< Jan 4 >
1 A jakž poznal Pán, že slyšeli farizeové, že by Ježíš více učedlníků činil a křtil než Jan,
Mete ma taꞌasasamaꞌ Yohanis no Yesus, na, Yesus ana mana tungga nara sarani atahori hetar lenaꞌ mana tungga E. Yesus nda sarani atahori sa, akaꞌ Eni ana mana tungga nara mana sarani atahori. Basa ma, leleꞌ Yesus bubꞌuluꞌ oi, atahori mia partei agama Farisi rena ara sarani atahori hetar lenaꞌ,
2 (Ačkoli Ježíš sám nekřtil, ale učedlníci jeho, )
3 Opustil Judstvo, a odšel opět do Galilee.
boe ma no ana mana tungga nara lao hela nusa Yudea, de baliꞌ risiꞌ profinsi Galilea.
4 Musil pak jíti skrze Samaří.
Te ara musi lao tungga profinsi Samaria fo losa profinsi Galilea.
5 I přišel k městu Samařskému, kteréž slove Sichar, vedlé popluží, kteréž byl dal Jákob Jozefovi, synu svému.
Ara lao, ma ara losa kota esa sia Samaria, naran Sikar, deka-deka no rae fo baꞌi Yakob fee neu anan Yusuf.
6 Byla pak tu studnice Jákobova. Protož ustav na cestě Ježíš, posadil se tak na studnici. A bylo okolo šesté hodiny.
Sia naa, hambu oe mataꞌ esa, naran ‘Yakob oen’. Reorendu boe ma, Yesus se losa naa. Ana namedꞌa bengge mia sira lalao nara, de Ana endoꞌ hahae aon sia oe naa. Boe ma Ana mana tungga nara lao hela mesaꞌ ne neu naa, de reu hasa nanaat sia kota rala. Boe ma inaꞌ esa mia kota naa nema haꞌi oe sia oe mataꞌ naa. Yesus noꞌe mbali e nae, “Aꞌa. Au bisa oꞌe oe nininuꞌ mbei, do?”
7 I přišla žena z Samaří vážiti vody. Kteréž řekl Ježíš: Dej mi píti.
8 Nebo učedlníci jeho byli odešli do města, aby nakoupili pokrmů.
9 I řekla jemu žena ta Samaritánka: Kterakž ty, jsa Žid, žádáš ode mne nápoje od ženy Samaritánky? (Nebo neobcují Židé s Samaritány.)
Te inaꞌ naa nggengger, huu atahori Yahudi nda nau raꞌabꞌue ro atahori Samaria ra sa. De ana natane baliꞌ Yesus nae, “Weh! Toꞌo atahori Yahudi. Au ia, atahori Samaria. Nda sala sa, do? Toꞌo moꞌe minu sia au e?”
10 Odpověděl Ježíš a řekl jí: Kdybys znala ten dar Boží, a kdo jest ten, kterýž praví tobě: Dej mi píti, ty bys prosila jeho, a dal by tobě vody živé.
Yesus nafadꞌe nae, “Taꞌo ia. Mete ma aꞌa bubꞌuluꞌ saa fo Lamatualain nae fee basa atahori, ma muhine Au mana oꞌe inu ia, Seka, na tantu aꞌa noꞌe oe mia Au. Boe ma Au fee oe mana nendi masodꞌaꞌ.”
11 I dí jemu žena: Pane, aniž máš, čím bys navážil, a studnice jest hluboká. Odkudž tedy máš tu vodu živou?
Inaꞌ naa nae, “Toꞌo nda ma ember hahandoꞌ sa. Boe ma oe mataꞌ ia, roman seli. Mia bee nema Toꞌo hambu oe mana nendi masodꞌaꞌ naa? Oe naa hambu sia bee fai?
12 Zdaliž jsi ty větší nežli otec náš Jákob, kterýž nám dal tuto studnici, a sám z ní pil, i synové jeho, i dobytek jeho?
Tantu Toꞌo nda manaseliꞌ lenaꞌ hai baꞌi Yakob ma sa! Eni mana lao hela oe mataꞌ ia fee hai. Boe ma eni o ninu mia oe mataꞌ ia boe. Eni ana nara, ro banda nara o onaꞌ naa boe.”
13 Odpověděl Ježíš a řekl jí: Každý, kdož pije vodu tuto, žízniti bude opět.
Yesus nataa nae, “Musunedꞌa, e! Atahori mana ninu mia oe mataꞌ ia, dei fo ana naꞌamadꞌa seluꞌ fai.
14 Ale kdož by se napil vody té, kterouž já dám jemu, nežíznil by na věky, ale voda ta, kterouž já dám jemu, bude v něm studnicí vody prýštící se k životu věčnému. (aiōn , aiōnios )
Te atahori mana ninu oe fo Au feeꞌ a, dei fo ana nda naꞌamadꞌa seluꞌ sa ena. Huu oe fo Au feeꞌ naa, onaꞌ oe mataꞌ sa mana nasapupuraꞌ dea nema. Oe naa, nendi masodꞌaꞌ matetuꞌ nda mana etuꞌ sa.” (aiōn , aiōnios )
15 Řekla jemu žena: Pane, dej mi té vody, abych nežíznila, ani chodila sem vážiti.
Inaꞌ naa nae, “Mete ma taꞌo naa, na, Toꞌo fee au oe naa leo, fo onaꞌ bee na, au sudꞌi boe uꞌumadꞌa fai! No taꞌo naa, au sudꞌi boe uma haꞌi usufafali oe sia ia fai.”
16 Řekl jí Ježíš: Jdi, zavolej muže svého, a přiď sem.
Boe ma Yesus denu nae, “Taꞌo ia. Aꞌa baliꞌ dei. Moꞌe aꞌa sao ma. fo baliꞌ uma sia ia.”
17 Odpověděla žena a řekla: Nemám muže. Dí jí Ježíš: Dobřes řekla: Nemám muže.
Ana nataa nae, “Te au nda masaoꞌ sa.” Boe ma Yesus nae, “Tebꞌe. Mufadꞌe no rala ndoos. Huu sao ma lima ena. Boe ma mana sia aleꞌ ia, nda sao ma sa.”
18 Nebos pět mužů měla, a nyní kteréhož máš, není tvůj muž. To jsi pravdu pověděla.
19 Řekla jemu žena: Pane, vidím, že jsi ty prorok.
Boe ma inaꞌ naa nae, “Awii! Ia naa au uhine ena, Toꞌo ia, Lamatualain mana ola-olan esa.
20 Otcové naši na této hoře modlívali se, a vy pravíte, že v Jeruzalémě jest místo, kdež náleží se modliti.
Naa, au ae utane. Hai atahori Samaria ra bei-baꞌi mara beꞌutee neu Lamatualain sia lete Gerisim. Te hei atahori Yahudi mae, mete ma nau beꞌutee neu Lamatualain, basa atahori musi reu sia Yerusalem. Tungga Toꞌo, matetun, taꞌo bee?”
21 Dí jí Ježíš: Ženo, věř mi, žeť jde hodina, kdyžto ani na této hoře, ani v Jeruzalémě nebudete se modliti Otci.
Yesus nataa nae, “Aꞌa mumuhere neu oꞌola ngga ia dei, huu ia tebꞌe. Mae beꞌutee neu Lamatualain sia leteꞌ ia do, sia Yerusalem do, dei fo fai na nema, ruꞌa se nda raꞌena ngguna sa ena.
22 Vy se modlíte, a nevíte, čemu; my se modlíme, čemuž víme, nebo spasení z Židů jest.
Hei atahori Samaria nda mihine naeꞌ sa, soꞌal mimihere neu seka. Te hai atahori Yahudi mihine naeꞌ, soꞌal Lamatualain fo hai beꞌutee neuꞌ a. Huu Ana nae pake hai fo soi dalaꞌ, naa fo atahori hambu masoi-masodꞌaꞌ mia sala-kilu nara.
23 Ale jdeť hodina, a nyníť jest, kdyžto praví modlitebníci modliti se budou Otci v duchu a v pravdě. Neboť takových Otec hledá, aby se modlili jemu.
Dei fo fai na nema, naeni mia leleꞌ ia, atahori mana beꞌutee tebꞌe neu hita Aman sia sorga, na, ara beꞌutee neu E tungga Dula-dalen, ma tungga ndoo-tetuꞌ a. Huu Amaꞌ sia sorga hii atahori mataꞌ naa ra mana beꞌutee neu E.
24 Bůh duch jest, a ti, kteříž se jemu modlí, v duchu a v pravdě musejí se modliti.
Huu Lamatualain naa, Dula-daleꞌ. De atahori mana beꞌutee neu E musi beꞌutee tungga Dula-dalen, ma tungga matetuꞌ a.”
25 Dí jemu žena: Vím, že Mesiáš přijde, kterýž slove Kristus. Ten, když přijde, oznámí nám všecko.
Inaꞌ naa nafadꞌe nae, “Au bubꞌuluꞌ Mesias naa nae nema ena, naeni atahori ingga rae, ‘Kristus’, fo Lamatualain helu-fuli memaꞌ nae haitua nemaꞌ a. Leleꞌ Ana nema ena, na dei fo nafadꞌe basa-bꞌasaꞌ e neu nggita.”
26 Dí jí Ježíš: Jáť jsem, kterýž mluvím s tebou.
Yesus nataa nae, “Ia eni, Au ena, fo mana ola-olaꞌ leleꞌ ia.”
27 A v tom přišli učedlníci jeho, i divili se, že by s ženou mluvil, a však žádný neřekl: Nač se ptáš, aneb proč mluvíš s ní?
Nandaa no leleꞌ naa, Ana mana tungga nara baliꞌ mia kota rala rema. Ara heran, huu rita E ola-olaꞌ no ina Samaria esa. Te nda hambu esa natane mbali inaꞌ naa nae, “Nau saa?” Boe ma nda hambu esa natane Yesus nae, “Saa de Papa ola-olaꞌ mo inaꞌ ia?”
28 I nechala tu žena vědra svého, a šla do města, a řekla těm lidem:
Basa ma, inaꞌ a lao hela nggusi na sia naa, de lao baliꞌ kota rala neu. Boe ma ana dui neu atahori sia naa ra nae,
29 Poďte, vizte člověka, kterýž pověděl mi všecko, což jsem koli činila. Není-li on ale Kristus?
“Ima mete sobꞌa Atahori ia dei! Te Ana nafadꞌe relo-relo basa-bꞌasa saa fo au tao itaꞌ ra ena. Seꞌu-seꞌu te Eni ia, Kristus, fo Lamatualain helu nae haitua nemaꞌ a!”
30 Tedy vyšli z města, a přišli k němu.
De atahori ra dea rema mia kota naa, de reu seꞌu E.
31 Mezi tím pak prosili ho učedlníci, řkouce: Mistře, pojez.
Leleꞌ inaꞌ naa feꞌe baliꞌ neu sia kota rala, Yesus ana mana tungga nara kokoe E rae, “Papa Meser! Uma mua dei!”
32 A on řekl jim: Jáť mám pokrm jísti, kteréhož vy nevíte.
Te nataa nae, “Au uꞌena nanaat ena, te hei nda bubꞌuluꞌ sa.”
33 Učedlníci pak mluvili vespolek: Zdali jemu kdo přinesl jísti?
Ana mana tungga nara esa natane esa rae, “Taꞌo bee, ia? Seka mana nema de fee Ne nanaat?”
34 Dí jim Ježíš: Můjť pokrm jest, abych činil vůli toho, kterýž mne poslal, a dokonal dílo jeho.
Te Yesus nafadꞌe nae, “Taꞌo ia. Lamatualain denu Au fo tao tungga Eni hihii-nanaun, ma ulalao ue-tataon losa basa. Naa onaꞌ nanaat soaꞌ neu Au.
35 Však vy pravíte, že ještě čtyři měsícové jsou, a žeň přijde. Aj, pravím vám: Pozdvihněte očí svých, a patřte na krajiny, žeť se již bělejí ke žni.
Naa, hei biasa memeteꞌ sia tine-osi, basa fo takseer mae, ‘Feꞌe fula haa fai, dei fo feꞌe bisa etu-oru ena.’ Rena, e! Au ufadꞌe. Mete ma hei mete maꞌabebꞌesa, tine-osi ra leleꞌ ia randaa etu-oru ena. Tine ra, onaꞌ atahori hetar sia naa rema risiꞌ hita. Huu sira rahehere ramahere neu Au ena.
36 Kdož pak žne, odplatuť béře, a shromažďuje užitek k životu věčnému, aby i ten, kdož rozsívá, radoval se spolu, i kdo žne. (aiōnios )
Nda akaꞌ taꞌo naa sa, te mana etu-oru mana raduru buna-bꞌoa nara sia nggudꞌan rala, sangga rae simbo rala nggadꞌi nara ena. Sira onaꞌ atahori mana natudꞌu dalaꞌ fo atahori ramahere neu Lamatualain, fo hambu masodꞌa ndoo-tetuꞌ nda mana etuꞌ sa. No taꞌo naa, atahori mana sela fini, no atahori mana etu-oru buna-bꞌoaꞌ ra, ramahoꞌo reu esa. (aiōnios )
37 Nebo v tom pravé jest slovo, žeť jiný jest, kdož rozsívá, a jiný, kterýž žne.
Atahori rae, ‘Atahori esa sela fini; atahori laen mana naduru buna-bꞌoa nara.’ Naa tebꞌe ena.
38 Jáť jsem vás poslal žíti, o čemž jste vy nepracovali. Jiníť pracovali, a vy jste v jejich práce vešli.
Au denu nggi fo mii miduru buna-bꞌoaꞌ mia atahori laen ue-osan. Memaꞌ hei nda tao ues naa sa, te hei o hambu hahambuꞌ mia bebengge nara.”
39 Z města pak toho mnozí z Samaritánů uvěřili v něho, pro řeč té ženy, svědčící: Že mi pověděl všecko, což jsem činila.
Leleꞌ naa, hambu atahori Samaria hetar sia kota naa ramahere neu Yesus, huu inaꞌ naa oꞌolan nae, “Ana nakambembela nabasaꞌ basa-bꞌasa saa fo au tao itaꞌ ra.”
40 A když k němu přišli Samaritáni, prosili ho, aby s nimi zůstal. I pobyl tu za dva dni.
Basa ma leleꞌ ara rema risiꞌ Yesus, ara kokoe tebꞌe-tebꞌe mbali E rae, “Papa leo mo hai sia ia leo!” Boe ma Ana leo naꞌatataaꞌ fai rua sia naa.
41 A mnohem jich více uvěřilo pro řeč jeho.
Boe ma atahori laen hetar o ramahere neu E, huu Eni oꞌolan.
42 A ženě té řekli: Již ne pro tvé vypravování věříme; nebo sami jsme slyšeli, a víme, že tento jest právě spasitel světa, Kristus.
Boe ma ara rafadꞌe inaꞌ naa rae, “Afis naa, hai renaꞌ a oꞌolam. Te ia na hai mimihere neu E, huu hai rena mataꞌ mia E. Hai bubꞌuluꞌ tebꞌe mae, Atahori ia, mana bisa fee basa nggita masoi-masodꞌaꞌ sia raefafoꞌ ia mia sala-kilu tara.”
43 Po dvou pak dnech vyšel odtud, a šel do Galilee.
Yesus se leo fai rua mia naa, boe ma ara lao rakandoo risiꞌ profinsi Galilea.
44 Nebo sám Ježíš byl svědectví vydal, že prorok v vlasti své v poctivosti není.
(Lao esa Yesus olaꞌ nita nae, “Atahori nda hii fee hadꞌa-hormat neu Lamatualain mana ola-olan sia eni kambon sa.”)
45 A když přišel do Galilee, přijali jej Galilejští, všecko viděvše, co činil v Jeruzalémě v svátek; nebo i oni byli přišli k svátku.
Dalahulun, leleꞌ nda feꞌe feta Paska sa, atahori Galilea hetar reu sia kota Yerusalem fo tao fai malole sia naa. Boe ma ara hambu rita basa saa fo Yesus tao sia Yerusalem. Naeni de leleꞌ Ana baliꞌ Galilea neu, ara simbo E no malole.
46 Tedy opět přišel Ježíš do Kány Galilejské, kdež učinil byl z vody víno. I byl jeden královský služebník v Kafarnaum, jehožto syn nemocen byl.
Basa ma Yesus se lao rakandoo reu seluꞌ sia kambo Kana sia profinsi Galilea. Ana tao nita oe dadꞌi anggor sia naa. Leleꞌ naa, hambu pagau esa sia kota Kapernaum. Ana monen namahedꞌi.
47 Ten uslyšev, že by Ježíš přišel z Judstva do Galilee, šel k němu, a prosil ho, aby sstoupil a uzdravil syna jeho; nebo počínal umírati.
Leleꞌ pagau naa rena oi, Yesus baliꞌ nisiꞌ Galilea mia profinsi Yudea, ma ana lao neu sia Kana de sangga Yesus. Nandaa, ma ana akaꞌ kokoe fo Yesus onda nema tao nahaiꞌ anan. Huu anaꞌ naa naeꞌ a mate ena.
48 I řekl jemu Ježíš: Neuzříte-li divů a zázraků, neuvěříte.
Yesus nafadꞌe pagau naa nae, “Mete ma hei nda mita Au tao manadadꞌiꞌ mataꞌ-mataꞌ sa na, hei nda nau mimihere Au sa!”
49 Dí jemu ten královský služebník: Pane, podiž prvé, nežli umře syn můj.
Pagau naa nataa nae, “Papa, tulun uma dei. Te hokoꞌ, na, ana ngga mate a ia ena.”
50 Dí jemu Ježíš: Jdi, syn tvůj živ jest. I uvěřil člověk řeči, kterouž mluvil jemu Ježíš, a šel.
Basa ma Yesus nafadꞌe neu e nae, “Baliꞌ leo. Te anam naa, masodꞌaꞌ.” Boe ma ana heoꞌ baliꞌ neuꞌ ena, huu ana namahere Yesus oꞌolan naa.
51 Když pak on již šel, potkali se s ním služebníci jeho a zvěstovali, řkouce: Syn tvůj živ jest.
Leleꞌ ana baliꞌ, atahori mana tao ues nara rema randaa ro e sia dalaꞌ rae, “Amaꞌ afiꞌ susa fai, huu amaꞌ anan masodꞌaꞌ.”
52 Tedy otázal se jich na hodinu, v kterou by se lépe měl. I řekli jemu: Včera v hodinu sedmou přestala mu zimnice.
Basa ma natane se nae, “Ana hai eniꞌ a mia liiꞌ hira?” Ara rataa rae, “Eniꞌ a afis a liiꞌ esa, matobꞌiꞌ a onda memaꞌ.”
53 Tedy poznal otec, že právě ta hodina byla, v kterouž řekl byl jemu Ježíš: Syn tvůj živ jest. I uvěřil on i dům jeho všecken.
Basa ma pagau a nasanedꞌa neuꞌ ena nae, anan hai neuꞌ ena, eniꞌ a mia leleꞌ Yesus nafadꞌe nae, “Amaꞌ anan masodꞌaꞌ.” Boe ma ana no basa ume isi nara ramahere neu Yesus.
54 To opět druhý div učinil Ježíš, přišed z Judstva do Galilee.
Dadꞌi ia, manadadꞌi-manaseliꞌ ka ruan fo Yesus tao leleꞌ Ana lao hela Yudea, fo neu sia Galilea.