Ruta 4
1 Boaz potom iziđe na gradska vrata i sjede ondje. I gle, naiđe onaj skrbnik o kome je govorio. I dozva ga Boaz: “Ej, hodi ovamo i sjedni!” Onaj dođe i sjede.
Boaz te vongka la cet tih ngol. Te vaengah aka tlan koi la a thui hlang te ha pawk tih Boaz loh, “Tongmang hela pah lamtah ngol dae lah,” a ti nah. Te dongah phael tih ngol thuk.
2 Onda Boaz uze deset ljudi između starješina gradskih i reče: “Posjedajte ovdje!” I posjedaše.
Te phoeiah khopuei kah a hamca rhoek te hlang parha a loh tih, “Hela ngol uh dae,” a ti nah vanbangla amih khaw ngol uh.
3 Zatim reče skrbniku: “Noemi, koja se vratila s Moapskih polja, htjela bi prodati ono zemlje našega brata Elimeleka.
Te vaengah aka tlan koi taengah, “Mamih kah manuca Elimelekh khohmuen kah lo aka yoi Noami tah Moab kho lamkah ha bal coeng.
4 Zato sam odlučio da se s tobom razgovorim i predložim ti: otkupi njivu pred ovima koji sjede ovdje i pred starješinama moga naroda. Ako je kaniš otkupiti, onda otkupi; ako ne kaniš, kaži mi da znam. Jer prije tebe nema nitko pravo na otkup; ja sam na redu tek iza tebe.” A onaj reče: “Hoću, otkupit ću je.”
Te dongah kai long tah namah hna ah kan yaak sak dae eh ka ti vanbangla hekah aka ngol rhoek hmai neh ka pilnam khuikah a hamca rhoek hmaiah koep lai laeh ka ti. Na tlan ham atah tlan laeh. Tedae na tlan pawt oeh atah kamah taengah he thui. Te daengah ni nang phoeiah aka tlan ham hlang a om pawt te ka ming khaw ka ming van eh. Tedae kai tah nang hnukkah pueng ni,” a ti nah vaengah, “Kamah loh ka tlan ni,” a ti.
5 Onda kaza Boaz: “Kad uzmeš zemlju iz ruke Noemi, treba da uzmeš i Rutu Moapku, pokojnikovu ženu, da se pokojniku sačuva ime na baštini.”
Te vaengah Boaz loh, “Naomi neh aka duek kah a yuu Moab nu Ruth kut lamkah khohmuen na lai khohnin vaengah aka duek ming te thoh pah ham ni a rho khaw na lai eh?,” a ti nah.
6 Ali skrbnik reče: “E, onda ne mogu biti otkupnik, da ne raspem svoje baštine. Otkupi ti po svome skrbničkom pravu jer ja ne mogu.”
Tedae aka tlan loh, “Kamah loh ka tlan ham akhaw a tlan ham ka noeng moenih. Ka rho he ka porhak sak ve. Namah ham na tlan mako. Ka tlannah neh tlan ham ka noeng moenih,” a ti nah.
7 A bijaše od starine običaj u Izraelu: da se čemu potkrijepi valjanost otkupa ili zamjene, čovjek bi izuo sandalu i dao je drugome. To bijaše svjedočanstvo u Izraelu.
Hlamat vaengah tah Israel khuikah tlannah ham neh hnothung ham ol khat khat neh ana khueng thiluh. Te vaengah hlang pakhat loh a khokhom a dul tih a hui taengla a paek te Israel khuikah ciphuemyuhnah coeng ni.
8 Tako dakle i onaj skrbnik reče Boazu: “Otkupi ti!” te izu sandalu i dade mu je.
Te dongah aka tlan tueng loh Boaz taengah, “Namah ham lai laeh,” a ti nah tih a khokhom te a dul.
9 Tada Boaz kaza starješinama i svemu narodu: “Vi ste danas svjedoci da ja otkupljujem iz ruke Noemine sve ono što je bilo Elimelekovo, sve što je bilo Kiljonovo i Mahlonovo.
Te dongah a hamca rhoek taeng neh pilnam boeih taengah Boaz loh, “Elimelekh kah a koe boeih khaw, Kilion neh Mahlon koe boeih khaw Naomi kut lamkah ka lai coeng tila tihnin ah laipai la na om uh coeng.
10 Uz to uzimam za ženu Rutu Moapku, ženu Mahlonovu, da bi se sačuvalo ime pokojnikovo na baštini i da se ime njegovo ne bi zatrlo među braćom njegovom i nestalo s vrata zavičaja njegova. Vi ste danas tome svjedoci.”
Te dongah amah koe neh aka duek ming thoh pah ham ni Mahlon yurho, Moab nu Ruth khaw ka yuu la ka lai coeng. Te phoeiah aka duek kah a ming te a pacaboeina khui lamkah neh te hmuen vongka lamloh a muei pawt ham khaw tihnin ah laipai la na om uh coeng,” a ti nah.
11 Sav narod koji se nalazio na vratima gradskim i starješine rekoše: “Svjedoci smo! Dao Jahve da žena koja ulazi u dom tvoj bude kao Rahela i Lea, koje su obje podigle kuću Izraelovu! Obogati se u Efrati, a prodiči u Betlehemu!
Te vaengah vongka kah pilnam boeih neh a hamca rhoek loh, “Laipai la ka om uh coeng. Na im khuila aka kun huta tah, BOEIPA loh Israel imkhui aka thoh rhoi Rakhel neh Leah bangla khueh saeh. Epharath ah thadueng la om saeh lamtah Bethlehem ah a ming om saeh.
12 Neka tvoja kuća, po potomstvu koje će ti dati Jahve od ove mlade žene, bude kao kuća Peresa, koga Judi rodi Tamara!”
Hekah hula dongah BOEIPA loh nang m'paek na tii na ngan lamloh na imkhui khaw Tamar loh Judah ham a sak Perez imkhui bangla om saeh,” a ti nauh.
13 Tako Boaz uze Rutu i ona posta žena njegova. Uđe on k njoj i Jahve joj dade te ona zatrudnje i rodi sina.
Boaz loh Ruth te a loh tih a yuu la coeng. Ruth taengla a kun vaengah rhumpum ham khaw BOEIPA loh a paek coeng dongah capa a cun.
14 Onda žene rekoše Noemi: “Blagoslovljen bio Jahve koji ti danas nije uskratio skrbnika! I prodičio njegovo ime u Izraelu!
Te vaengah Naomi te huta rhoek loh, “Tihnin ah nang aka tlan ham te aka pat sak pawh BOEIPA te a yoethen pai saeh. A ming khaw Israel lakli ah thang pai saeh.
15 On će biti tvoja utjeha i potpora starosti tvojoj; jer ga rodi snaha tvoja koja te ljubi i koja ti vrijedi više od sedam sinova.”
Nang hamla na hinglu aka hlawt tih na sampok vaengah aka cangbam la om ni. Na langa loh nang n'lungnah tih anih a sak coeng. Anih pakhat he nang ham tah ca tongpa parhih lakah khaw then coeng,” a ti nauh.
16 Noemi uze dječaka, metnu ga sebi na krilo i bi mu odgojiteljicom.
Camoe te Naomi loh a loh tih a rhang dongah a poem. Te dongah anih te camoe aka poeh la om.
17 Susjede mu nadjenuše ime govoreći: “Noemi se rodio sin!” I prozvaše ga Obed; on je otac Jišaja, oca Davidova.
Imben rhoek long khaw, “Naomi ham ca tongpa om coeng,” a ti uh camoe te a ming a sak pauh. Te dongah a ming te Obed a sak pauh. Anih tah Jesse napa tih, Jesse tah David napa la om.
18 A ovo je rodoslovlje Peresovo: Peres imade sina Hesrona,
Te dongah Perez a rhuirhong rhoek la Perez loh Khetsron a sak.
19 Hesron Rama, Ram Aminadaba,
Khetsron loh Ram a sak tih Ram loh Amminadab a sak.
20 Aminadab Nahšona, Nahšon Salmona,
Amminadab loh Nahshon a sak tih Nahshon loh Salmon a sak.
21 Salmon Boaza, Boaz Obeda,
Salmon loh Boaz a sak tih Boaz loh Obed a sak.
22 Obed Jišaja, a Jišaj Davida.
Obed loh Jesse a sak tih Jesse loh David a sak.
