Tich Joote 5
1 Koro ngʼat moro miluongo ni Anania, kaachiel gi chiege Safira, bende noloko puothgi moro pesa.
Neki pak čovjek po imenu Ananija, zajedno sa svojom ženom Safirom proda imanje
2 To Anania nodongʼ gi bath pesa moko lingʼ-lingʼ mondo okonyrego, ka chiege bende nongʼeyo wachno maber. Pesa modongʼ, to nokelo oketo e lwet joote.
pa u dogovoru sa ženom odvoji nešto od utrška, a samo jedan dio donese i postavi pred noge apostolima.
3 Eka Petro nowachone Anania niya, “Ere kaka iseweyone Satan thuolo e chunyi momiyo isewuondo Roho Maler, ka idongʼ gi bath pesa mane iyudo kuom puodho?
Petar mu reče: “Ananija, zašto ti Sotona ispuni srce te si slagao Duhu Svetomu i odvojio od utrška imanja?
4 Donge puodhono ne en mari kane pok iloke pesa? Kata kane iseloke pesa, donge ne inyalo konyori gi pesago kaka ihero? En angʼo manomiyo iparo mondo itim gima kamano? Nyasaye ema isewuondo, to ok dhano!”
Da je ostalo neprodano, ne bi li tvoje ostalo; i jednoć prodano, nije li u tvojoj vlasti? Zašto si se na takvo što odlučio? Nisi slagao ljudima, nego Bogu!”
5 Kane Anania owinjo wachno, nogore piny motho. Ji duto mane owinjo gima notimoreno ne luoro omako.
Kako Ananija ču te riječi, sruši se i izdahnu. I silan strah spopade sve koji su to čuli.
6 Eka yawuowi nobiro moboyo ringre gi law, mine gikawe kendo tere oko mi giike.
Nato ustanu mladići, poviju ga, iznesu i pokopaju.
7 Bangʼ seche adek, chiege bende nobiro kanyo, kokia gima nosetimore ne chwore.
Nakon otprilike tri sata uđe njegova žena ne znajući što se dogodilo.
8 Petro nopenje niya, “Nyisa ane ka bende ma e nengo mane Anania oyudo kuom puodho manende oloko pesa?” Safira nodwoke niya, “Ee, mano e nengone.”
Petar joj reče: “Reci mi, jeste li za toliko dali imanje?” Ona odgovori: “Da, za toliko.”
9 To Petro nowachone niya, “Ere kaka ne unyalo winjoru mondo utem Roho mar Ruoth? Ne! Tiend joma ne oyiko chwori pod ni e dhoot, in bende gibiro tingʼi giteri oko.”
A Petar će joj: “Što vam bi da se složiste iskušati Duha Gospodnjega? Eto na vratima nogu onih koji ti pokopaše muža! I tebe će iznijeti!”
10 Gikanyono Safira nogore piny e tiend Petro mi otho. Eka yawuowi nobiro modonjo, to kane giyude ka osetho, ne gitingʼe gitere oko mi giike e bath chwore.
Ona se umah sruši do njegovih nogu i izdahnu. Oni mladići uđu, nađu je mrtvu, iznesu je i pokopaju uz muža.
11 Luoro maduongʼ nomako kanisa, kod ji duto mane owinjo gik mane otimore.
I silan strah spopade cijelu Crkvu i sve koji su to čuli.
12 Joote notimo honni gi ranyisi mathoth e dier ji, to joma oyie kuom Kristo duto ne chokore gi chuny achiel e Agoch Solomon.
Po rukama se apostolskim događala mnoga znamenja i čudesa u narodu. Svi su se jednodušno okupljali u Trijemu Salomonovu.
13 Onge ngʼato angʼata mane nyalo hedhore mondo oriwre kodgi, kata obedo ni ji ne omiyogi luor malich kamano.
Nitko se drugi nije usuđivao pridružiti im se, ali ih je narod veličao.
14 To kata kamano, chwo gi mon mangʼeny nomedo yie kuom Ruoth, kendo mago manoyie nomedore e kwan joma noseyie kuom Kristo.
I sve se više povećavalo mnoštvo muževa i žena što vjerovahu Gospodinu
15 Kuom mano, ji nokelo joma tuo mi giketogi e bath yore ka gipielogi e kitendini kod pere, mondo kata mana tipo mar Petro oum moko kuomgi kokalo butgi.
tako da su na trgove iznosili bolesnike i postavljali ih na ležaljkama i posteljama ne bi li, kad Petar bude prolazio, bar sjena njegova osjenila kojega od njih.
16 Oganda mag ji mathoth moa e mier mokiewo gi Jerusalem bende nokelo jogi matuo gi joma jochiende sando, kendo jogo duto nochangi.
A slijegalo bi se i mnoštvo iz gradova oko Jeruzalema: donosili bi bolesnike i opsjednute od nečistih duhova, i svi bi ozdravljali.
17 Eka jadolo maduongʼ gi joge, mane gin jokanyo mar buch jo-Sadukai, nyiego nomako.
Onda se podiže veliki svećenik i sve njegove pristaše - sljedba saducejska.
18 Negimako joote mi giterogi e od twech.
Puni zavisti, pohvataju apostole i strpaju ih u javnu tamnicu.
19 To kane ochopo otieno, malaika mar Ruoth noyawo dhoudi duto mag od twech mogologi oko.
Ali anđeo Gospodnji noću otvori vrata tamnice, izvede ih i reče:
20 Malaikano nowachonegi niya, “Dhiuru uchungʼ ei hekalu mondo unyis ji weche duto kuom ngima manyien-ni.”
“Pođite i postojano u Hramu navješćujte narodu sve riječi Života ovoga.”
21 Kane piny oyawore, negidonjo e hekalu mana kaka nonyisgi, mi gichako puonjo ji. To ka jadolo maduongʼ gi joge nochopo, negichoko jobuch Sanhedrin, ma en chokruok mar jodong Israel duto, mi gioro wach mondo ogol joote e od twech okel e nyimgi.
Poslušni, u praskozorje su ušli u Hram te naučavali. Uto stiže veliki svećenik i njegove pristaše, sazovu Vijeće i sve starješinstvo sinova Izraelovih pa pošalju u zatvor da ih dovedu.
22 To kane askeche ochopo e od twech, ne ok giyudo jopuonjre kuno. Kuom mano negidwoko wach niya,
Kad stražari stigoše onamo, ne nađoše ih u tamnici pa se vrate i jave:
23 “Ne wayudo ka dhout od twech olor matek, kendo ka jorito ochungʼ e dhoudi; to kane wayawo dhoudigo, to ne ok wayudo ngʼato ei od twech.”
“Zatvor smo našli sa svom pomnjom zatvoren i čuvare na straži pred vratima, ali kad smo otvorili, nikoga unutra ne nađosmo.”
24 Kane jatend jorit hekalu gi jodolo madongo owinjo wachni, ne gidhier nono, ka giparore kuom gima wachni ne nyalo kelo.
Kad su hramski zapovjednik i veliki svećenici čuli te riječi, u nedoumici su se pitali što bi to moglo biti.
25 Eka ngʼat moro nobiro mowachonegi niya, “Winjieuru! Joma ne uketo e od twech ka aneno kochungʼ ei hekalu ka puonjo ji.”
Nato netko pristigne i dojavi im: “Eno, ljudi koje baciste u tamnicu, u Hramu stoje i uče narod.”
26 Kane jatend jorit hekalu owinjo wachno, nowuok mana gisano gi askechene mi gidhi giomo joote gikelo. Ne ok gitiyo githuon, nikech negiluor ni ji nyalo chielogi gi kite.
Tada zapovjednik sa stražarima ode te ih dovede - ne na silu jer se bojahu da ih narod ne kamenuje.
27 Kane gisekelo jootego, negiterogi e nyim jobuch Sanhedrin mondo jadolo maduongʼ onon-giane.
Dovedoše ih i privedoše pred Vijeće. Veliki ih svećenik zapita:
28 Jadolo maduongʼ nowachonegi niya, “Donge ne wasiemou ni kik uchak upuonj ji e nying ngʼatni, to koro ere kaka usepongʼo Jerusalem duto gi puonju, kuramo ni nyaka bura lowa nikech remb ngʼatni?”
“Nismo li vam strogo zabranili učiti u to Ime? A vi ste eto napunili Jeruzalem svojim naukom i hoćete na nas navući krv toga čovjeka.”
29 Petro gi joote mamoko nodwokogi niya, “Nyaka wawinj mana Nyasaye kende, to ok dhano!
Petar i apostoli odvrate: “Treba se većma pokoravati Bogu negoli ljudima!
30 Nyasach kwerewa nochiero Yesu oa kuom joma otho, en e Yesu mane unego ka uguro e msalaba.
Bog otaca naših uskrisi Isusa kojega vi smakoste objesivši ga na drvo.
31 Nyasaye notingʼe malo mokete e bade owuon ma korachwich, kaka Ruoth kendo Jawar, mondo omi jo-Israel olokre owe richogi.
Njega Bog desnicom svojom uzvisi za Začetnika i Spasitelja da obraćenjem podari Izraela i oproštenjem grijeha.
32 Wan, kaachiel gi Roho Maler, ma Nyasaye miyo joma omiye luor wasebedo joneno kuom wechegi.”
I mi smo svjedoci tih događaja i Duh Sveti kojega dade Bog onima što mu se pokoravaju.”
33 Kane giwinjo wachni, mirima mager nomakogi, kendo negidwaro nego joote.
Nato se oni razgnjeviše i htjedoše ih ubiti.
34 To ja-Farisai moro ma nyinge Gamaliel, mane en japuonj chik ma ji duto ogeno, nochungʼ e nyim buch Sanhedrin mi ogolo chik mondo ogol joote oko matin.
Ali ustade u Vijeću neki farizej imenom Gamaliel, zakonoznanac, kojega je poštovao sav narod. On zapovjedi da ljude načas izvedu
35 Bangʼe nowuoyonigi kama: “Jo-Israel, paruru matut kuom gima udwaro timo ni jogi.
pa će vijećnicima: “Izraelci, dobro promislite što ćete s tim ljudima.
36 Pok odeko ka Theuda nyocha osieko ka, kowacho ni en ngʼat moro malich, kendo kar ji mia angʼwen noluwe. Ne onege, kendo jolupne ne oke, mi wachno orumo kamano.
Ta prije nekog vremena podiže se Teuda tvrdeći da je netko, i uza nj prista oko četiri stotine ljudi. Bi smaknut i sve mu se pristaše razbjegoše i netragom ih nesta.
37 Bangʼe achien Judas ja-Galili nothinyore e kinde mane ikwanoe ji, mi notelo ni oganda moro matin mane kwedo loch. En bende ne onege, mi jolupne olal nono.
Nakon toga se u dane popisa podiže Juda Galilejac i odvuče narod za sobom. I on propade i sve mu se pristaše raspršiše.
38 Kuom mano, weuru jogi mos! Gonygiuru gidhi! Nikech kapo ni chenrogi kata timbegigi oa kuom dhano, to ok gibi dhi nyime.
I sad evo kanite se, velim vam, tih ljudi i otpustite ih. Jer ako je taj naum ili to djelo od ljudi, propast će;
39 To ka oa kuom Nyasaye, to ok ubi nyalo gengʼogi, nono to dipo ka unwangʼo ni ukedo mana gi Nyasaye!”
ako li je pak od Boga, nećete ga moći uništiti - da se i s Bogom u ratu ne nađete.” Poslušaju ga
40 Negirwako weche Gamaliel, omiyo negiluongo joote irgi mi gigolo chik mondo ochwadgi. Eka negisiemogi matek ni kik giwuo kuom nying Yesu, bangʼe ne giweyogi gidhi.
pa dozovu apostole, išibaju ih, zapovjede im da ne govore u ime Isusovo pa ih otpuste.
41 Joote ne oa e nyim buch Sanhedrin kamor ahinya, nikech ne okwan-gi kaka joma oromo yudo sand nikech Nyingno.
Oni pak odu ispred Vijeća radosni što bijahu dostojni podnijeti pogrde za Ime.
42 Odiechiengʼ kodiechiengʼ ei agolni mag hekalu kendo ot ka ot ne ok gilingʼ ma ok gipuonjo kendo gihulo Injili ni Yesu e Kristo.
I svaki su dan u Hramu i po kućama neprestance učili i navješćivali Krista, Isusa.
