< Žalmy 78 >

1 Vyučující, Azafovi. Pozoruj, lide můj, zákona mého, nakloňte uší svých k slovům úst mých.
Ko e Saame akonaki ʻa ʻAsafi. Fakafanongo ʻa hoku kakai ki heʻeku akonaki: fakatokangaʻi homou telinga ki he ngaahi lea ʻa hoku ngutu.
2 Otevru v podobenství ústa svá, vypravovati budu přípovídky starobylé.
Te u mafaʻa hoku ngutu ʻi he fakatātā: te u fakahā ʻae ngaahi lea fufū mei muʻa:
3 Co jsme slýchali i poznali, a co nám otcové naši vypravovali,
‌ʻAia kuo tau fanongo ki ai pea ʻiloʻi, pea naʻe tala ia kiate kitautolu ʻe heʻetau ngaahi tamai.
4 Nezatajíme toho před syny jejich, kteříž budoucím potomkům svým vypravovati budou chvály Hospodinovy, ano i moc jeho a divné skutky jeho, kteréž činil.
‌ʻE ʻikai te tau fufū ia mei heʻenau fānau, ka ʻe fakahā ki he toʻutangata ʻe hoko ʻae ongoongolelei ʻo Sihova, mo hono mālohi, mo e ngaahi ngāue mana naʻa ne fai.
5 Neboť jest vyzdvihl svědectví v Jákobovi, a zákon vydal v Izraeli, což přikázal otcům našim, aby v známost uvodili synům svým,
He naʻa ne fokotuʻumaʻu ʻae fono ʻia Sēkope, ʻo ne tuʻutuʻuni ʻae akonaki ʻi ʻIsileli, ʻaia naʻa ne fekauʻi ʻetau ngaahi tamai, koeʻuhi ke nau fakaʻilo ia ki heʻenau fānau:
6 Aby to poznal věk potomní, synové, kteříž se zroditi měli, a ti povstanouce, aby vypravovali dítkám svým,
Koeʻuhi ke ʻilo ia ʻe he toʻutangata ʻe hoko, ʻio, ʻae fānau ʻe fanauʻi; ʻaia tenau tupu hake ʻo fakahā ia ki heʻenau fānau:
7 Aby pokládali v Bohu naději svou, a nezapomínali se na skutky Boha silného, ale ostříhali přikázaní jeho,
Koeʻuhi kenau ʻamanaki lelei maʻuaipē ki he ʻOtua, pea ʻoua naʻa fakangalongaloʻi ʻae ngaahi ngāue ʻae ʻOtua, ka e tauhi ʻene ngaahi fekau:
8 Aby nebývali jako otcové jejich, pokolení zpurné a protivné, národ, kterýž nenapravil srdce svého, a nebyl věrný Bohu silnému duch jeho.
Kaeʻoua naʻa tatau mo ʻenau ngaahi tamai, ko e toʻutangata paongataʻa mo angatuʻu; ko e toʻutangata naʻe ʻikai tenau teuteu honau loto ke lelei, pea naʻe ʻikai tuʻumaʻu honau laumālie ʻi he ʻOtua.
9 Jako synové Efraim zbrojní, ač uměle z lučiště stříleli, však v čas boje zpět se obrátili,
Ko e fānau ʻa ʻIfalemi naʻe toʻo mahafutau, mo e ngaahi kaufana, naʻa nau hola ʻi he ʻaho ʻoe tau.
10 Nebo neostříhali smlouvy Boží, a v zákoně jeho zpěčovali se choditi.
Naʻe ʻikai tenau fai ki he fuakava ʻae ʻOtua, pea naʻe ʻikai siʻi tenau loto ke ʻaʻeva ʻi heʻene akonaki;
11 Zapomenuli se na činy jeho, a na divné skutky jeho, kteréž jim ukázal.
Pea naʻa nau fakangalongaloʻi ʻene ngaahi ngāue, mo ʻene ngaahi mana naʻa ne fakahā kiate kinautolu.
12 Před otci jejich činil divy v zemi Egyptské, na poli Soan.
Naʻa ne fai ʻae ngaahi meʻa fakaofo ʻi he ʻao ʻo ʻenau ngaahi tamai, ʻi he fonua ko ʻIsipite, ʻi he ngoue ʻo Soani.
13 Rozdělil moře, a převedl je; učinil, aby stály vody jako hromada.
Naʻe vaeua ʻe ia ʻae tahi, pea ne pule kenau ʻalu atu ai; pea ne ngaohi ʻae tahi ke tuʻu fakatafungofunga pē.
14 Vedl je ve dne v oblace, a každé noci v jasném ohni.
Naʻa ne tataki foki ʻakinautolu ʻi he ʻaho ʻaki ʻae ʻao, pea ʻi he pō ʻaki ʻae maama ʻoe afi.
15 Protrhl skály na poušti, a napájel je jako z propastí velikých.
Naʻe fahiʻi ʻe ia ʻae ngaahi makatuʻu ʻi he toafa, pea ʻange ʻae inu kiate kinautolu ʻo hangē ʻoku mei he loloto lahi.
16 Vyvedl potoky z skály, a učinil, aby vody tekly jako řeky.
Naʻa ne ʻomi foki kiate kinautolu ʻae ngaahi vaitafe mei he makatuʻu, ʻo ne pule ke tafe hifo ʻae ngaahi vai ʻo hangē ko e ngaahi vaitafe lahi.
17 A však vždy přičíněli hříchů proti němu, a popouzeli Nejvyššího na poušti.
Pea naʻa nau toe fai angahala kiate ia, ʻi heʻenau fakahouhau ki he Fungani Māʻolunga ʻi he toafa.
18 A pokoušeli Boha silného v srdci svém, žádajíce pokrmu podlé líbosti své.
Pea naʻa nau ʻahiʻahiʻi ʻae ʻOtua ʻi honau loto, ʻi heʻenau lea ke maʻu ʻae kakano ʻi heʻenau holi kovi.
19 A mluvili proti Bohu, řkouce: Zdaliž bude moci Bůh silný připraviti stůl na této poušti?
‌ʻIo, naʻa nau lauʻikoviʻi ʻae ʻOtua; naʻa nau pehē, “ʻE faʻa teuteu ʻe he ʻOtua ʻae keinangaʻanga ʻi he toafa?
20 Aj, udeřilť jest v skálu, a tekly vody, a řeky se rozvodnily. Zdali také bude moci dáti chleba? Zdali nastrojí masa lidu svému?
Vakai, naʻe taaʻi ʻe ia ʻae makatuʻu, pea puna mei ai ʻae ngaahi vai, pea pito ʻo fetāfeaki ʻae ngaahi vaitafe; te ne faʻa tuku mai foki ʻae mā? ʻE faʻa tokonaki ʻe ia ʻae kakano maʻa hono kakai?”
21 A protož uslyšav Hospodin, rozhněval se, a oheň zažžen jest proti Jákobovi, a prchlivost vstoupila na Izraele,
Ko ia naʻe fanongo ki ai ʻa Sihova, pea houhau ia: ko ia naʻe tutu ai ʻae afi kia Sēkope, pea naʻe tupu hake foki ʻae tuputāmaki ki ʻIsileli;
22 Proto že se nedověřili Bohu, a neměli naděje v spasení jeho,
Koeʻuhi naʻe ʻikai tenau tui ki he ʻOtua, pea naʻe ʻikai ha falala ki heʻene fakamoʻui:
23 Ačkoli rozkázal oblakům shůry, a průduchy nebeské otevřel,
Neongo ʻene fekauʻi ʻae ngaahi ʻao ʻi ʻolunga, mo ʻene toʻo ʻae ngaahi matapā ʻoe langi,
24 A dštil na ně mannou ku pokrmu, a obilé nebeské dával jim.
‌ʻO ne tuku ke tō hifo ʻae mana kiate kinautolu kenau kai, pea ne foaki kiate kinautolu ʻae uite ʻoe langi.
25 Chléb mocných jedl člověk, seslal jim pokrmů do sytosti.
Naʻe kai ʻe he tangata ʻae meʻakai ʻae kau ʻāngelo: naʻa ne tuku atu ʻae meʻakai kenau mākona ai.
26 Obrátil vítr východní u povětří, a přivedl mocí svou vítr polední.
Naʻe pule ʻe ia ke maʻili ʻae matangi hahake ʻi he langi: pea ne ʻomi mo e matangi tonga ʻi heʻene māfimafi.
27 I dštil na ně masem jako prachem, a ptactvem pernatým jako pískem mořským.
Naʻe fakatō hifo ʻe ia ʻae kakano kiate kinautolu ʻo tatau mo e efu, mo e fanga manu kapakau ʻo hangē ko e ʻoneʻone ʻoe tahi:
28 Spustil je do prostřed vojska jejich, a všudy vůkol stanů jejich.
Pea naʻa ne tuku ke tō ia ʻi he lotolotonga ʻo honau fale fehikitaki, ʻo takatakai ʻi honau ngaahi nofoʻanga.
29 I jedli, a nasyceni jsou hojně, a dal jim to, čehož žádali.
Ko ia naʻa nau kai, pea nau mākona: he naʻa ne ʻange kiate kinautolu ʻenau holi.
30 Ještě nevyplnili žádosti své, ještě pokrm byl v ústech jejich,
Naʻe ʻikai te nau mavahe mei heʻenau holi kovi. Ka ʻi he kei ʻi honau ngutu ʻae maʻanga,
31 A v tom prchlivost Boží připadla na ně, a zbil tučné jejich, a přední Izraelské porazil.
Naʻe hoko ʻae houhau ʻoe ʻOtua kiate kinautolu, ʻo ne tāmateʻi ʻae fungani kakai sino ʻiate kinautolu, pea ne tā hifo ʻae kau tangata kuo fili ʻi ʻIsileli.
32 S tím se vším vždy ještě hřešili, a nevěřili předivným skutkům jeho.
Naʻe hoko ʻae ngaahi meʻa ni, ka naʻa nau kei fai angahala pē, ʻo ʻikai tui ki heʻene ngaahi ngāue mana.
33 A protož dopustil na ně, že marně skonali dny své, a léta svá s chvátáním.
Ko ia naʻa ne fakaʻosi ai honau ngaahi ʻaho ʻi he meʻa vaʻinga pē, mo honau ngaahi taʻu ʻi he mamahi.
34 Když je hubil, jestliže ho hledali, a zase k Bohu silnému hned na úsvitě se navraceli,
Pea ʻi heʻene tāmateʻi ʻakinautolu, naʻa nau toki kumi kiate ia: ʻonau tafoki ʻo fehuʻi fakavave ki he ʻOtua.
35 Rozpomínajíce se na to, že Bůh byl skála jejich, a Bůh silný nejvyšší vykupitel jejich:
Pea naʻa nau manatu ko honau maka ʻae ʻOtua, pea ko honau huhuʻi ʻae ʻOtua māʻolunga.
36 (Ačkoli mu s pochlebenstvím mluvili ústy svými, a jazykem svým lhali jemu.
Ka naʻa nau lapu kiate ia ʻi honau ngutu, ʻonau loi kiate ia ʻaki honau ʻelelo.
37 A srdce jejich nebylo upřímé před ním, aniž se věrně měli v smlouvě jeho),
He naʻe ʻikai totonu honau loto kiate ia, pea naʻe ʻikai tenau tuʻumaʻu ʻi heʻene fuakava.
38 On jsa milosrdný, odpouštěl nepravosti jejich, a nezahladil jich; častokrát odvracel hněv svůj, a nevzbuzoval vší zůřivosti své.
Ka naʻe fonu ia ʻi he ʻaloʻofa, ʻo ne fakamolemole ʻenau hia, pea naʻe ʻikai fakaʻauha ʻakinautolu: ʻIo, naʻe liunga lahi ʻene fakaafe hono houhau, pea naʻe ʻikai te ne ueʻi hake hono houhau kotoa pē.
39 Nebo pamatoval, že jsou tělo, vítr, kterýž odchází, a nenavracuje se zase.
He naʻa ne manatu ko e kakano pē ʻakinautolu; ko e matangi ʻoku mole atu, pea ʻikai toe haʻu.
40 Kolikrát jsou ho dráždili na poušti, a k bolesti přivodili na pustinách.
Naʻe liunga fiha ʻenau fakahouhau kiate ia ʻi he toafa, pea fakamamahiʻi ia ʻi he potu lala!
41 Týž i týž navracujíce se, pokoušeli Boha silného, a svatému Izraelskému cíle vyměřovali.
‌ʻIo, naʻa nau foki kimui pea ʻahiʻahiʻi ʻae ʻOtua, ʻonau hūhūmamaʻi ʻae tokotaha māʻoniʻoni ʻo ʻIsileli.
42 Nepamatovali na moc jeho, a na ten den, v kterémž je vysvobodil z ssoužení,
Naʻe ʻikai tenau manatu ki hono nima, pe ko e ʻaho naʻa ne fakamoʻui ai ʻakinautolu mei he fili.
43 Když činil v Egyptě znamení svá, a zázraky své na poli Soan,
Mo ʻene fai ʻene ngaahi fakaʻilonga ʻi ʻIsipite, mo ʻene ngaahi meʻa mana ʻi he ngoue ʻo Soani:
44 Když obrátil v krev řeky a potoky jejich, tak že jich píti nemohli.
Naʻa ne liliu honau ngaahi vaitafe ko e toto; mo honau ngaahi vai lahi, naʻe ʻikai tenau faʻa inu ai.
45 Dopustil na ně směsici žížal, aby je žraly, a žáby, aby je hubily.
Naʻe fekau atu ʻe ia kiate kinautolu ʻae ngaahi lango kehekehe, ʻaia naʻe keina ʻakinautolu; mo e fanga poto, ʻaia naʻe fakakoviʻi ʻakinautolu.
46 A dal chroustům úrody jejich, a úsilí jejich kobylkám.
Naʻe tuku foki ʻe ia ʻae fua ʻo ʻenau ngoue ki he ʻunufe, mo ʻenau ngāue ki he fanga heʻe.
47 Stloukl krupami réví jejich, a stromy fíkové jejich ledem.
Naʻa ne tāmateʻi ʻenau ngaahi vaine ʻaki ʻae ʻuhamaka, mo ʻenau ʻakau ko e sukamino ʻaki ʻae momoko lahi.
48 Vydal krupobití na hovada jejich, a na dobytek jejich uhlí řeřavé.
Naʻe tuku foki ʻe ia ʻenau fanga manu ki he ʻuhamaka, mo ʻenau fanga sipi ki he ngaahi faisisili vela.
49 Poslal na ně prchlivost hněvu svého, rozpálení, zůřivost i ssoužení, dopustiv na ně anděly zlé.
Naʻe lī ʻe ia ʻae kakaha ʻo ʻene ʻita kiate kinautolu, ʻae houhau lahi, mo e tuputāmaki, mo e mamahi, ʻi heʻene fekau atu kiate kinautolu ʻae kau ʻāngelo ʻoe kovi.
50 Uprostrannil stezku prchlivosti své, neuchoval od smrti duše jejich, ano i na hovada jejich mor dopustil.
Naʻa ne tofa ʻae hala ki hono houhau; pea naʻe ʻikai te ne fakahaofi ʻenau moʻui mei he mate, ka naʻa ne tukuange ʻenau moʻui ki he mahaki lahi;
51 A pobil všecko prvorozené v Egyptě, prvotiny síly v staních Chamových.
‌ʻO ne tāʻi ʻae ʻuluaki fānau kotoa pē ʻi ʻIsipite; ko e fungani mālohi ʻi he ngaahi nofoʻanga ʻo Hami.
52 Ale lid svůj vyvedl jako ovce, a vodil se s nimi jako s stádem po poušti.
Ka naʻa ne pule ke ʻalu atu ʻa hono kakai ʻoʻona ʻo hangē ko e fanga sipi, ʻo ne fakahinohino ʻakinautolu ʻi he toafa ʻo hangē ko e fuʻu fanga sipi.
53 Vodil je v bezpečnosti, tak že nestrašili, nepřátely pak jejich přikrylo moře,
Pea naʻe tataki fiemālie atu ʻe ia ʻakinautolu, ko ia naʻe ʻikai ai tenau manavahē: ka naʻe lōmekina ʻe he tahi ʻa honau ngaahi fili.
54 Až je přivedl ku pomezí svatosti své, na horu tu, kteréž dobyla pravice jeho.
Pea naʻe ʻomi ʻe ia ʻakinautolu ʻo ofi ki hono faletapu, ʻio, ki he moʻunga ni ʻaia kuo fakatau ʻe hono nima toʻomataʻu.
55 Vyhnav před tváří jejich národy, způsobil to, aby jim na provazec dědictví jejich přišli, a aby přebývala v staních jejich pokolení Izraelská.
Naʻe kapusi foki ʻe ia ʻae hiteni mei honau ʻao, ʻo ne vaheʻi kiate kinautolu ʻae tofiʻa ʻaki ʻae afo, pea ne pule ke nofo ʻae ngaahi faʻahinga ʻo ʻIsileli ʻi honau ngaahi fale fehikitaki.
56 Však vždy předce pokoušeli a dráždili Boha nejvyššího, a svědectví jeho neostříhali.
Ka naʻa nau kei ʻahiʻahiʻi mo fakahouhauʻi ʻae ʻOtua fungani māʻolunga, ʻo ʻikai tauhi ʻene ngaahi fekau:
57 Ale zpět odšedše, převráceně činili, jako i předkové jejich; uchýlili se jako mylné lučiště.
Ka naʻa nau foki kimui, ʻo fai taʻeangatonu ʻo hangē ko ʻenau ngaahi tamai: naʻe ʻalu kehe ʻakinautolu ʻo hangē ko e kaufana taka kehe.
58 Nebo popouzeli ho výsostmi svými, a rytinami svými k horlení přivedli jej.
Naʻa nau fakahouhau ia ʻaki honau ngaahi potu māʻolunga ʻonau fakafuaʻa ia ʻaki ʻenau ngaahi tamapua kuo tā.
59 Slyšel Bůh, a rozhněval se, a u velikou ošklivost vzal Izraele,
Pea ʻi he ongoʻi ʻe he ʻOtua ʻae meʻa ni, naʻe houhau ai ia, ʻo fehiʻa lahi ki ʻIsileli:
60 Tak že opustiv příbytek v Sílo, stánek, kterýž postavil mezi lidmi,
Ko ia naʻa ne liʻaki ai ʻae fale fehikitaki ʻo Sailo, ʻae nofoʻanga ko ia naʻe fokotuʻu ʻe ia ʻi he lotolotonga ʻoe kakai;
61 Vydal v zajetí sílu svou, a slávu svou v ruce nepřítele.
‌ʻO ne tukuange hono mālohi ke pōpula, mo hono nāunau ki he nima ʻoe fili.
62 Dal pod meč lid svůj, a na dědictví své se rozhněval.
Naʻe fakatukutukuʻi foki ʻe ia hono kakai ki he heletā; pea naʻe houhau ia ki hono tofiʻa.
63 Mládence jeho sežral oheň, a panny jeho nebyly chváleny.
Naʻe kai ke ʻosi ʻe he afi honau kau talavou; pea naʻe ʻikai mali ʻenau kau taʻahine.
64 Kněží jejich od meče padli, a vdovy jejich neplakaly.
Naʻe tō ʻenau kau taulaʻeiki ʻi he heletā; pea naʻe ʻikai fai ha tangi ʻe honau uaifi.
65 Potom pak procítil Pán jako ze sna, jako silný rek, kterýž po víně sobě vykřikuje.
Pea naʻe toki ʻā ai ʻae ʻEiki ʻo hangē ko ha taha naʻe mohe, pea hangē ko e tangata mālohi ʻoku kalanga ko e meʻa ʻi he uaine.
66 A ranil nepřátely své po zadu, a u věčné pohanění je vydal.
Pea naʻe taaʻi ʻe ia hono ngaahi fili ʻi honau potu kimui: naʻa ne tuku ʻakinautolu ke manukia maʻuaipē.
67 Ačkoli pak pohrdl stánkem Jozefovým, a pokolení Efraimova nevyvolil,
Pea naʻa ne liʻaki ʻae fale fehikitaki ʻo Siosefa, pea naʻe ʻikai te ne fili ʻae faʻahinga ʻo ʻIfalemi:
68 Však vyvolil pokolení Judovo, horu Sion, kterouž zamiloval.
Ka naʻa ne fili ʻae faʻahinga ʻo Siuta, ko e moʻunga ko Saione ʻaia naʻa ne ʻofa ki ai.
69 A vystavěl sobě, jako hrad vysoký, svatyni svou, jako zemi, kterouž utvrdil na věky.
Pea naʻa ne langa hono faletapu ʻo hangē ko e ngaahi fale māʻolunga, ʻo hangē ko e fonua ʻaia kuo fokotuʻumaʻu ke taʻengata.
70 A vyvolil Davida služebníka svého, vzav jej od chlévů stáda.
Naʻe fili foki ʻe ia ʻa Tevita ko ʻene tamaioʻeiki, ʻo ne toʻo ia mei he ngaahi lotoʻā sipi:
71 Když chodil za ovcemi březími, zavedl jej, aby pásl Jákoba, lid jeho, a Izraele, dědictví jeho.
Naʻa ne ʻomi ia mei heʻene muimui ʻi he fanga sipi fefine naʻe talitali pō, ke ne fafanga ʻa Sēkope ko hono kakai, mo ʻIsileli ko hono tofiʻa.
72 Kterýž pásl je v upřímnosti srdce svého, a zvláštní opatrností rukou svých vodil je.
Pea naʻa ne fafanga ʻakinautolu ʻo fakatatau ki he angatonu ʻo hono loto; ʻo ne tataki ʻakinautolu ʻi he poto ʻo hono nima.

< Žalmy 78 >