< 2 Weche Mag Ndalo 16 >
1 E higa mar piero adek gabich mar loch Asa, Baasha ruodh Israel nodhi kedo kod Juda kendo nochielo Rama motegno mondo ogengʼ ni ngʼato angʼata kik wuogi kata donji e piny Asa ruodh Juda.
Trideset i šeste godine Asina kraljevanja navali izraelski kralj Baša na Judeju i stade utvrđivati Ramu da spriječi svako kretanje judejskom kralju Asi.
2 Eka Asa nokawo fedha gi dhahabu e kuonde keno mag hekalu mar Jehova Nyasaye kaachiel gi mago manokano e ode moorogi ne Ben-Hadad ruodh Aram manodak Damaski.
Asa tada uze srebra i zlata iz riznice Doma Jahvina i kraljevskoga dvora i posla aramejskome kralju Ben-Hadadu, koji je stolovao u Damasku, i poruči mu:
3 Nowachone niya, “Winjruok mondo obedie kindi koda mana kaka nobedo e kind wuonwa gi wuonu. Aoroni mich mag fedha gi dhahabu, koro keth winjruok mantie e kindi gi Baasha ruodh Israel mondo mi owe kedo koda.”
“Neka bude savez između mene i tebe i između moga i tvoga oca; evo, šaljem ti na dar srebra i zlata, hajde, raskini savez s izraelskim kraljem Bašom da bi otišao od mene.”
4 Ben-Hadad noyie gi Ruoth Asa kendo nooro jotende mag lweny mondo omonj mier madongo mag Israel. Negiloyo Ijon, gi Dan kod Abel Maim kaachiel gi mier mag madongo mag keno mag Naftali.
Ben-Hadad posluša kralja Asu i posla svoje vojskovođe na izraelske gradove te oni pokoriše Ijon, Dan, Abel Majinu i sve Naftalijeve gradove-skladišta.
5 Kane Baasha owinjo mano, nochungo gero Rama kendo nojwangʼo tije.
A kada to Baša dozna, presta utvrđivati Ramu i obustavi posao.
6 Eka Ruoth Asa nokelo jo-Juda duto kendo negikawo kite duto kod yiende mane Baasha osebedo katiyogo Rama kendo notiyo kodgi kuom gero Geba kod Mizpa.
Tada kralj Asa sazva sve Judejce i oni odnesoše kamenje i drvo kojima je Baša utvrđivao Ramu, pa time utvrdiše Gebu i Mispu.
7 E ndalogo Hanani janen nobiro ir Asa ruodh Juda mowachone niya, “Nikech nigeno kuom ruodh Aram ma ok kuom Jehova Nyasaye ma Nyasachi, jolweny mag ruodh Aram osetony oa e lweti.
U to vrijeme dođe vidjelac Hanani k judejskom kralju Asi i reče mu: “Budući da si se oslonio na aramejskoga kralja, a nisi se oslonio na Jahvu, Boga svoga, vojska aramejskoga kralja izmakla ti je iz ruke.
8 Donge jo-Kush kod jo-Libya ne ni kod jolweny motegno man kod geche lweny mangʼeny kod joriemb farese? To kane igeno kuom Jehova Nyasaye, to nochiwogi e lweti.
Nisu li Etiopljani i Libijci imali silne čete sa vrlo mnogo bojnih kola i konjanika? Pa kad si se oslonio na Jahvu, predao ti ih je u ruke.
9 Nimar wenge Jehova Nyasaye ngʼiyo piny duto koni gi koni mondo ojiw joma chunygi oyie kuome chutho. Isetimo gima ofuwo omiyo chakre sani ibiro bedo gi lweny.”
Jer Jahve svojim očima gleda po svoj zemlji da bi se ohrabrili oni kojima je srce iskreno prema njemu. Ludo si u tome radio, zato će se od sada dizati ratovi na te.”
10 Asa ne iye owangʼ gi janen nikech wachni, nokecho kode ahinya mokete e twech. To bende e ndalogo Asa nochako sando jomoko malit.
Tada se Asa razgnjevi na vidioca i baci ga u tamnicu, jer se razjario na nj. U to je vrijeme Asa potlačio i neke iz naroda.
11 Weche mag loch Asa kar, chakruokgi nyaka gikogi, ondikgi e kitap ruodhi mag Juda kod Israel.
I eto, Asina djela, od prvoga do posljednjeg, zapisana su u Knjizi o judejskim i izraelskim kraljevima.
12 E higa mar piero adek gochiko mar loch Asa, tuo nogoye gi e tiende, kendo kata obedo ni tuoneno ne lich to e tuoneno ne ok omanyo kony ir Jehova Nyasaye to mana kuom jothieth.
Razbolio se trideset i devete godine kraljevanja, od nogu, te mu se bolest veoma pogoršala, ali ni u bolesti nije tražio Jahvu nego liječnike.
13 Asa notho moyweyo kod kwerene e higa mar piero angʼwen gi achiel mar lochne,
Tako Asa počinu sa svojim ocima i umrije četrdeset i prve godine svoga kraljevanja.
14 kendo negi yike e liel mane okunyo e Dala Maduongʼ mar Daudi. Negipiele e kitanda mopongʼ kod gik mangʼwe ngʼar moruw maber kendo negiloso magenga maduongʼ ka imiyego duongʼ.
Sahranili su ga u grobnici koju bijaše iskopao sebi u Davidovu gradu i položili ga na odar što ga bijaše napunio miomirisima i mastima, zgotovljenima mastilačkom vještinom, i spalili mu ih vrlo mnogo.