< Mudre Izreke 27 >
1 Ne hvali se danom sutrašnjim jer ne znaš što danas može donijeti.
Thangvuen khohnin ham te yan boeh, khohnin pakhat loh mebang hang khuen ham khaw na ming moenih.
2 Neka te hvali drugi, a ne tvoja usta, tuđinac, a ne tvoje usne.
Hlanglak loh nang n'thangthen saeh lamtah, namah kah ka long boel saeh. Kholong long saeh lamtah, namah kah hmuilai long boel saeh.
3 Težak je kamen i pijesak je težak, ali je od obojega teži bezumnikov bijes.
Lungto kah a rhih neh laivin kah a khiing khaw om. Te rhoi lakkah hlang ang kah konoinah tah rhih.
4 Jarost je okrutna i srdžba žestoka a tko će odoljeti ljubomoru?
Kosi kah a muennah neh thintoek lungpook khaw tho coeng dae, thatlainah hmai ah ulae aka pai thai?
5 Bolji je javni ukor nego lažna ljubav.
Hmantang kah toelthamnah he, aka thuh uh lungnah lakah then.
6 Čestiti su udarci prijateljevi, a lažni poljupci neprijateljevi.
Lungnah dongah hlang loh n'tloh sak tah tangnah ham om dae, lunguet kah moknah tah rhoekoe.
7 Sito grlo prezire i med samotok, a gladnu je i sve gorko - slatko.
Aka hah kah hinglu loh khoilitui pataeng a suntlae dae, aka pongnaeng kah hinglu long tah khahing khaw boeih a didip sak.
8 Kao ptica daleko od gnijezda svog, takav je čovjek daleko od svojeg zavičaja.
A hmuen lamkah aka poeng hlang khaw, a bu dong lamkah aka coe vaa bangla om.
9 Kao što ulje i kad vesele srce, tako i slatkoća prijateljstva tješi dušu.
Situi neh bo-ul loh lungbuei ko a hoe sak. Hinglu dongkah cilsuep loh a hui taengah olding la om.
10 Ne ostavljaj prijatelja svoga ni prijatelja očeva i ne dolazi u kuću bratovu kad si u nesreći; bolji je susjed blizu nego brat daleko.
Namah hui neh olrhoep khaw na pa kah a hui khaw hnoo boeh. Rhainah hnin ah na manuca kah im te na cet pawt ve ne. A hla kah manuca lakah a yoei kah na imben te then ngai.
11 Budi mudar, sine moj, i obraduj mi srce da mogu odgovoriti onome koji me grdi.
Ka ca nang cueih lamtah ka lungbuei a kohoe saeh. Te daengah ni kai aka veet te ol ka thuung thai eh.
12 Pametan čovjek opazi zlo i skrije se, a glupaci idu bezbrižno i trpe kaznu.
Aka thaai long tah boethae a hmuh vaengah a thuh tak, hlangyoe rhoek long tah a paan uh dongah lai a sah uh.
13 Uzmi haljinu onomu tko je jamčio za drugoga i oplijeni ga mjesto tuđinca.
Hlanglak kah rhi a khang pah vaengah a himbai mah lo saeh, kholong nu ham atah a laikoi pa akhaw.
14 Tko pozdravlja svoga prijatelja naglas, a rano ujutro, prima mu se blagoslov za kletvu.
Mincang a thoh neh ol ue la a hui yoethen aka pae khaw, anih te rhunkhuennah lamni a nawt eh.
15 Streha što prokišnjava za žestoke kiše i svadljiva žena - jedno su te isto.
Hohmuhnah neh olpungkacan nu khaw, tlanbuk hnin vaengkah tuicip a puh neh vai uh.
16 Tko nju zaustavlja, zaustavlja vjetar i desnicom hvata ulje.
Anih aka khoem te khohli aka khoem bangla, a bantang kut bueng neh situi aka paco bangla om.
17 Željezo se željezom oštri i čovjek oštri jedan drugoga.
Thi te thi loh a haat sak bangla, hlang khaw a hui kah mikhmuh long ni a haat sak.
18 Tko čuva smokvu, jede od njena ploda, i tko čuva svoga gospodara, poštiva se.
Thaibu aka kueinah loh a thaih a caak vetih, a boei kah bitat aka ngaithuen te a thangpom ni.
19 Kao što se u vodi različito odražava lice od lica, tako i u srcu čovjek od čovjeka.
Tui sokah maelhmai neh a maelhmai a loh uh bangla, hlang kah lungbuei he hlang taeng long ni a tueng.
20 Carstvo Smrti i Propast ne mogu se zasititi, tako ni oči čovječje. (Sheol )
Saelkhui neh Abaddon, Abaddon long tah hah rhoi tlaih pawh. Hlang kah a mik he khaw hah tlaih pawh. (Sheol )
21 Taljika je za srebro i peć za zlato, a čovjek se poznaje po ustima koja ga hvale.
Cak hamla cak am, sui hamla hmai-ulh om dae, hlang tah a ka dongkah a hoemnah minguh.
22 Da bezumnika stučeš tučkom u stupi, ne bi ga ostavila ludost njegova.
Hlang ang te sum khuikah canghum lakli ah sumkhal neh na daeng cakhaw a khui lamkah a anglat te coe mahpawh.
23 Brižno pazi na stoku svoju i srcem se brini o stadima,
Na boiva kah a hmuethma te ming rhoe ming lah, tuping taengla na lungbuei te khueh.
24 jer blago ne traje dovijeka; i baštini li se kruna od koljena do koljena?
Khohrhang he kumhal ham moenih, rhuisam khaw cadilcahma kah cadilcahma, tekah cadilcahma patoeng duela nguel mahpawh.
25 Kad trava nikne i zelen se pokaže i bilje se kupi planinsko,
Sulrham khaw tlaai, toian khaw poe dae tlang kah baelhing bangla a coi uh.
26 tad su ti janjci za odijelo i jarci za kupovinu polja;
Tuca rhoek te na pueinak la, kikong te khohmuen phu la om.
27 tad imaš izobilje kozjega mlijeka sebi za jelo, i za hranu kući svojoj i za prehranu sluškinjama svojim.
Maae suktui carhil ngawn tah na buh la om. na imkhui ham khaw buh la, na hula ham khaw hingnah la coeng.