Mudre Izreke 24
1 Ne zavidi opakim ljudima niti želi da budeš s njima.
Thlakchekhqi koeh oet nawh, aming lakawh ngawih koeh nai.
2 Jer im srce smišlja nasilje i usne govore o nedjelu.
Amik kawlungawh amak leek poeknaak doeng cawng unawh, amim kha ing thawlh sainaak doeng teng uhy.
3 Mudrošću se zida kuća i razborom utvrđuje,
Cyihnaak im taw sakna awm nawh, simnaak ing cak sak hy.
4 i po znanju se pune klijeti svakim blagom dragocjenim i ljupkim.
Simnaak ing imkhui awh khawh a phuk tlo tlo bee sakna awm hy.
5 Bolji je mudar od jakoga i čovjek razuman od silne ljudine.
Cyihnaak ak ta thlang taw a qym awm nawh, simnaak ak ta thlang taw ak thaawmnaak pung hy.
6 Jer s promišljanjem se ide u boj i pobjeda je u mnoštvu savjetnika.
Ceem tlyk hlanawh ak leek soeih khawkhannaak taak leek nawh, cainaak ak leek taak ing qaal noeng sak hy.
7 Previsoka je bezumnomu mudrost: zato na sudu ne otvara usta svojih!
Thlakqaw ham cyihnaak sang aih nawh, thlang kqeng haiawh ak kqawn kawi awi am ta hy.
8 Tko smišlja zlo zove se učitelj podmukli.
Them amak leek sai ham khawkpoeknaak ak ta taw thlang ing seet ak saikung tina kawm uh.
9 Ludost samo grijeh snuje, i podrugljivac je mrzak ljudima.
Thlakqaw poeknaak taw thawlh ni, thlang husit taw thlang ham sawhnaak kawi ni.
10 Kloneš li u dan bijede, bijedna je tvoja snaga.
Kyinaak na huhawh nang ngaam awhtaw tha amak ta thlang ni.
11 Izbavi one koje vode u smrt; i spasavaj one koji posrćući idu na stratište.
Him ham a mi sawikhqi ce hul lah. Himna ak awm hly khqi ce ang tawnna thawng.
12 Ako kažeš: “Nismo za to znali”, ne razumije li onaj koji ispituje srca? I ne znade li onaj koji ti čuva dušu? I ne plaća li on svakomu po njegovim djelima?
“Ngai lah vetaw am sim nyng” na ti awhtaw, kawlung ak khinkung ing am sim hly nawh aw? Na hqingnaak ak doenkung ing am sim hly nawh aw? Thlang boeih, ami bibi amyihna thungna am awm hly nawh aw?
13 Jedi med, sine moj, jer je dobar, i saće je slatko nepcu tvome.
Ka capa, khawitui ak leek soeih aw lah; khawilutui na hamna ak aawi dikdik ce aw.
14 Takva je, znaj, i mudrost tvojoj duši: ako je nađeš, našao si budućnost i nada tvoja neće propasti.
Cawhce na hqingnaak ham cyihnaak taw cemyih nani ti sim nawh; na huhawh, na hamna hai ben ngaih-uunaak awm nawh, nang ngaih-uunaak ing am boet tlaih kaw.
15 Ne postavljaj, opaki, zasjede stanu pravednikovu, ne čini nasilja boravištu njegovu;
Aw, thlakche pa, thlakdyng a im koeh muk, a awmnaak koeh hqee pe.
16 jer padne li pravednik i sedam puta, on ustaje, a opaki propadaju u nesreći.
Thlakdyng taw voei khqih tlu seiawm tho tlaih kaw; thlakche ang tluuk awhtaw am tho thai voel kaw.
17 Ne veseli se kad padne neprijatelj tvoj i ne kliči srcem kada on posrće,
Na qaal ang tluuk awh koeh zeel nawh, bo sakna a awmawh nak kaw koeh zeel sak;
18 da ne bi vidio Jahve i za zlo uzeo i obratio srdžbu svoju od njega.
Cekkaataw Bawipa ing ni hu kawm saw, am zeel kawm saw, ak khan awh ak kawsonaak ce qeem kaw.
19 Nemoj se srditi zbog zločinaca, nemoj zavidjeti opakima,
Thlakchekhqi caming koeh ly nawh, thlang thawlh koeh oet.
20 jer zao čovjek nema budućnosti, svjetiljka opakih gasi se.
Thlangthawlh ham kutdo am awm kawm saw, thlakche a maihchoei cetaw him pekna awm kaw.
21 Boj se Jahve, sine moj, i kralja: i ne buni se ni protiv jednoga ni protiv drugoga.
Ka capa, Bawipa ingkaw sangpahrang ce kqih nawh, kawhaa ak toenkhqi ce koeh pyi na;
22 Jer iznenada provaljuje nesreća njihova i tko zna kad će doći propast njihova.
Ami ham seetnaak thoeng law tawk kawm saw, a mi qeengnaak hly kum uing nu a sim hly?
23 I ovo je od mudraca: Ne valja biti pristran na sudu.
Ve tloek awm thlakcyi ak awi kqawn ni, awi tlyk awh thlang hai toek am leek hy.
24 Tko opakomu veli: “Pravedan si”, proklinju ga narodi i kunu puci;
Ak bo thlang venawh, “Na thawlhnaak am awm hy,” ak ti naak taw thlang boeih ing tamlawh kawm usaw, khawqam ing hoet kaw.
25 a oni koji ga ukore nalaze zadovoljstvo, i na njih dolazi blagoslov sreće.
Ak toeltham ak thlangkhqi taw zeel kawm usaw, amik khanawh zoseennaak pha law kaw.
26 U usta ljubi tko odgovara pošteno.
Awih thym ing ak hlatkung taw pyi leek ni.
27 Svrši svoj posao vani i uredi svoje polje, potom i kuću svoju zidaj.
Kawngmaa awh bi na sai ham toen boeih nawh, na lo maa awh toen nawh, cecoengawh na im ce sa.
28 Ne svjedoči lažno na bližnjega svoga: zar ćeš varati usnama svojim?
Lehcainaak a awm kaana na imcengkhqi a kawnglamawh simpyikungna koeh awm nawh, nam kha ingawm koeh thalat na.
29 Ne reci: “Kako je on meni učinio, tako ću i ja njemu; platit ću tom čovjeku po djelu njegovu!”
“Kak khanawh a sai amyihna ak khanawh sai lawt kawng nyng saw, a bi sai amyihna pe kawng nyng,” koeh ti.
30 Prolazio sam mimo polje nekog lijenčine i mimo vinograd nekog luđaka,
Thlak thakdam lona cet nyng, simnaak amak ta misur dumna awm;
31 i gle, sve bijaše zaraslo u koprive, i sve pokrio čkalj, i kamena ograda porušena.
Ngai lah, hling hqoengna awm nawh, dek awm bei hqoengna be nawh, a vawng chungnak lung khoeng awm tlu boeih hy.
32 Vidjeh to i pohranih u srcu, promotrih i uzeh pouku:
Ka huh awh, ak dungna poek qunyng, a ni cawngpyinaak ce hu nyng saw pawm thai nyng.
33 “Još malo odspavaj, još malo odrijemaj, još malo podvij ruke za počinak,
Na ngaih awhtaw zaih, ip nawh, na kut khooem nawh dym poek poek,
34 i doći će tvoje siromaštvo kao skitač i oskudica kao oružanik!”
Na ih hlanawh khawdeng kawm ti saw, voetvainaak ing ceemqal amyihna thoeng law tawk kaw.
