Mudre Izreke 25
1 I ovo su mudre izreke Salomonove; sabrali ih ljudi Ezekije, kralja judejskog.
Hæ quoque parabolæ Salomonis, quas transtulerunt viri Ezechiæ regis Juda.
2 Slava je Božja sakrivati stvar, a slava kraljevska istraživati je.
Gloria Dei est celare verbum, et gloria regum investigare sermonem.
3 Neistražljivo je nebo u visinu, zemlja u dubinu i srce kraljevsko.
Cælum sursum, et terra deorsum, et cor regum inscrutabile.
4 Ukloni trosku od srebra, i uspjet će posao zlataru.
Aufer rubiginem de argento, et egredietur vas purissimum.
5 Ukloni opakoga ispred kralja, i utvrdit će se pravicom prijestol njegov.
Aufer impietatem de vultu regis, et firmabitur justitia thronus ejus.
6 Ne veličaj se pred kraljem i ne sjedaj na mjesto velikaško,
Ne gloriosus appareas coram rege, et in loco magnorum ne steteris.
7 jer je bolje da ti se kaže: “Popni se gore” nego da te ponize pred odličnikom.
Melius est enim ut dicatur tibi: Ascende huc, quam ut humilieris coram principe.
8 Što su ti oči vidjele ne iznosi prebrzo na raspru; jer što ćeš učiniti na koncu kad te opovrgne bližnji tvoj?
Quæ viderunt oculi tui ne proferas in jurgio cito, ne postea emendare non possis, cum dehonestaveris amicum tuum.
9 Kad si u parbi s bližnjim svojim, ne otkrivaj tuđe tajne,
Causam tuam tracta cum amico tuo, et secretum extraneo ne reveles:
10 da te ne izgrdi tko čuje i da ti se kleveta ne vrati.
ne forte insultet tibi cum audierit, et exprobrare non cesset. Gratia et amicitia liberant: quas tibi serva, ne exprobrabilis fias.
11 Riječi kazane u pravo vrijeme zlatne su jabuke u srebrnim posudama.
Mala aurea in lectis argenteis, qui loquitur verbum in tempore suo.
12 Mudrac koji kori uhu je poslušnu zlatan prsten i ogrlica od tanka zlata.
Inauris aurea, et margaritum fulgens, qui arguit sapientem et aurem obedientem.
13 Vjeran je glasnik onomu tko ga šalje kao ledena studen u doba žetve: on krijepi dušu svoga gospodara.
Sicut frigus nivis in die messis, ita legatus fidelis ei qui misit eum: animam ipsius requiescere facit.
14 Tko se diči lažljivim darom, on je kao oblak i vjetar bez kiše.
Nubes, et ventus, et pluviæ non sequentes, vir gloriosus et promissa non complens.
15 Strpljivošću se ublažava sudac, mek jezik i kosti lomi.
Patientia lenietur princeps, et lingua mollis confringet duritiam.
16 Kad naiđeš na med, jedi umjereno, kako se ne bi prejeo i pojedeno izbljuvao.
Mel invenisti: comede quod sufficit tibi, ne forte satiatus evomas illud.
17 Rijetko zalazi u kuću bližnjega svoga, da te se ne zasiti i ne zamrzi na te.
Subtrahe pedem tuum de domo proximi tui, nequando satiatus oderit te.
18 Čovjek koji svjedoči lažno na bližnjega svoga on je kao bojni malj i mač i oštra strijela.
Jaculum, et gladius, et sagitta acuta, homo qui loquitur contra proximum suum falsum testimonium.
19 Uzdanje u bezbožnika na dan nevolje - krnjav je zub i noga klecava.
Dens putridus, et pes lassus, qui sperat super infideli in die angustiæ,
20 Kao onaj koji skida haljinu u zimski dan ili ocat lije na ranu, takav je onaj tko pjeva pjesmu turobnu srcu.
et amittit pallium in die frigoris. Acetum in nitro, qui cantat carmina cordi pessimo. Sicut tinea vestimento, et vermis ligno, ita tristitia viri nocet cordi.
21 Ako je gladan neprijatelj tvoj, nahrani ga kruhom, i ako je žedan, napoji ga vodom.
Si esurierit inimicus tuus, ciba illum; si sitierit, da ei aquam bibere:
22 Jer mu zgrćeš ugljevlje na glavu i Jahve će ti platiti.
prunas enim congregabis super caput ejus, et Dominus reddet tibi.
23 Sjeverni vjetar donosi dažd, a himben jezik srdito lice.
Ventus aquilo dissipat pluvias, et facies tristis linguam detrahentem.
24 Bolje je stanovati pod rubom krova nego u zajedničkoj kući sa ženom svadljivom.
Melius est sedere in angulo domatis quam cum muliere litigiosa et in domo communi.
25 Kao studena voda žednu grlu, takva je dobra vijest iz zemlje daleke.
Aqua frigida animæ sitienti, et nuntius bonus de terra longinqua.
26 Kao zatrpan izvor i vrelo zamućeno, takav je pravednik koji kleca pred opakim.
Fons turbatus pede et vena corrupta, justus cadens coram impio.
27 Jesti mnogo meda nije dobro niti tražiti pretjerane časti.
Sicut qui mel multum comedit non est ei bonum, sic qui scrutator est majestatis opprimetur a gloria.
28 Grad razvaljen i bez zidova - takav je čovjek koji nema vlasti nad sobom.
Sicut urbs patens et absque murorum ambitu, ita vir qui non potest in loquendo cohibere spiritum suum.
