< Psalmi 10 >

1 LAMED Zašto, Jahve, stojiš daleko, zašto se skrivaš u dane tjeskobe?
Perché, Signore, stai lontano, nel tempo dell'angoscia ti nascondi?
2 Obijesni bezbožnik jadnika goni, u zamke ga hvata koje mu postavi.
Il misero soccombe all'orgoglio dell'empio e cade nelle insidie tramate.
3 Bezbožnik se pohlepom hvali, NUN lakomac psuje i Jahvu prezire.
L'empio si vanta delle sue brame, l'avaro maledice, disprezza Dio.
4 Bezbožnik zbori u obijesti svojoj: “Ne, istrage nema! TÓa ni Boga nema!” I u tome sva mu je misao.
L'empio insolente disprezza il Signore: «Dio non se ne cura: Dio non esiste»; questo è il suo pensiero.
5 Puti su mu svagda uspješni, na sudove tvoje on i ne misli, sve protivnike svoje prezire.
Le sue imprese riescono sempre. Son troppo in alto per lui i tuoi giudizi: disprezza tutti i suoi avversari.
6 U srcu veli: “Neću posrnuti! Ni u kojem koljenu neću biti nesretan.”
Egli pensa: «Non sarò mai scosso, vivrò sempre senza sventure».
7 PE Usta mu puna kletve, lukavstva i prijevare, pod jezikom njegovim muka i nesreća.
Di spergiuri, di frodi e d'inganni ha piena la bocca, sotto la sua lingua sono iniquità e sopruso.
8 U zasjedi čuči pokraj ograda, potajno ubija nevina, AJIN očima siromaha vreba.
Sta in agguato dietro le siepi, dai nascondigli uccide l'innocente.
9 U zaklonu sjedi k'o lav u pećini, vreba da opljačka jadnika i da ga povuče u mrežu.
I suoi occhi spiano l'infelice, sta in agguato nell'ombra come un leone nel covo. Sta in agguato per ghermire il misero, ghermisce il misero attirandolo nella rete.
10 Pritajen čuči na zemlji, od nasilja mu siromasi padaju.
Infierisce di colpo sull'oppresso, cadono gl'infelici sotto la sua violenza.
11 U srcu svome veli: “ZÓaboravi Gospod, odvrati lice i nikoga ne vidi!”
Egli pensa: «Dio dimentica, nasconde il volto, non vede più nulla».
12 KOF Ustani, Gospode Bože, podigni ruku, ne zaboravi siromaha.
Sorgi, Signore, alza la tua mano, non dimenticare i miseri.
13 Zašto da bezbožnik prezire Boga, zašto da kaže u srcu: “Neće kazniti!”
Perché l'empio disprezza Dio e pensa: «Non ne chiederà conto»?
14 REŠ Jer ti vidiš, gledaš jad i nevolju, u ruci je mjeriš. Siromah se tebi predaje, ubogu ti si pomoć!
Eppure tu vedi l'affanno e il dolore, tutto tu guardi e prendi nelle tue mani. A te si abbandona il misero, dell'orfano tu sei il sostegno. Spezza il braccio dell'empio e del malvagio;
15 ŠIN Pakosnu grešniku satri mišicu, kazni mu pakost da je više ne bude!
Punisci il suo peccato e più non lo trovi.
16 Jahve je kralj u vijeke vjekova, iz zemlje njegove nestat će pogana.
Il Signore è re in eterno, per sempre: dalla sua terra sono scomparse le genti.
17 TAU Počuj, o Jahve, čežnju siromašnih, okrijepi im srce, uho prikloni:
Tu accogli, Signore, il desiderio dei miseri, rafforzi i loro cuori, porgi l'orecchio
18 da zaštitiš pravo ubogih i tlačenih, da straha više ne zadaje čovjek zemljanÄi.
per far giustizia all'orfano e all'oppresso; e non incuta più terrore l'uomo fatto di terra.

< Psalmi 10 >