Mudre Izreke 26
1 Kao snijeg ljeti ili kiša o žetvi, tako pristaju počasti bezumnomu.
Tankou lanèj nan sezon chalè a, tankou lapli nan sezon rekòlt, se konsa respè pa merite rive sou yon moun ensanse.
2 Kao vrabac kad prhne i lastavica kad odleti, tako se i bezrazložna kletva ne ispunja.
Tankou yon ti zwazo k ap sove ale, tankou yon ti iwondèl nan vòl li, se konsa yon madichon san koz p ap poze.
3 Bič konju, uzda magarcu, a šiba leđima bezumnika.
Yon fwèt se pou chwal la, yon brid pou bourik la, ak baton pou do a moun ensanse a.
4 Ne odgovaraj bezumniku po njegovoj ludosti, da mu i sam ne postaneš jednak.
Pa reponn yon moun ensanse selon foli li, oswa ou va vin tankou li.
5 Odgovori bezumniku po ludosti njegovoj, da se ne bi učinio sam sebi mudar.
Reponn yon moun ensanse selon foli li merite, pou l pa vin saj nan pwòp zye li.
6 Odsijeca noge sebi i gorčinu pije tko po bezumnom poruke šalje.
Li koupe pwòp pye li, e bwè vyolans, ki voye yon mesaj pa men a moun ensanse a.
7 Klecava bedra u hromoga - mudra je izreka u ustima bezumničkim.
Tankou janm ki initil pou moun bwate a, se konsa yon pwovèb nan bouch a moun ensanse.
8 Kamen za praćku vezuje tko bezumnom iskazuje čast.
Tankou yon moun ki mare wòch anndan fistibal se konsa sila ki bay respè a moun ensanse a.
9 Trnovita grana u ruci pijanice: mudra izreka u ustima bezumnika.
Tankou yon pikan ki tonbe nan men yon moun k ap bwè gwòg, se konsa yon pwovèb nan bouch a moun ki ensanse.
10 Strijelac koji ranjava sve prolaznike: takav je onaj tko unajmljuje bezumnika.
Tankou moun ak banza k ap blese tout moun, se konsa sila ki anplwaye moun ensanse a, ak sila ki anplwaye sila k ap pase pa aza a.
11 Bezumnik se vraća svojoj ludosti kao što se pas vraća na svoju bljuvotinu.
Tankou yon chen ki retounen nan vomi li, se konsa yon moun ensanse kap repete foli li.
12 Vidiš li čovjeka koji se sam sebi mudrim čini? Znaj, i od bezumnika ima više nade nego od njega!
Èske ou wè yon moun ki saj nan pwòp zye li? Gen plis espwa pou moun fou pase li menm.
13 Lijenčina veli: “Zvijer je na putu, i lav je na ulicama.”
Parese a di: “Gen yon lyon nan lari a! Yon lyon nan plas la!”
14 Kao što se vrata okreću na stožerima svojim, tako i lijenčina na postelji svojoj.
Tankou pòt la vire sou gon li, se konsa parese a sou kabann li.
15 Lijenčina umače ruku u zdjelu, ali je ne može prinijeti ustima.
Parese a fouye men l nan plato a; men l twò fatige pou fè l ankò rive nan bouch li.
16 Lijenčina se čini sebi mudrijim od sedmorice koji umno odgovaraju.
Parese a pi saj nan pwòp zye li pase sèt moun ki kab reponn ak bon konprann.
17 Psa za uši hvata tko se, u prolazu, umiješa u raspru koja ga se ne tiče.
Tankou yon moun ki pran yon chen pa zòrèy, se konsa sila k ap pase pa aza a, pou l gaye nan goumen ki pa apatyen a li menm nan.
18 Kao bjesomučnik koji baca zublje, strelice i sije smrt,
Tankou yon moun fou k ap jete bwa dife, flèch ak lanmò,
19 takav je čovjek koji vara bližnjega svoga i veli: “Samo se našalih.”
se konsa nonm ki tronpe vwazen li an pou di: “Èske se pa blag mwen t ap fè?”
20 Kad nestane drva, oganj se gasi, i kad više nema klevetnika, prestaje svađa.
Akoz mank bwa, dife a etenn; lè ti koze sispann, rayisman vin kalme.
21 Ugljen je za žeravnicu i drvo za oganj, a svadljivac da raspaljuje svađu.
Tankou chabon tou limen anvè sann cho, ak bwa anvè dife, se konsa yon moun tchenpwèt chofe pwoblèm pou limen konfli.
22 Klevetnikove su riječi kao slastice: spuštaju se u dno utrobe.
Pawòl a moun k ap chichote nan zòrèy moun nan, vin tankou bèl ti mòso delika. Yo desann rive jis nan pati pi fon kò a.
23 Srebrna gleđa preko zemljana suđa: laskave usne i opako srce.
Tankou veso ki fèt ak tè ki kouvri ak yon kouch ajan, se konsa lèv ki brile ak yon kè ki mechan.
24 Mrzitelj hini usnama svojim, a u sebi nosi prijevaru;
Yon nonm malonèt, kache sa pou l pa parèt sou lèv li; men nan kè l, li fè depo desepsyon.
25 ne vjeruj mu kad ljupkim glasom govori, jer u srcu mu je sedam grdila;
Lè l pale byen dous, pa kwè l; paske, gen sèt abominasyon nan kè l.
26 ako himbom skriva mržnju, njegova će se opačina otkriti na zboru.
Malgre rayisman kouvri kò l ak riz, mechanste li va devwale devan asanble a.
27 Tko jamu kopa, sam u nju pada, i tko kamen valja, na njega se prevaljuje.
Sila ki fouye fòs la va tonbe ladann, e sila ki woule wòch la, sou li menm l ap retounen.
28 Lažljiv jezik mrzi svoje žrtve, laskava usta propast spremaju.
Yon lang ki bay manti, rayi sila li kraze yo, e zèv a lang flatè a se dega.
