic ni persecutatzen nauc?
5 Saulo nopenjo niya, “In ngʼa, Ruoth?” Nodwoke niya, “An Yesu ma isando.
Eta erran ceçan, Nor aiz Iauna? Eta Iaunac erran ceçan, Ni nauc Iesus hic persecutatzen duana: gogor duc hiretaco akuloén contra ostico eguitea.
6 Koro aa malo idhi Damaski kendo ibiro nyisi gima nyaka itim.”
Eta harc ikaraturic eta icituric erran ceçan, Iauna, cer nahi duc daguidan? Orduan Iaunac hari, Iaiqui adi eta sar adi hirian, eta erranen çaic cer eguin behar duán.
7 Jogo mane ni e wuoth gi Saulo nochungʼ kanyo ka dhogi omoko; nikech ne giwinjo dwol to ok gine ngʼato.
Eta harequin ioaiten ciraden guiçonac, gueldi citecen icituric, haren voza bay ençuten, baina nehor ikusten etzutela.
8 Saulo nochungʼ oa malo, to kane oyawo wengene, to ne ok onyal neno gimoro. Omiyo negimako bade kagitaye gitere Damaski.
Eta iaiqui cedin Saul lurretic, eta bere beguiac irequiric nehor etzuen ikusten: eta escutic guidatzen çutela, eraman ceçaten Damascera.
9 Nobedo muofu kuom ndalo adek, kendo ne ok ochiemo kata madho gimoro.
Non egon baitzedin hirur egun ikusten etzuela: eta etzeçan ian ez edan.
10 Damaski kanyo ne nitie japuonjre moro miluongo ni Anania. Ruoth nowuoyo kode e fweny, kaluonge niya, “Anania!” Nodwoko niya, “Antie, Ruoth.”
Eta cen Damascen Ananias deitzen cen discipulubat, eta erran cieçon hari Iaunac visionez, Ananias. Eta dio harc, Huná ni, Iauna.
11 Ruoth nowachone niya, “Wuogi idhi e od Judas, mantiere kama iluongo ni Yo Moriere Tir, mondo ipenjgi ngʼat moro ma ja-Tarso, miluongo ni Saulo nimar olemo kuno.
Orduan Iaunac hari erran cieçon, Iaiquiric oha Çucena deitzen den karricara, eta bilha eçac Iudaren etchean Saul deitzen den Tharsianobat: ecen hará, othoitzetan diagoc.
12 Noneno ngʼat moro miluongo ni Anania e fweny ka obiro kendo noyieyo lwete kuome mondo ochak onen.”
(Eta ikus ceçan visionez Ananias deitzen cen guiçon-bat sartzen cela eta haren gainean escua eçarten çuela, ikustea recebi leçançat)
13 To Anania nodwoko niya, “Ruoth, asewinjo weche mangʼeny kuom ngʼatno, gi timbene maricho mosebedo kotimo ni jogi maler modak Jerusalem.
Eta ihardets ceçan Ananiasec, Iauna, ençun diat anhitzetaric guiçon hunez, cembat gaitz eguin drauen hire sainduey Ierusalemen.
14 Kendo Damaski bende osebire ka jodolo madongo omiye teko mar mako ji duto maluongo nyingi.”
Etare hemen badic authoritate Sacrificadore principaletaric, hire icena inuocatzen duten gucién estecatzeco.
15 To Ruoth nowachone Anania niya, “Dhiyo! Ngʼatni en gir tichna ma aseyiero mondo oter nyinga e dier joma ok jo-Yahudi ma ok jo-Yahudi kaachiel gi ruodhigi; kendo e dier jo-Israel.
Eta erran cieçon Iaunac, Habil: ecen ene vnci electionezcobat duc hura ekar deçançát ene icena Gentilen, eta reguén, eta Israeleco haourrén aitzinera.
16 Abiro nyise masiche duto monego one nikech nyinga.”
Ecen nic eracutsiren diarocat cembat behar duen ene icenagatic suffritu.
17 Eka Anania nodhi e odno modonjo nyaka e iye. Noyieyo lwete kuom Saulo kowachone niya, “Owadwa Saulo, Ruoth, ma en Yesu manyocha ofwenyoreni ka in e yo ibiro ka, oseora iri mondo ichak inen kendo mondo ipongʼ gi Roho Maler.”
Ioan cedin bada Ananias eta sar cedin etche hartan: eta escuac haren gainean eçarriric, erran ceçan, Saul anayé, Iaunac igorri niauc ( cein baita Iesus hiri ethorten aincen bidean aguertu çayana) ikustea recebi deçançat, eta Spiritu sainduaz bethe adinçat.
18 Gikanyono gima chalo gi ololo nolwar oa e wenge Saulo mi koro nonyalo neno. Noa malo mi nobatise,
Eta bertan eror citecen haren beguietaric quasi ezcatác beçalacoac, eta ikustea recebi ceçan bertan: guero iaiquiric batheya cedin.
19 kendo kane osechiemo matin, to tekone noduogo. Saulo nodak gi jopuonjre Damaski kuom ndalo mogwarore,
Eta ian çuenean indar har ceçan. Eta egon cedin Saul Damascen ciraden discipuluequin cembeit egun.
20 kendo bangʼ mano nochako yalo Injili e sinagoke, kowacho ni Yesu en Wuod Nyasaye.
Eta bertan synagoguetan predica ceçan Christ ecen hura cela Iaincoaren Semea.
21 Ji duto mane owinje nowuoro ka gipenjore niya, “Donge ma e ngʼat mane sando joma ne luongo Nying Yesu Jerusalem? Donge osebiro ka mana mondo okawgi kaka joma otwe mondo otergi ni Jodolo madongo?”
Eta icitzen ciraden hura ençuten çutén guciac, eta erraiten çutén, Ezta haur deseguin dituena Ierusalemen icen haur inuocatzen çutenac, eta hartara huna ethorri baita, hec estecaturic eraman litzançat Sacrificadore principaletara?
22 Kata kamano, Saulo nomedo gerore kuom yie kendo nomedo bedo gi teko mangʼeny, kendo twak mane ochiwo konyisogo ni Yesu e Kristo nodhiero jo-Yahudi mane odak Damaski.
Baina Saul gueroago fortificatzenago cen, eta confunditzen cituen Damascen habitatzen ciraden Iuduac, confirmatuz ecen haur cela Christ.
23 Bangʼ ndalo mangʼeny, jo-Yahudi nochano mondo oneg Saulo,
Eta dembora luceren buruän eduqui ceçaten Iuduéc elkarren artean conseillu haren hiltzeco,
24 to Saulo nofwenyo wachno. Odiechiengʼ gotieno ne gibutone e rangeye mag dala maduongʼ mondo gimake apoya ginege,
Baina Saulen eçagutzera ethor citecen hayen celatác: eta beguiratzen cituzten borthác egun eta gau, hura hil leçatençát.
25 to jolupne nokawe mokete e okapu, eka gilore piny kokalo e otuchi moro manie kor ohinga mar dala.
Baina harturic hura discipuluec gauaz murraillatic erauts ceçaten cordaz sasquian eçarriric.
26 Kane obiro Jerusalem, notemo mondo odonji e kanyakla mar jopuonjre, to giduto ne giluore, nikech ne gichich kode ni sa moro pok nolokore adier.
Eta Saul ethorri cenean Ierusalemera, discipuluequin lagundu nahiz çabilan: baina guciac haren beldur ciraden, ez sinhetsiz hura discipulu cela.
27 To Barnaba nokawe motere ir joote. Nonyisogi kaka Saulo noseromo gi Ruoth kane oyudo en e wuodhe, kaka Ruoth nosewuoyo kode, kendo kaka Saulo noseyalo gi chir kuom nying Yesu e Damaski.
Baina Barnabasec harturic hura eraman ceçan Apostoluetara, eta conta ciecén nola bidean ikussi çuen Iauna, eta hari minçatu içan çayón, eta nola Damascen frangoqui minçatu içan cen Iesusen icenean.
28 Kuom mano, Saulo nodak kodgi, kowuotho ei Jerusalem koni gi koni maonge ngʼama gengʼe, kendo kowuoyo gi chir kuom nying Ruoth.
Eta cen hequin ioaiten eta ethorten cela Ierusalemen.
29 Nowuoyo kendo nogoyo mbaka gi jo-Yahudi moluwo timbe jo-Yunani, to jogo notemo nege.
Eta frangoqui Iesus Iaunaren icenean minçatzen eta disputatzen cen Grecoén contra: baina hec hura hil nahiz çabiltzan.
30 To kane jowete ofwenyo wachni, ne gigole kanyo mi gidhi kode nyaka Kaisaria, bangʼe giore nyaka Tarso.
Hori eçaguturic anayéc eraman ceçaten hura Cesareara, eta igor ceçaten Tarsera.
31 Bangʼ lokruok Saulo, kanisa man Judea gi Galili kod Samaria nobedo gi kwe maonge luoro. Roho Maler nokonyogi, mi gibedo motegno kendo kwan joma oyie kuom Kristo nomedore pile. Joma oyie kuom Kristo nodak koluoro Ruoth Nyasaye.
Elicéc bada Iudea gucian eta Galilean eta Samarian baque çutén, eta edificatzen ciraden, Iaincoaren beldurréan ebiliz, eta Spiritu sainduaren consolationez multiplicatzen ciraden.
32 Kane Petro wuotho ei piny koni gi koni, nodhi limo jomaler mane odak Lida.
Guertha cedin, Pierris gucietarat iragaiten cela, ethor baitzedin Lyddan habitatzen ciraden sainduetara-ere.
33 Kuno nonwangʼoe ngʼat moro miluongo ni Ainea, mane osebedo kosiko onindo e kitandane kuom higni aboro, ka tuo mar athany onure.
Eta eriden ceçan han Eneás deitzen cen guiçon-bat ia çortzi vrthez ohean cetzanic, cein baitzén paralytico:
34 Petro nowachone niya, “Ainea, Yesu Kristo osechangi; aa malo iban pieni.” Ainea noa malo mana gisano.
Eta diotsa Pierrisec, Eneás, sendatzen au Iesus Christec: iaiqui adi, eta eure ohea accotra eçac eurorren. Eta bertan iaiqui cedin.
35 Ji duto mane odak Lida gi Sharon nonene moyie kuom Ruoth.
Eta ikus ceçaten hura Lyddan eta Saronan habitatzen ciraden guciéc, eta conuerti citecen Iaunagana.
36 E dala mar Jopa ne nitie japuonjre moro miluongo ni Tabitha (ma dho jo-Yunani luongo bi Dorka tiende ni Nyakech) mane osiko katimo maber ni ji kendo nokonyo joma odhier.
Ioppen-ere bacén discipulussa Tabitha deitzen cembat, erran nahi baita Dorcas: haur cen bethea obra onez eta elemosyna eguiten cituenéz.
37 E kindeno tuo nogoye mi otho, kendo noluok ringre bangʼe okete e ot man malo ewi gorofa.
Eta guertha cedin egun hetan erituric hil baitzedin: eta ikuci çutenean, eçar ceçaten gambera gora batetan.
38 Lida ne chiegni gi Jopa, omiyo ka jopuonjre nowinjo ni Petro ni kuno, ne giorone ji ariyo, ka gikwaye niya, “Yie ibi irwa piyo ma ok odeko!”
Eta ceren Lydda baitzen Iopperen aldean, discipuluec ençunic ecen Pierris han cela, igor citzaten bi guiçon harengana, othoizten çutela ez leçan beránt hetarano ethortera.
39 Petro nodhi kodgi, kendo kane ochopo to ne gitere nyaka ei ot man malo e gorofa kama ne ringre Tabitha nitie. Mon duto ma chwogi otho mane ni kanyo nochungʼ olwore, ka giywak kendo ginyise lep kandho kod lewni mamoko mane Dorka otwangʼo kapod ongima.
Eta iaiquiric Pierris ethor cedin hequin: eta arribatu cenean, eraman ceçaten gambera gorara: eta presenta cequizquión emazte alhargun guciac nigarrez ceudela, eta eracusten cerautzatela Dorcasec hequin cenean eguiten cituen arropác, eta veztidurac.
40 Petro nogologi oko duto, bangʼe nogoyo chonge piny molamo. Eka nowichore mochomo dhako mothono, kowacho niya, “Tabitha, aa malo!” Dhakono noyawo wengene, kendo kane oneno Petro, to nobet piny.
Baina guciac campora idoquiric Pierrisec eta belhaurico iarriric othoitz eguin ceçan, eta itzuliric gorputzerát, erran ceçan, Tabitha iaiqui adi, eta harc irequi citzan bere beguiac, eta Pierris ikussiric iarri cedin.
41 Petro nomako bade mi okonye chungʼ gi tiende. Bangʼe noluongo jopuonjre kod mon ma chwogi otho mane ni oko mi omiyogi Tabitha kangima.
Orduan Pierrisec escua hari emanic. eraiqui ceçan: guero deithuric sainduac eta emazte alhargunac presenta ciecén hura viciric.
42 Wachni nolandore e Jopa duto, mi ji mangʼeny noyie kuom Ruoth.
Eta haur eçagut cedin Ioppe gucian eta sinhets ceçaten anhitzec Iauna baithan.
43 Petro nomedo dak Jopa e od janyongʼ piende moro miluongo ni Simon kuom kinde mogwarore.
Eta guertha cedin, egon baitzedin anhitz egun Ioppen Simon deitzen cen larru appainçale batenean.

< Tich Joote 9 >