Mudre Izreke 29
1 Čovjek koji, po opomeni, ostaje tvrdoglav, u tren će se slomiti, i neće mu biti spasa.
Toelthamnah a om lalah a rhawn aka mangkhak sak hlang tah hoeihnah om kolla pahoi khaem ni.
2 Narod se veseli kad se množe pravednici, a puk uzdiše kad zavlada opaki.
Hlang dueng a pul vaengah pilnam a kohoe. Tedae halang loh a taemrhai vaengah pilnam huei.
3 Čovjek koji ljubi mudrost, veseli oca svoga, a koji se druži s bludnicama, rasipa imetak.
Cueihnah aka lungnah hlang loh a napa ko a hoe sak. Tedae pumyoi neh aka luem loh boeirhaeng khaw a milh sak.
4 Kralj pravicom održava državu, a ruši je čovjek koji nameće daće.
Tiktamnah dongah ni manghai loh khohmuen a pai sak. Tedae kapbaih aka ca hlang loh khohmuen a koengloeng.
5 Čovjek koji laska bližnjemu svome razapinje mrežu stopama njegovim.
A hui taengah aka hoem hlang khaw amah khokan dongah ni lawk a tung coeng.
6 U grijehu je zamka zlu čovjeku, a pravednik likuje i veseli se.
Hlang boethae loh boekoeknah neh hlaeh a tung. Tedae aka dueng tah tamhoe tih a kohoe.
7 Pravednik razumije pravo malenih, a opaki ne shvaća spoznaju.
Aka dueng long tah tattloel kah dumlai a ming pah. Halang long tah mingnah pataeng a yakming moenih.
8 Podsmjevači uzbunjuju grad, a mudri stišavaju srdžbu.
Saipaat hlang rhoek loh khorha a sat. Tedae hlang cueih rhoek long tah thintoek pataeng a dolh.
9 Kad se mudrac parbi s bezumnikom, il' se srdio, il' se smijao, svejednako mira nema.
Hlang cueih loh hlang ang taengah lai a thui. Tedae a tlai phoeiah tah luem puei cakhaw mongnah om mahpawh.
10 Krvopije mrze poštenoga, a pravednici mu se za život brinu.
Thii aka hal hlang rhoek loh cuemthuek te a hmuhuet uh. Tedae aka thuem rhoek long tah a hinglu a toem pah.
11 Bezumnik izlijeva sav svoj gnjev, a mudrac susteže svoju srdžbu.
Aka ang loh a mueihla khaw boeih a poh. Tedae aka cueih long tah a hnuk ah domyok a ti.
12 Ako vladalac posluša riječ lažljivu, sve mu sluge postaju opake.
A hong ol aka hnatung loh a taemrhai vaengah, a bibi rhoek khaw boeih halang uh.
13 Siromah se i gulikoža susreću: Jahve obojici prosvjetljuje oči.
Khodaeng neh hlang kah a hnaephnapnah a humcui rhoi vaengah, BOEIPA loh a boktlap la mik a tueng sak.
14 Kralj koji sudi siromasima po istini ima prijesto čvrst dovijeka.
A ngolkhoel cikngae yoeyah sak ham atah, tattloel ham khaw manghai loh oltak neh lai a tloek pah.
15 Šiba i ukor podaruju mudrost, a razuzdan mladić sramoti majku svoju.
Cungcik neh toelthamnah loh cueihnah a paek. Tedae a hlahpham camoe loh a manu yah a bai.
16 Kad se množe opaki, množi se i grijeh, ali pravednici promatraju propast njihovu.
Halang rhoek a pul vaengah boekoek khaw pul. Tedae aka dueng long tah amih a cungkunah lam ni a hmuh eh.
17 Ukori sina svoga, i zadovoljit će te i dati radost duši tvojoj.
Na capa te toel lamtah na duem bitni. Na hinglu ham khaw buhmong m'paek ni.
18 Kad objave nema, narod se razuzda, a blago onome tko se drži Zakona!
Mangthui a om pawt atah pilnam khaw pam. Tedae olkhueng aka ngaithuen tah a yoethen pai.
19 Samim se riječima sluga ne popravlja, jer se ne pokorava iako umom shvaća.
Ol bueng neh sal a toel thai moenih. Yakming cakhaw hlat hae mahpawh.
20 Jesi li vidio čovjeka brza na riječima? I bezumnik ima više nade nego on.
A ol neh aka cahawt hlang khaw na hmuh coeng. Anih lakah hlang ang taengah ngaiuepnah om ngai.
21 Tko mazi slugu svoga od djetinjstva bit će mu poslije neposlušan.
A sal te a camoe lamloh aka dom tah, a hmailong ah khoemtloel la a coeng pah ni.
22 Gnjevljiv čovjek zameće svađu, a naprasit čovjek počini mnoge grijehe.
Thintoek hlang loh olpungkacan a huek tih, kosi boei khaw boekoek la muep om.
23 Oholost ponizuje čovjeka, a ponizan duhom postiže časti.
Hlang kah a hoemnah loh amah a kunyun sak. Te dongah a mueihla tlarhoel tah thangpomnah loh a moem.
24 Tko s lupežom plijen dijeli, mrzi sebe samog: čuje proklinjanje i ništa ne otkriva.
Hlanghuen taengah boe aka soep tah, a hinglu ni a hmuhuet coeng. Thaephoeinah ya cakhaw, thui thai mahpawh.
25 Strah čovjeku postavlja zamku, a tko se uzda u Jahvu, nalazi okrilje.
Hlang kah thuennah loh hlaeh ni a tung eh. Tedae BOEIPA dongah aka pangtung tah sueng.
26 Mnogi traže milost vladaočevu, ali Jahve dijeli pravdu svakome.
Aka taemrhai kah maelhmai khaw muep a tlap uh. Tedae hlang taengkah laitloeknah tah BOEIPA hut ni.
27 Nepravednik je mrzak pravednicima, a pravednik je mrzak opakima.
Hlang dueng long tah dumlai te tueilaehkoi a ti. Tedae halang long tah longpuei aka thuem te tueilaehkoi a ti van.
