Mudre Izreke 24
1 Ne zavidi opakim ljudima niti želi da budeš s njima.
Kik nyiego maki gi joricho bende kik iyie chunyi gomb bedo e chokruok margi;
2 Jer im srce smišlja nasilje i usne govore o nedjelu.
nimar chunjegi chano timo mamono to dhogi wacho mana gik makelo chandruok.
3 Mudrošću se zida kuća i razborom utvrđuje,
Rieko ema igerogo ot, to kuom winjo ogurore mosiko;
4 i po znanju se pune klijeti svakim blagom dragocjenim i ljupkim.
kuom ngʼeyo, utene maiye ipongʼo gi gik moko ma ok yudo yot kod mwandu mabeyo.
5 Bolji je mudar od jakoga i čovjek razuman od silne ljudine.
Ngʼat mariek nigi teko maduongʼ; to ngʼat man-gi ngʼeyo medo teko;
6 Jer s promišljanjem se ide u boj i pobjeda je u mnoštvu savjetnika.
nimar dhiyo e lweny dwaro ni ongʼadni rieko, to bedo gi loch dwaro jongʼad rieko mangʼeny.
7 Previsoka je bezumnomu mudrost: zato na sudu ne otvara usta svojih!
Rieko bor moyombo ngʼat mofuwo; e kar bura mar alap oonge gi gima onyalo wacho.
8 Tko smišlja zlo zove se učitelj podmukli.
Ngʼat machano gima rach biro ngʼere kaka ja-andhoga.
9 Ludost samo grijeh snuje, i podrugljivac je mrzak ljudima.
Andhoga mar fuwo en richo, to ji mon kod ja-jar ji.
10 Kloneš li u dan bijede, bijedna je tvoja snaga.
Ka tekri orumo mipodho e kinde mar lweny, to mano kaka tekri tin!
11 Izbavi one koje vode u smrt; i spasavaj one koji posrćući idu na stratište.
Res jogo mitero kar tho; mak jogo mawuotho ka tangni dhiyo kar yengʼo.
12 Ako kažeš: “Nismo za to znali”, ne razumije li onaj koji ispituje srca? I ne znade li onaj koji ti čuva dušu? I ne plaća li on svakomu po njegovim djelima?
Ka iwacho niya, “Ne ok wangʼeyo gimoro kuom wachni,” donge ngʼatno mapimo chuny dhano ongʼeyo wachno? Donge ngʼat morito kendo ngʼiyo ngimani ongʼeyogo? To donge obiro chulo ngʼato ka ngʼato mowinjore gi timbene?
13 Jedi med, sine moj, jer je dobar, i saće je slatko nepcu tvome.
Wuoda, cham mor kich, nimar ober; mor kich moa e pedni mar kich nigi ndhandhu mamit.
14 Takva je, znaj, i mudrost tvojoj duši: ako je nađeš, našao si budućnost i nada tvoja neće propasti.
Ngʼe bende ne rieko mit ni chunyi; ka iyude, nitie geno mar ndalo mabiro kuomi, to genoni ok nongʼad oko.
15 Ne postavljaj, opaki, zasjede stanu pravednikovu, ne čini nasilja boravištu njegovu;
Kik ibut ka ngʼat marach mondo iketh od ngʼat makare, kik iyak dalane,
16 jer padne li pravednik i sedam puta, on ustaje, a opaki propadaju u nesreći.
kata bedni ngʼat makare ogore piny nyadibiriyo, pod obiro chungo kendo; to joricho igoyo piny gi masira.
17 Ne veseli se kad padne neprijatelj tvoj i ne kliči srcem kada on posrće,
Kik ibed mamor gi masiche mag jasiki, ka ochwanyore, kik iyie chunyi bed mamor;
18 da ne bi vidio Jahve i za zlo uzeo i obratio srdžbu svoju od njega.
nimar Jehova Nyasaye biro neno kendo golo mirimbe oko kuome.
19 Nemoj se srditi zbog zločinaca, nemoj zavidjeti opakima,
Kik ibed maluor nikech joricho kata kik nyiego maki kod joma timbegi richo,
20 jer zao čovjek nema budućnosti, svjetiljka opakih gasi se.
nimar jaricho onge gi geno mar ndalo mabiro, kendo taya mar ngʼat marach ibiro nego.
21 Boj se Jahve, sine moj, i kralja: i ne buni se ni protiv jednoga ni protiv drugoga.
Wuoda, luor Jehova Nyasaye kod ruoth morito piny, kendo kik iriwri gi joma kwede,
22 Jer iznenada provaljuje nesreća njihova i tko zna kad će doći propast njihova.
nimar ji ariyogo biro kelonegi chandruok apoya nono, to en ngʼa ma dingʼe ni en chandruok manade ma ginyalo kelo?
23 I ovo je od mudraca: Ne valja biti pristran na sudu.
Magi bende gin weche mag jomariek: Luoro wangʼ kuom ngʼado bura ok ber:
24 Tko opakomu veli: “Pravedan si”, proklinju ga narodi i kunu puci;
Ngʼatno mowachone jaketho niya, “In kare ionge ketho” ji biro kwongʼe to piny kwede.
25 a oni koji ga ukore nalaze zadovoljstvo, i na njih dolazi blagoslov sreće.
To nobed maber gi jogo makumo joma oketho, kendo gweth mogundho nobed kodgi.
26 U usta ljubi tko odgovara pošteno.
Dwoko maratiro nyiso ni mano osiepni mar adier.
27 Svrši svoj posao vani i uredi svoje polje, potom i kuću svoju zidaj.
Tiek tijeni ma oko kendo ik puothegi; bangʼ mano, eka iger odi.
28 Ne svjedoči lažno na bližnjega svoga: zar ćeš varati usnama svojim?
Kik ibed janeno e wach jabuti kaonge gima omiyo, kata tiyo gi dhogi mondo iriambi.
29 Ne reci: “Kako je on meni učinio, tako ću i ja njemu; platit ću tom čovjeku po djelu njegovu!”
Kik iwach niya, “Abiro timone mana kaka osetimona; abiro chulo ngʼatno mana kaka notimona.”
30 Prolazio sam mimo polje nekog lijenčine i mimo vinograd nekog luđaka,
Nakadho but puoth jasamuoyo, kakadho but puoth olemb mzabibu mar ngʼat maonge gi rieko;
31 i gle, sve bijaše zaraslo u koprive, i sve pokrio čkalj, i kamena ograda porušena.
kudho notwi kuonde duto, puodho duto noim gi buya, to ohinga mar kidi nomukore.
32 Vidjeh to i pohranih u srcu, promotrih i uzeh pouku:
Naketo chunya nono gino mane aneno to napuonjora kuom gino mane aneno.
33 “Još malo odspavaj, još malo odrijemaj, još malo podvij ruke za počinak,
Nindo matin, ayula wangʼ matin, kwakruok matin kiyweyo,
34 i doći će tvoje siromaštvo kao skitač i oskudica kao oružanik!”
to dhier biro monji ka janjore kendo chan ka jalweny momanore.
