Mudre Izreke 28
1 Opaki bježe i kad ih nitko ne progoni, a pravednici su neustrašivi kao mladi lav.
Managan ang mga daotan bisan walay naggukod kanila, apan kadtong nagbuhat sa matarong mga maisogon sama sa bata nga liyon.
2 Kad se u zemlji griješi, mnogi su joj knezovi, a s čovjekom razumnim i umnim uprava je postojana.
Tungod sa kasaypanan sa usa ka yuta, daghan kini ug mga magmamando, apan diha sa tawo nga adunay panabot ug kahibalo, molungtad kini sa dugay nga kapanahonan.
3 Čovjek opak koji tlači ubogoga - kiša je razorna poslije koje kruha nema.
Ang tawong kabos nga modaogdaog sa uban pang tawo nga kabos daw sama lamang nga nakigbugno sa ulan nga nagdaot sa pagkaon.
4 Koji zapuštaju Zakon, veličaju opake, a koji se drže Zakona, protive im se.
Kadtong nagsalikway sa balaod nagdayeg sa mga tawong daotan, apan kadtong mituman sa balaod nakigbatok kanila.
5 Zli ljudi ne razumiju pravice, a koji traže Jahvu, razumiju sve.
Ang mga tawong daotan dili makasabot sa katarong, apan kadtong nagtinguha kang Yahweh nakasabot gayod sa tanan.
6 Bolji je siromah koji živi bezazleno nego bogataš koji kroči krivim putem.
Mas maayo pa ang tawong kabos nga naglakaw uban ang iyang dungog, kaysa sa tawong adunahan nga baliko sa iyang mga pamaagi.
7 Tko se drži Zakona, razuman je sin, a tko se druži s izbjeglicama, sramoti oca svoga.
Siya nga nagtuman sa balaod usa ka anak nga adunay panabot, apan ang tawo nga kauban sa mga dakog kaon nagpakaulaw lamang sa iyang amahan.
8 Tko umnožava bogatstvo svoje lihvom i pridom, skuplja ga onomu tko je milostiv ubogima.
Ang tawo nga nanginabuhi pinaagi sa pagpabayad ug dako nga tubo nagtigom lamang sa iyang bahandi alang niadtong adunay kaluoy sa mga tawong kabos.
9 Tko uklanja uho svoje da ne sluša Zakona, i molitva je njegova mrska.
Kung ilingiw sa tawo ang iyang dalunggan aron dili makapaminaw sa balaod, kasilagan bisan gani ang iyang pag-ampo.
10 Tko zavodi poštene na put zao, past će u jamu svoju, a pošteni će baštiniti sreću.
Si bisan kinsa nga mopahisalaag sa mga matarong ngadto sa daotan nga dalan, maunay ug kahulog sa iyang kaugalingon nga bung-aw, apan ang mga dili sad-an makaangkon gayod ug maayo nga panulondon.
11 Bogat se čovjek čini sebi mudrim, ali će ga razuman siromah raskrinkati.
Ang tawong adunahan maalamon sa iyang kaugalingong mga mata, apan ang tawong kabos nga adunay panabot maoy makasakop kaniya.
12 Velika je slava kad se raduju pravednici, a kad se dižu opaki, ljudi se kriju.
Kung adunay kadaogan alang niadtong nagbuhat kung unsay matarong, adunay dakong himaya, apan kung mobarog ang mga daotan, motago ang katawhan.
13 Tko skriva svoje grijehe, nema sreće, a tko ih ispovijeda i odriče ih se, milost nalazi.
Siya nga nagtago sa iyang mga sala dili gayod mouswag, apan ang tawo nga mosulti niini ug mosalikway niini kaluy-an gayod.
14 Blago čovjeku uvijek bojaznu, jer čovjek okorjela srca zapada u nesreću.
Malipayon gayod siya nga kanunay nagkinabuhi uban ang pagtahod, apan si bisan kinsa nga nagapagahi sa iyang kasingkasing mahiagom sa kasamok.
15 Lav koji riče i gladan medvjed: takav je opak vladalac siromašnu narodu.
Sama sa nagngulob nga liyon o kadasmagon nga oso ang daotan nga magmamando sa mga tawong kabos.
16 Nerazuman knez čini mnoga nasilja, a koji mrzi lakomost, dugo živi.
Ang magmamando nga nakulangan ug panabot mapintas nga modaogdaog, apan ang tawo nga nasilag sa pagkabakakon maoy makalugway sa iyang mga adlaw.
17 Onaj koga tišti krvna krivica, do groba bježi: ne zaustavljajte ga.
Kung ang tawo nasad-an tungod kay nakapaagas siya ug dugo sa tawo, motagotago siya hangtod sa iyang kamatayon ug wala gayoy motabang kaniya.
18 Spasava se tko živi pravedno, tko se koleba između dva puta, propada na jednom od njih.
Si bisan kinsa nga maglakaw uban ang dungog mapanalipdan, apan ang tawo nga baliko ang dalan malaglag gayod.
19 Tko obrađuje svoju zemlju, nasitit će se kruha, a tko trči za tlapnjama, nasitit će se siromaštva.
Ang tawo nga nagtrabaho sa iyang yuta makaangkon ug daghang pagkaon, apan si bisan kinsa nga nagsunod sa walay pulos nga mga tinguha makahiagom gayod sa tumang kakabos.
20 Čestit čovjek stječe blagoslov, a tko hrli za bogatstvom, ne ostaje bez kazne.
Ang tawong matinud-anon makaangkon gayod ug dagkong mga panalangin, apan ang tawo nga naadunahan ug kalit masilotan gayod.
21 Ne valja biti pristran na sudu, jer i za zalogaj kruha čovjek čini zlo.
Dili maayo ang pagpakita ug pagkapinalabi, apan alang sa usa ka tinapay mobuhat ug daotan ang tawo.
22 Pohlepnik hrli za bogatstvom, a ne zna da će ga stići oskudica.
Ang tawo nga tihikan nag-apas sa mga bahandi, apan wala siya masayod nga moabot kaniya ang kawalad-on.
23 Tko kori čovjeka, nalazi poslije veću milost nego onaj koji laska jezikom.
Si bisan kinsa nga nagbadlong sa usa ka tawo mas makaangkon pa ug labaw nga kaluoy gikan kaniya sa kina-ulahian kaysa niadtong nidayeg kaniya pinaagi sa iyang dila.
24 Tko pljačka oca svoga i majku svoju i veli: “Nije grijeh”, drug je razbojniku.
Si bisan kinsa nga nangawat sa iyang amahan ug inahan ug moingon, “Dili kana sala,” kauban siya niadtong tawo nga molaglag.
25 Lakomac zameće svađu, a tko se uzda u Jahvu, uspjet će.
Ang hakog nga tawo makaaghat ug panagbingkil, apan ang tawo nga misalig kang Yahweh magmauswagon.
26 Bezuman je tko se uzda u svoje srce, a spasava se tko živi mudro.
Siya nga mosalig sa iyang kaugalingong kasingkasing usa ka buangbuang, apan ang maglakaw sa kaalam mahilayo gayod gikan sa kakuyaw.
27 Tko daje siromahu, ne trpi oskudicu; a tko odvraća oči svoje, bit će proklet.
Ang tawo nga naghatag sa mga kabos dili gayod makulangan, apan si bisan kinsa nga mopiyong sa iyang mga mata diha kanila makadawat gayod ug daghang tunglo.
28 Kad se dižu opaki, ljudi se kriju, a kad propadaju, tad se množe pravednici.
Sa dihang mobarog ang mga tawong daotan, motago ang katawhan, apan kung mahanaw na ang mga tawong daotan, magkadaghan gayod kadtong mobuhat sa matarong.
