2 Samuel 15
1 Bangʼ kinde moko, Abisalom nongʼiewo gari gi farese kendo ne en gi ji piero abich mane ringo e nyime.
Poslije toga nabavi Abšalom sebi kola i konje i pedeset ljudi koji su trčali pred njim.
2 Ne ochiewo gokinyi kendo nochungʼ e bath yo mochiko dhoranga dala maduongʼ. E kinde duto mane ngʼato angʼata obiro man-gi wach modwaro mondo ruoth ongʼadnee rieko, Abisalom ne luonge kapenje niya, “Ia e dala mane?” To nodwoke niya, “Jatichni oa e achiel kuom dhout Israel.”
Abšalom je u rano jutro stajao kraj puta koji vodi do gradskih vrata; i tko god je imao kakvu parnicu te išao kralju na sud, Abšalom bi ga dozvao k sebi i pitao: “Iz kojega si grada?” A kad bi ovaj odgovorio: “Tvoj je sluga iz toga i toga Izraelova plemena”,
3 Eka Abisalom ne odwoke niya, “Aneno ni wecheni beyo kendo gin adier; to makmana ni onge ngʼat ma ruoth oseketo mondo owinjne weche makamagi.”
tada bi mu Abšalom rekao: “Vidiš, tvoja je stvar dobra i pravedna, ali nećeš naći nikoga koji bi te saslušao kod kralja.”
4 Kendo Abisalom nomedo wacho niya, “Ka dine yiera mondo abed jangʼad bura e piny, to ngʼato angʼata man-gi ywak kata wach moro, nyalo biro ira kendo anyalo neno ni ongʼadne bura mowinjore.”
Abšalom bi nastavljao: “Ah, kad bi mene postavili za suca u zemlji! Svaki bi koji ima kakvu parnicu ili sud dolazio k meni i ja bih mu pribavio pravo!”
5 Bende e kinde ma ngʼato angʼata nobiro ire mondo okulre e nyime, Abisalom ne mako lwet ngʼatno kendo nyodhe.
A kad bi mu se tko približio da mu se pokloni, on bi pružio ruku, privukao ga k sebi i poljubio.
6 Abisalom notimo kama ni jo-Israel duto mane biro ir ruoth mondo ongʼadnigi bura, kendo noywayogo chuny jo-Israel.
Tako je činio Abšalom svim Izraelcima koji su dolazili na sud kralju. Time je Abšalom predobivao srca Izraelaca za sebe.
7 Bangʼ ka higni angʼwen noserumo, Abisalom nowachone ruoth niya, “Yiena mondo adhi Hebron kendo achop singruok moro mane atimo gi Jehova Nyasaye.
Kad su prošle četiri godine, Abšalom reče kralju: “Dopusti da odem u Hebron i da izvršim zavjet kojim sam se zavjetovao Jahvi.
8 Kane jatichni odak Geshur e piny Aram, ne asingora kama: ‘Ka Jehova Nyasaye noduoga Jerusalem, to anadhi alam Jehova Nyasaye Hebron.’”
Jer kad bijah u Gešuru u Aramu, tvoj se sluga zavjetovao ovako: 'Ako me Jahve dovede natrag u Jeruzalem, iskazat ću čast Jahvi u Hebronu.'”
9 Ruoth nowachone niya, “Dhi gi kwe.” Omiyo nodhi Hebron.
A kralj mu odgovori: “Idi u miru!” I on krenu na put i ode u Hebron.
10 Eka Abisalom nooro joote lingʼ-lingʼ e dhout Israel duto kowacho niya, “E sa moro amora ma unuwinj ka turumbete oywak, to wachuru ni, ‘Ruodh Hebron, en Abisalom.’”
Abšalom razasla tajne glasnike po svim Izraelovim plemenima i poruči im: “Kad čujete zvuk roga, tada recite: Abšalom je postao kralj u Hebronu.”
11 Ji mia ariyo moa Jerusalem nobiro kod Abisalom. Ne oluong-gi kaka welo mi gidhi gichuny maler ka ok gingʼeyo gimoro amora madhi nyime.
A ode s Abšalomom dvije stotine ljudi iz Jeruzalema; bijahu to uzvanici koji su bezazleno pošli ne znajući što se sprema.
12 Kane Abisalom timo misengini, nooro joote mondo oom Ahithofel ma ja-Gilon, jangʼad rieko ni Daudi mondo obi koa Gilo, ma dalagi. Omiyo tim mar ngʼanyo nomedo bedo gi teko, kendo ji mane luwo bangʼ Abisalom nosiko ka medore.
Abšalom posla i po Gilonjanina Ahitofela, Davidova savjetnika, iz njegova grada Gilona, da pribiva prinošenju žrtava. Urota je bila jaka, a mnoštvo Abšalomovih pristaša sve je više raslo.
13 Jaote nobiro mowachone Daudi niya, “Chuny jo-Israel nigi Abisalom.”
Tada stiže Davidu glasnik te mu javi: “Srce Izraelaca priklonilo se Abšalomu.”
14 Eka Daudi nowachone jodonge duto mane ni kode Jerusalem niya, “Biuru! Nyaka to waring waa ka, ka ok kamano onge ngʼato kuomwa mabiro tony e lwet Abisalom. Nyaka wawuog mapiyo, nono to enobi mapiyo mojukwa mi otiekwa kendo oneg ji e dala maduongʼ gi ligangla.”
Tada David reče svim svojim dvoranima koji bijahu s njim u Jeruzalemu: “Ustanite! Bježimo! Inače nećemo uteći od Abšaloma. Pohitite brzo, da on ne bude brži i ne stigne nas, da ne obori na nas zlo i ne pobije grada oštricom mača!”
15 Jodong ruoth nodwoke niya, “Jotiji to oikore mar timo gimoro amora ma ruodhwa ma en ruoth oyiero.”
A kraljevi dvorani odgovoriše kralju: “Što god odluči naš gospodar kralj, evo tvojih slugu!”
16 Ruoth nowuok kaachiel gi joode duto makmana monde mamoko apar ema ne oweyo karito dala ruoth.
I kralj iziđe pješice sa svim svojim dvorom; ipak ostavi kralj deset inoča da čuvaju palaču.
17 Omiyo ruoth nowuok kaachiel gi ji duto kaluwo bangʼe, negidhi ma gichungʼ matin kamoro mochwalore.
I kralj ode pješice sa svim narodom i zaustavi se kod posljednje kuće.
18 Joge duto nowuotho mokadho ka gin kaachiel gi jo-Kereth duto kod jo-Peleth; to gi jo-Giti duto mia auchiel mane obiro kode koa Gath bende ne wuotho e nyim ruoth.
Svi njegovi dvorani stajahu uza nj. Tada svi Kerećani, svi Pelećani, Itaj i svi Gićani koji bijahu došli s njim iz Gata, šest stotina ljudi, prođoše pred kraljem.
19 Ruoth nowachone Itai ja-Giti niya, “Angʼo momiyo idhi kodwa? Dogi mondo ibed gi Ruoth Abisalom. In ngʼama wendo, moringo koa e pinygi.
Kralj upita Itaja Gićanina: “Zašto i ti ideš s nama? Vrati se i ostani kod kralja! Ti si stranac, prognan iz svoje zemlje.
20 Yande eka ibiro ka. To koro tinendeni ere kaka diwuoth kodwa kamoro amora, to an akia kuma adhiye? Dogi mondo ikaw jothuru idhigo. Mad ngʼwono gi adieri bed kodi.”
Jučer si došao, a danas da te vodim da se potucaš s nama kad ja idem kamo me sreća nanese. Vrati se i odvedi svoju braću natrag sa sobom, a Jahve neka ti iskaže ljubav i vjernost!”
21 To Itai nodwoko ruoth niya, “Akwongʼora gi nying Jehova Nyasaye mangima kendo akwongʼora ni ruodha ma en ruoth ni kamoro amora ma ruodha ma en ruoth nobedie, bed ni en kar ngima kata kar tho, to kanyo bende ema jatichni nobedie.”
Ali Itaj odgovori kralju ovako: “Živoga mi Jahve i tako mi živ bio moj gospodar kralj: gdje god bude moj gospodar kralj, bilo na smrt ili na život, ondje će biti i tvoj sluga!”
22 Daudi nowachone Itai niya, “Wuoth wadhi.” Omiyo Itai ja-Giti nowuotho gi joge duto gi joutegi mane ni kode.
Tada David reče Itaju: “Hajde, prođi!” I Itaj iz Gata prođe sa svim svojim ljudima i sa svom svojom pratnjom.
23 Ji duto mane ni kama gikadhoe noywak matek ka jogo duto kadho. Ruoth bende ne ongʼado Holo mar Kidron kendo ji duto nowuotho kochomo yo thim.
Svi plakahu iza glasa. Kralj je stajao na potoku Kidronu i sav je narod prolazio pred njim prema pustinji.
24 Zadok bende ne ni kanyo to gi jo-Lawi duto mane ni kode notingʼo Sandug Muma mar singruok mar Nyasaye. Negiketo Sandug Muma mar singruok mar Nyasaye piny, eka Abiathar nochiwo misengini nyaka ji duto notieko wuok e dala maduongʼ.
Bijaše ondje i Sadok i s njim svi leviti koji su nosili Kovčeg Božji. I oni spustiše Kovčeg Božji kraj Ebjatara dok sav narod nije izišao iz grada.
25 Eka ruoth nowachone Zadok niya, “Dwok Sandug Muma mar Nyasaye e dala maduongʼ. Ka Jehova Nyasaye okecha, to enoduoga ka kendo enomi ane Sandug Muma kod kar dak Nyasaye kendo.
Tada kralj reče Sadoku: “Odnesi Kovčeg Božji natrag u grad. Ako nađem milost u Jahve, on će me dovesti natrag i dopustiti mi da opet vidim njega i njegovo prebivalište.
26 To kowacho ni, ‘Ok amor kodi,’ to aikora; we mondo otim gima oneno ni berne.”
A ako rekne ovako: 'Nisi mi po volji!' - onda evo me, neka čini sa mnom što je dobro u njegovim očima!”
27 Ruoth nomedo wacho ni Zadok jadolo niya, “Donge in janen? Dogi dala gi kwe, gi wuodi ma Ahimaz gi Jonathan wuod Abiathar. In kod Abiathar kawuru yawuotu ariyo udhigo.
Još kralj reče svećeniku Sadoku: “Hajde, ti i Ebjatar vratite se u miru u grad, i vaša dva sina s vama, tvoj sin Ahimaas i Ebjatarov sin Jonatan.
28 Abiro rito kama iyoroe aora e thim nyaka ayud wach moa iri kinyisago gima dhi nyime.
Evo, ja ću se zadržati na ravnicama pustinje dok ne dođe od vas glas da me obavijesti.”
29 Omiyo Zadok gi Abiathar nodwoko Sandug Muma mar Nyasaye Jerusalem ma gibet kanyo.”
Nato Sadok i Ebjatar odnesoše Kovčeg Božji natrag u Jeruzalem i ostadoše ondje.
30 To Daudi nomedo wuotho ka twenyo got mar Zeituni kowuotho gi tiende nono, koumo wiye kendo oywak. Ji duto mane ni kode bende noumo wigi, to gin bende ne giywak ka gitwenyo got.
David se uspinjao na Maslinsku goru, sve plačući, pokrivene glave i bos, i sav narod koji ga je pratio iđaše pokrivene glave i plačući.
31 Nonwangʼo ka Daudi osenyisi niya, “Ahithofel en achiel kuom jo-andhoga mane oriwore gi Abisalom.” Omiyo Daudi nolemo niya, “Yaye Jehova Nyasaye, lok ngʼado rieko mar Ahithofel obed fuwo.”
Tada javiše Davidu da je i Ahitofel među urotnicima s Abšalomom. A David zavapi: “Obezumi Ahitofelove savjete, Jahve!”
32 Kane Daudi ochopo ewi got kuma ji ne lamoe Nyasaye chon, Hushai ja-Arki ne ni kanyo mondo orom kode, lawe ne oyiech kendo buru ne ni e wiye.
Kad je David došao na vrh gore, ondje gdje se klanja Bogu, dođe mu u susret Hušaj Arčanin, prijatelj Davidov, razdrte haljine i glave posute prahom.
33 Daudi nowachone niya, “Kidhi koda to idhi bedona tingʼ mapek.
David mu reče: “Ako pođeš sa mnom, bit ćeš mi na teret.
34 To kidok e dala maduongʼ miwachone Abisalom ni, ‘Abiro bedo jatiji, yaye ruoth; nikech ne an jatij wuonu ndalo mokadho, to sani koro abiro bedo jatiji,’ to kitimo ma to inyalo konya ketho ngʼado rieko mar Ahithofel.
Ali ako se vratiš u grad i kažeš Abšalomu: 'Bit ću tvoj sluga, gospodaru kralju; prije sam služio tvome ocu, a sada ću služiti tebi', moći ćeš tada okretati Ahitofelove savjete u moju korist.
35 Donge jodolo ma gin Zadok gi Abiathar jodhi bedo kodi kuno? Wachnegi gimoro amora miwinjo e dala ruoth.
S tobom će biti i svećenici Sadok i Ebjatar. Sve što čuješ iz palače, javi svećenicima Sadoku i Ebjataru.
36 Yawuotgi ariyo ma gin Ahimaz wuod Zadok gi Jonathan wuod Abiathar bende ni kanyo kodgi. Orgi ira gi gimoro amora miwinjo.”
S njima su ondje i dva njihova sina, Ahimaas Sadokov i Jonatan Ebjatarov: po njima mi javljajte sve što čujete.”
37 Omiyo osiep Daudi ma Hushai nochopo Jerusalem e sa mane Abisalom donjoe e dala maduongʼ.
Tako se Hušaj, prijatelj Davidov, vrati u grad upravo u času kad je Abšalom ulazio u Jeruzalem.
