< Mudre Izreke 28 >

1 Opaki bježe i kad ih nitko ne progoni, a pravednici su neustrašivi kao mladi lav.
Mechan yo sove ale lè pa gen k ap kouri dèyè yo; men moun dwat yo gen kouraj kon lyon.
2 Kad se u zemlji griješi, mnogi su joj knezovi, a s čovjekom razumnim i umnim uprava je postojana.
Pa transgresyon a yon pèp, chèf peyi yo vin anpil; men lòd se etabi pa yon nonm bon konprann ak konesans.
3 Čovjek opak koji tlači ubogoga - kiša je razorna poslije koje kruha nema.
Yon moun pòv ki peze malere se tankou gwo lapli ki lave tè a san kite anyen.
4 Koji zapuštaju Zakon, veličaju opake, a koji se drže Zakona, protive im se.
Sila ki abandone lalwa a bay lwanj a moun mechan; men sila ki kenbe lalwa a va kanpe devan yo.
5 Zli ljudi ne razumiju pravice, a koji traže Jahvu, razumiju sve.
Moun mechan yo pa konprann lajistis; men sila ki chache SENYÈ yo konprann tout bagay.
6 Bolji je siromah koji živi bezazleno nego bogataš koji kroči krivim putem.
Pi bon se malere ki mache ak ladwati a pase sila ki kwochi a, menm si l gen anpil richès.
7 Tko se drži Zakona, razuman je sin, a tko se druži s izbjeglicama, sramoti oca svoga.
Sila ki kenbe lalwa a se yon fis ak bon konprann; men sila ki fè zanmi ak moun voras fè papa l wont.
8 Tko umnožava bogatstvo svoje lihvom i pridom, skuplja ga onomu tko je milostiv ubogima.
Sila ki agrandi richès li avèk enterè sou lajan, ranmase li pou sila k ap fè gras a malere a.
9 Tko uklanja uho svoje da ne sluša Zakona, i molitva je njegova mrska.
Sila ki vire zòrèy li pou pa koute lalwa a, menm lapriyè li abominab.
10 Tko zavodi poštene na put zao, past će u jamu svoju, a pošteni će baštiniti sreću.
Sila ki egare moun dwat la nan move chemen an va li menm tonbe nan pwòp fòs li; men sila ki san tò a, va gen bon eritaj.
11 Bogat se čovjek čini sebi mudrim, ali će ga razuman siromah raskrinkati.
Mesye rich la saj nan pwòp zye l; men malere ki gen bon konprann nan wè l jis li sonde l nèt.
12 Velika je slava kad se raduju pravednici, a kad se dižu opaki, ljudi se kriju.
Lè moun ladwati a gen viktwa, gen anpil glwa; men lè mechan yo leve tout moun kache kò yo.
13 Tko skriva svoje grijehe, nema sreće, a tko ih ispovijeda i odriče ih se, milost nalazi.
Sila ki kache transgresyon li yo, p ap fè pwogrè; men sila ki konfese yo e kite yo, va jwenn konpasyon.
14 Blago čovjeku uvijek bojaznu, jer čovjek okorjela srca zapada u nesreću.
A la beni se sila ki toujou gen lakrent Bondye a! Men sila ki fè kè l di, va tonbe nan malè.
15 Lav koji riče i gladan medvjed: takav je opak vladalac siromašnu narodu.
Tankou lyon k ap rele fò ak lous k ap atake, se konsa yon chèf mechan ye sou yon pèp malere.
16 Nerazuman knez čini mnoga nasilja, a koji mrzi lakomost, dugo živi.
Yon gouvènè ki peze pèp la manke bon konprann; men sila ki rayi richès ki pa jis, pwolonje jou li yo.
17 Onaj koga tišti krvna krivica, do groba bježi: ne zaustavljajte ga.
Yon nonm ki twouble ak koupabilite san moun va yon fijitif jiskaske li mouri. Pinga pèsòn ba li soutyen.
18 Spasava se tko živi pravedno, tko se koleba između dva puta, propada na jednom od njih.
Sila ki mache san tò a va delivre; men sila ki kwochi a va tonbe byen vit.
19 Tko obrađuje svoju zemlju, nasitit će se kruha, a tko trči za tlapnjama, nasitit će se siromaštva.
Sila ki laboure tè a va gen anpil manje; men sila ki swiv vanite va jwenn anpil mizè.
20 Čestit čovjek stječe blagoslov, a tko hrli za bogatstvom, ne ostaje bez kazne.
Yon nonm fidèl va gen anpil benediksyon; men sila ki fè vit pou jwenn richès, p ap chape anba pinisyon.
21 Ne valja biti pristran na sudu, jer i za zalogaj kruha čovjek čini zlo.
Montre patipri pa bon, paske yon sèl mòso pen ka fè yon moun transgrese.
22 Pohlepnik hrli za bogatstvom, a ne zna da će ga stići oskudica.
Yon nonm ak move zye kouri dèyè richès e li pa konnen kisa k ap rive li.
23 Tko kori čovjeka, nalazi poslije veću milost nego onaj koji laska jezikom.
Sila ki bay yon moun repwòch va jwenn plis favè pase sila ki fè flatè ak lang li an.
24 Tko pljačka oca svoga i majku svoju i veli: “Nije grijeh”, drug je razbojniku.
Sila ki vòlè papa li oswa manman l epi di: “Sa pa yon transgresyon”, se parèy ak yon moun ki detwi.
25 Lakomac zameće svađu, a tko se uzda u Jahvu, uspjet će.
Yon nonm awogan ap pwovoke konfli; men sila ki mete konfyans nan SENYÈ a va pwospere.
26 Bezuman je tko se uzda u svoje srce, a spasava se tko živi mudro.
Sila ki mete konfyans nan pwòp kè li a se yon moun fou; men sila ki mache ak sajès la va delivre.
27 Tko daje siromahu, ne trpi oskudicu; a tko odvraća oči svoje, bit će proklet.
Sila ki bay a malere a p ap janm manke; men sila ki fèmen zye l ap jwenn anpil malediksyon.
28 Kad se dižu opaki, ljudi se kriju, a kad propadaju, tad se množe pravednici.
Lè mechan yo leve, pèp la kache kò yo; men lè yo peri moun dwat yo vin plis.

< Mudre Izreke 28 >