Mudre Izreke 8
1 Ne propovijeda li mudrost i ne diže li razboritost svoj glas?
Donge rieko luongo? Donge ngʼeyo tiend wach tingʼo dwonde ka goyo koko?
2 Navrh brda, uza cestu, na raskršćima stoji,
Ochungʼ e kuonde motingʼore e bath yo, e akerkeke mag yore.
3 kod izlaza iz grada, kraj ulaznih vrata, ona glasno viče:
Oywak matek e bath dhorangeye midonjogo e dala maduongʼ,
4 “Vama, o ljudi, propovijedam i upravljam svoj glas sinovima ljudskim.
kowacho niya, “Aluongou, yaye un ji, aluongou un ji duto manie piny.
5 Shvatite mudrost, vi neiskusni, a vi nerazumni, urazumite srce.
Un joma ngʼeyogi tin, nwangʼuru rieko; to un joma ofuwo, nwangʼuru ngʼeyo.
6 Slušajte, jer ću zboriti o važnim stvarima, i moje će usne otkriti što je pravo.
Winjuru, nikech an gi gik mabeyo mangʼeny madwaro nyisou; ayawo dhoga mondo awach gima kare.
7 Jer moje nepce zbori istinu i zloća je mojim usnama mrska.
Dhoga wacho gima adiera nikech dhoga kwedo gik maricho.
8 Sve su riječi mojih usta pravične, u njima nema ništa ni krivo ni prijetvorno.
Weche duto mawuok e dhoga gin kare, onge moro kuomgi mobam kata modwanyore.
9 Sve su one jasne razboritomu i pravedne onomu tko je stekao spoznaju.
Ne jogo mongʼeyo pogo tiend wach, gigi duto nikare, giber ni jogo man-gi ngʼeyo.
10 Primajte radije moju pouku no srebro i znanje požudnije od zlata.
Yier puonjna kar fedha kendo ngʼeyo kar dhahabu mowal,
11 Jer mudrost je vrednija od biserja i nikakve se dragocjenosti ne mogu porediti s njom.
nikech rieko ber moloyo kite ma nengogi tek, kendo gimoro amora madiher ok nyal romo kode.
12 Ja, mudrost, boravim s razboritošću i posjedujem znanje umna djelovanja.
“An, rieko, wadak kaachiel gi ngʼado bura makare; an-gi ngʼeyo kod pogo tiend wach.
13 Strah Gospodnji mržnja je na zlo. Oholost, samodostatnost, put zloće i usta puna laži - to ja mrzim.
Luoro Jehova Nyasaye en sin gi richo; amon gi sunga kod ngʼayi, timbe maricho kod wuoyo mochido.
14 Moji su savjet i razboritost, ja sam razbor i moja je jakost.
Ngʼado rieko kod ngʼado bura malongʼo gin maga; an-gi winjo tiend wach kod nyalo.
15 Po meni kraljevi kraljuju i velikaši dijele pravdu.
An ema amiyo ruodhi locho kendo joloch loso chike makare.
16 Po meni knezuju knezovi i odličnici i svi suci zemaljski.
Nikech an, amiyo yawuot ruodhi loch kod joka ruodhi duto marito pinje.
17 Ja ljubim one koji ljube mene i nalaze me koji me traže.
Ahero jogo mohera, to jogo ma manya yuda.
18 U mene je bogatstvo i slava, postojano dobro i pravednost.
Mwandu gi luor ni kuoma, mwandu mochwere kod mewo.
19 Moj je plod bolji od čista i žežena zlata i moj je prihod bolji od čistoga srebra.
Olemba ber moloyo dhahabu maber, gino machiwo oloyo fedha moyier.
20 Ja kročim putem pravde, sred pravičnih staza,
Awuotho e yo mobidhore makare, e yore mag bura makare,
21 da dadem dobra onima koji me ljube i napunim njihove riznice.
kachiwo mwandu ni jogo mohera kendo amiyo kuondegi mag keno bedo mopongʼ chutho.
22 Jahve me stvori kao počelo svoga djela, kao najraniji od svojih čina, u pradoba;
“Jehova Nyasaye nokwongo chweya kaka tichne mokwongo motelo ni tijene machon.
23 oblikovana sam još od vječnosti, odiskona, prije nastanka zemlje.
Noyiera aa chakruok manyaka chiengʼ, kapok piny kobetie.
24 Rodih se kad još nije bilo pradubina, dok nije bilo izvora obilnih voda.
Kapok nembe kobetie, nonywola kata ka sokni mopongʼ gi pi ne onge.
25 Rodih se prije nego su utemeljene gore, prije brežuljaka.
Nonywola ka gode madongo ne pok obedo kuonde ma gintie, bende ka gode matindo ne pod onge,
26 Kad još ne bijaše načinio zemlje, ni poljana, ni početka zemaljskom prahu;
kapok ne ochweyo piny kaachiel gi pewene kata mana lowo mar piny.
27 kad je stvarao nebesa, bila sam nazočna, kad je povlačio krug na licu bezdana.
Ne antie kane oketo polo kama entie, kata kane oketo giko mar nembe,
28 Kad je u visini utvrđivao oblake i kad je odredio snagu izvoru pradubina;
kane oketo boche polo malo, kendo kane oketo sokni mag nembe mogurore motegno,
29 kad je postavljao moru njegove granice da mu se vode ne preliju preko obala, kad je polagao temelje zemlji,
kane ochiwo kuonde giko mag nam matin mondo pi kik okadh kama oketee, kendo kane oloso mise mar piny.
30 bila sam kraj njega, kao graditeljica, bila u radosti, iz dana u dan, igrajući pred njim sve vrijeme:
Ne an jatich molony mobedo bute. Napongʼ gi mor mogundho odiechiengʼ ka odiechiengʼ kamor e nyime kinde duto,
31 igrala sam po tlu njegove zemlje, i moja su radost djeca čovjekova.
ka amor e pinye mangima kendo ail gi ji duto.
32 Tako, djeco, poslušajte me, blago onima koji čuvaju moje putove.
“Omiyo koro yawuota, winjauru; gin johawi jogo morito yorena.
33 Poslušajte pouku - da stečete mudrost i nemojte je odbaciti.
Winjuru puonjna mondo ubed mariek, kik uchagi.
34 Blago čovjeku koji me sluša i bdi na mojim vratima svaki dan i koji čuva dovratnike moje.
En jahawi ngʼat mawinja, marito pile e dhoutena korito e dhorangaya.
35 Jer tko nalazi mene, nalazi život i stječe milost od Jahve.
Nimar ngʼat monwangʼa oyudo ngima kendo oyudo ngʼwono kuom Jehova Nyasaye.
36 A ako se ogriješi o mene, udi svojoj duši: svi koji mene mrze ljube smrt.”
To ngʼatno ma odaga hinyore kende owuon; jogo duto mamon koda ohero tho.”
