< 2 Weche Mag Ndalo 30 >

1 Hezekia nooro wach ni jo-Israel duto gi jo-Juda kendo nondiko barupe ni jo-Efraim kod jo-Manase kokwayogi mondo gibi Jerusalem e hekalu mar Jehova Nyasaye mondo gitim Sap Pasaka ni Jehova Nyasaye ma Nyasach jo-Israel.
Hezekiya anatumiza uthenga mʼdziko lonse la Israeli ndi ku Yuda ndiponso analemba makalata ku Efereimu ndi Manase, oyitana anthu kuti abwere ku Nyumba ya Yehova ku Yerusalemu kudzakondwerera Paska wa Yehova, Mulungu wa Israeli.
2 Ruoth gi jodonge kod joma nochokore Jerusalem nowinjore ni gitim Sap Pasaka e dwe mar ariyo.
Mfumu ndi akuluakulu ake pamodzi ndi anthu onse a mu Yerusalemu anagwirizana kuti akondwerere Paska pa mwezi wachiwiri.
3 Ne ok ginyal time e kinde mane onego otime nimar jodolo moromo ne pok opwodhore to ji bende ne pok ochokore Jerusalem.
Iwo sanathe kukondwerera pa nthawi yake chifukwa si ansembe ambiri amene anadziyeretsa ndiponso anthu anali asanasonkhane mu Yerusalemu.
4 Chenroni ne berne ruoth kod joma nochokore.
Chikonzerochi chinaoneka kuti chinali chabwino kwa mfumu pamodzi ndi anthu onse.
5 Negingʼado bura mondo giland wachni e Israel duto kochakore Bersheba nyaka Dan kagiluongo ji mondo gibi Jerusalem otim Pasaka mar Jehova Nyasaye Nyasach Israel nikech ne pok otime gi ji mangʼeny kaka ondiki.
Iwo anagwirizana zoti alengeze mu Israeli monse kuyambira ku Beeriseba mpaka ku Dani, kuyitana anthu kuti abwere ku Yerusalemu ndi kudzakondwerera Paska wa Yehova, Mulungu wa Israeli. Si ambiri amene ankachita chikondwererochi monga momwe kunalembedwera.
6 Omiyo joote nodhi Israel gi Juda duto kaka ruoth nochiko ka gitingʼo barupe mane oa ir ruoth kod jodonge mondikie niya, “Jo-Israel dwoguru ir Jehova Nyasaye ma Nyasach Ibrahim gi Isaka kod Israel mondo mi oduog iru un joma odongʼ mosetony e lwet ruodhi mag Asuria.
Molamulidwa ndi mfumu, amithenga anapita mu Israeli yense ndi Yuda ndi makalata ochokera kwa mfumu ndi kwa akuluakulu ake, olembedwa kuti, “Aisraeli bwererani kwa Yehova, Mulungu wa Abrahamu, Isake ndi Israeli, kuti abwerere kwa inu amene mwatsala, amene mwapulumuka mʼdzanja la mafumu a ku Asiriya.
7 Kik ubed ka kwereu gi oweteu mane oweyo luwo Jehova Nyasaye ma Nyasach kwereu momiyo gidoko gima iluoro mana kaka uneno sani.
Musakhale ngati makolo anu ndi abale anu, amene anali osakhulupirika kwa Yehova Mulungu wa makolo awo kotero kuti anawachititsa kuti akhale chinthu chochititsa mantha, monga mukuoneramu.
8 Kik ubed gi tok matek kaka kwereu nobedo, bolreuru ni Jehova Nyasaye. Biuru e kama ler mar lemo ma osepwodho nyaka chiengʼ. Tineuru Jehova Nyasaye ma Nyasachu mondo mi mirimbe mager owuog kuomu.
Musawumitse khosi monga anachitira makolo anu, Gonjerani Yehova. Bwerani ku malo opatulika, amene anawapatula kwamuyaya. Tumikirani Yehova Mulungu wanu kuti mkwiyo wake ukuchokereni.
9 Ka udwogo ir Jehova Nyasaye eka joweteu gi nyithindu notimnegi ngʼwono mi nowegi giduogi e pinygi kod joma noterogi e twech nikech Jehova Nyasaye ma Nyasachu en jangʼwono kendo en gihera maduongʼ omiyo ok noloknu ngʼeye ka udwogo ire.”
Ngati inu mubwerera kwa Yehova, pamenepo abale anu ndi ana anu adzachitiridwa chifundo ndi amene anawagwira ukapolo ndipo adzabwereranso ku dziko lino pakuti Yehova, Mulungu wanu ndi wokoma mtima ndi wachifundo. Iye sadzakufulatirani ngati inuyo mubwerera kwa Iye.”
10 Joote nodhi e dala ka dala e piny Efraim gi Manase duto nyaka ochopo Zebulun to ji nocharogi kendo nyierogi.
Amithenga aja anapita mzinda ndi mzinda wa ku Efereimu ndi Manase mpaka ku Zebuloni, koma anthu anawanyoza ndi kuwachita chipongwe.
11 To kata kamano jo-Asher moko kod jo-Manase kaachiel gi jo-Zebulun nobolore modhi Jerusalem.
Komabe anthu ena a ku Aseri, Manase ndi Zebuloni anadzichepetsa ndipo anapita ku Yerusalemu.
12 To e piny Juda bende ema ne lwet Nyasaye ne nitie kuom jogo mondo omigi bedo e paro achiel mondo gitim gima ruoth gi jodonge nochiko kaluwore gi wach mar Jehova Nyasaye.
Dzanja la Mulungu linalinso pa anthu a ku Yuda, kuwapatsa mtima umodzi wochita zimene mfumu ndi akuluakulu ake analamula potsata mawu a Yehova.
13 Ji mangʼeny nochokore Jerusalem e dwe mar ariyo mondo gitim Sap Makati ma ok oketie Thowi.
Gulu lalikulu la anthu linasonkhana mu Yerusalemu kudzachita chikondwerero cha Buledi Wopanda Yisiti pa mwezi wachiwiri.
14 Negigolo kende mag misango miwangʼoe liswa mane nitie Jerusalem kaachiel gi kende mag misango miwangʼoe ubani mi giwitogi e Holo mar Kidron.
Anachotsa mu Yerusalemu maguwa ofukizira lubani ndipo anakawaponya mʼchigwa cha Kidroni.
15 Ne giyangʼo nyarombo mar Pasaka Chiengʼ mar apar gangʼwen mar dwe mar ariyo jodolo kod jo-Lawi noyudo wichkuot omiyo negipwodhore mi gikelo misengini miwangʼo pep e hekalu mar Jehova Nyasaye.
Iwo anapha mwana wankhosa wa Paska pa tsiku la 14 la mwezi wachiwiri. Ansembe ndi Alevi anachita manyazi ndipo anadziyeretsa ndi kubweretsa nsembe zopsereza ku Nyumba ya Yehova.
16 Bangʼe negikawo keregi mapile kaka ondikie chike Musa ngʼat Nyasaye. Jodolo nokiro remo manomigi kod jo-Lawi.
Ndipo anakhala mʼmalo awo a nthawi zonse potsatira zolembedwa mʼmalamulo a Mose munthu wa Mulungu. Ansembe anawaza magazi amene anawapatsa Alevi.
17 Nikech ji mangʼeny ei oganda ne pod ok opwodhore, nochuno jo-Lawi mondo oyangʼ nyirombe mag Sap Pasaka ni jogo duto mane ok ler kendo ne ok nyal chiwo nyirombegi ni Jehova Nyasaye.
Popeza ambiri mʼgululo anali asanadziyeretse, Alevi anapha ana ankhosa a Paska a iwo amene, mwa mwambo, anali osayeretsedwa ndipo sakanatha kupereka ana ankhosa awo kwa Yehova.
18 Kata obedo ni ji mathoth manowuok e piny Efraim gi Manase gi Isakar kod Zebulun ne ok opwodhore, to kata kamano negichamo Pasaka ka ok giluwo gima nondiki. To Hezekia nolamonigi kawacho niya, “Mad Jehova Nyasaye mangʼwon owene ngʼato angʼata,
Ngakhale kuti ambiri mwa anthu ochokera ku Efereimu, Manase, Isakara ndi Zebuloni sanadziyeretse okha, komabe anadya Paska motsutsana ndi zimene zinalembedwa. Koma Hezekiya anawapempherera, kunena kuti, “Yehova wabwino, khululukirani aliyense
19 moseketo chunye mondo oluw Nyasaye ma en Jehova Nyasaye ma Nyasach kwerene kata obedo ni ok oler kaluwore gi chike mag kama ler mar lemo.”
amene wayika mtima wake kufunafuna Yehova, Mulungu wa makolo ake, ngakhale ali wosayeretsedwa molingana ndi malamulo a malo opatulika.”
20 Omiyo Jehova Nyasaye nowinjo kwayo mar Hezekia mochango jogo.
Ndipo Yehova anamvera Hezekiya ndipo anachiritsa anthuwo.
21 Jo-Israel mane nitiere Jerusalem notimo Sap Makati ma ok oketie Thowi kuom ndalo abiriyo ka gimor gi-ilo maduongʼ ka jo-Lawi kod jodolo werne Jehova Nyasaye pile ka pile ka gigoyo thumbe mag pak mar Jehova Nyasaye.
Aisraeli amene anali mu Yerusalemu anachita chikondwerero cha Buledi Wopanda Yisiti kwa masiku asanu ndi awiri akusangalala kwambiri, pamene Alevi ndi ansembe amayimbira Yehova tsiku lililonse, akuyimbira zida zamatamando za Yehova.
22 Hezekia nojiwo jo-Lawi duto mane ongʼeyo tich mar tiyo ne Jehova Nyasaye. Kuom ndalo abiriyo negichamo chiemo mane opognigi kendo negitimo misango mar lalruok kagipako Jehova Nyasaye ma Nyasach kweregi.
Hezekiya anayankhula molimbikitsa Alevi onse amene anaonetsa kumvetsa bwino za kutumikira Yehova. Kwa masiku asanu ndi awiri anadya gawo lawo ndi kupereka nsembe zachiyanjano ndi kutamanda Yehova, Mulungu wa makolo awo.
23 Jogo mane ochokore nowinjore mondo gimed timo sawoni ndalo abiriyo mamoko, omiyo kuom ndalo abiriyo mamoko negitimo kamano gi mor.
Ndipo msonkhano wonse unagwirizana zopitiriza chikondwerero kwa masiku ena asanu ndi awiri. Kotero kwa masiku ena asanu ndi awiri anachita chikondwererocho mosangalala.
24 Hezekia ruodh Juda nochiwo ni joma nochokore rwedhi alufu achiel kod rombe gi diek alufu abiriyo, to jodonge nochiwonegi rwedhi alufu achiel kod rombe gi diek alufu apar. Jodolo mangʼeny ahinya nopwodhore.
Hezekiya mfumu ya Yuda anapereka ngʼombe zamphongo 1,000 ndi nkhosa ndi mbuzi 7,000 ku msonkhanoko ndipo akuluakulu ake anapereka ngʼombe zamphongo 1,000, nkhosa ndi mbuzi 10,000. Ansembe ambiri anadziyeretsa.
25 Joma nochokore duto mane oa Juda kaachiel gi jodolo kod jo-Lawi kod joma nochokore koa Israel kaachiel gi jodak mane odak Israel kod mane odak Juda ne mor gi ilo.
Gulu lonse la ku Yuda linasangalala, pamodzi ndi ansembe ndi Alevi ndi onse amene anasonkhana ochokera ku Israeli, kuphatikizanso alendo amene anachokera ku Israeli ndi amene amakhala ku Yuda.
26 Ne nitie mor maduongʼ Jerusalem mapok nobedo Jerusalem chakre ndalo Solomon wuod Daudi ma ruodh Israel.
Munali chikondwerero chachikulu mu Yerusalemu, pakuti kuyambira masiku a Solomoni mwana wa Davide mfumu ya Israeli sizinachitikepo zotere mu Yerusalemu.
27 Jodolo gi jo-Lawi nochungʼ mondo ogwedh ji, kendo Nyasaye nowinjogi nikech lembgi nochopo e polo kar dakne maler.
Ansembe ndi Alevi anayimirira kudalitsa anthu, ndipo Mulungu anawamvera pakuti pemphero lawo linafika kumwamba, malo ake oyera.

< 2 Weche Mag Ndalo 30 >