Mudre Izreke 24
1 Ne zavidi opakim ljudima niti želi da budeš s njima.
Hlang thae rhoek taengah thatlai boeh. Amih taengah om hamla nai rhoe nai boeh.
2 Jer im srce smišlja nasilje i usne govore o nedjelu.
Amih kah lungbuei loh rhoelrhanah te a taeng tih, a hmuilai loh thakthaenah ni a thui.
3 Mudrošću se zida kuća i razborom utvrđuje,
Cueihnah neh im a sak tih a lungcuei neh a thoh.
4 i po znanju se pune klijeti svakim blagom dragocjenim i ljupkim.
Mingnah loh boeirhaeng neh a kuel a ka, a naep a noi boeih khaw imkhui ah a khawk sak.
5 Bolji je mudar od jakoga i čovjek razuman od silne ljudine.
Cueih he tah hlang kah sarhi la om tih, mingnah loh hlang kah thadueng a cong pah.
6 Jer s promišljanjem se ide u boj i pobjeda je u mnoštvu savjetnika.
Caemtloek vaengah nang hamla a niing hang hol vetih, uentonah cungkuem neh loeihnah hang khueh ni.
7 Previsoka je bezumnomu mudrost: zato na sudu ne otvara usta svojih!
Cueihnah he aka ang ham tah sang aih. Vongka ah a ka a ong pah moenih.
8 Tko smišlja zlo zove se učitelj podmukli.
Thaehuet ham aka moeh tah, “Tangkhuepnah boei,” la a khue uh ni.
9 Ludost samo grijeh snuje, i podrugljivac je mrzak ljudima.
Anglat kah a tholh khaw khonuen rhamtat, hmuiyoi hlang khaw tueilaehkoi ni.
10 Kloneš li u dan bijede, bijedna je tvoja snaga.
Citcai tue vaengah na tahah tih, na thadueng khaw tla.
11 Izbavi one koje vode u smrt; i spasavaj one koji posrćući idu na stratište.
Duek sak ham a khuen uh te huul uh laeh, ngawnnah la aka yalh te khaw hloh uh laeh.
12 Ako kažeš: “Nismo za to znali”, ne razumije li onaj koji ispituje srca? I ne znade li onaj koji ti čuva dušu? I ne plaća li on svakomu po njegovim djelima?
“Ka ming uh moenih ko he,” na ti cakhaw, amah loh lungbuei a khiinglang tih yakming mahpawt a? Na hinglu aka kueinah loh a ming ta. Te dongah hlang he amah kah bisai bangla a thuung ni ta.
13 Jedi med, sine moj, jer je dobar, i saće je slatko nepcu tvome.
Ka ca, khoitui tah then tih ca lah. Khoilitui tah na ka dongah didip ta.
14 Takva je, znaj, i mudrost tvojoj duši: ako je nađeš, našao si budućnost i nada tvoja neće propasti.
Cueihnah te na hinglu ham ming van lah. Na hmuh atah na hmailong khui vetih, na ngaiuepnah khaw yoe mahpawh.
15 Ne postavljaj, opaki, zasjede stanu pravednikovu, ne čini nasilja boravištu njegovu;
Halang aw, hlang dueng tolkhoeng ke rhongngol thil boeh, a kolhmuen te khaw rhoelrhak pah boeh.
16 jer padne li pravednik i sedam puta, on ustaje, a opaki propadaju u nesreći.
Aka dueng tah voei rhih a cungku akhaw koep thoo dae, halang rhoek tah yoethae nen ni a tongtah uh.
17 Ne veseli se kad padne neprijatelj tvoj i ne kliči srcem kada on posrće,
Na thunkha, na thunkha te a cungku vaengah kokhahnah boeh, a paloe vaengah khaw na lungbuei omngaih sak boeh.
18 da ne bi vidio Jahve i za zlo uzeo i obratio srdžbu svoju od njega.
BOEIPA loh a hmuh vaengah a mik lolh vetih, anih taengkah a thintoek te vik lat ve.
19 Nemoj se srditi zbog zločinaca, nemoj zavidjeti opakima,
Thaehuet dongah sai boeh. Halang rhoek taengah khaw thatlai boeh.
20 jer zao čovjek nema budućnosti, svjetiljka opakih gasi se.
Boethae ham a hmailong a khui pah moenih, halang kah hmaithoi khaw a thih pah ni.
21 Boj se Jahve, sine moj, i kralja: i ne buni se ni protiv jednoga ni protiv drugoga.
Ka ca, BOEIPA khaw, manghai khaw rhih lah. Aka thovael neh pitpom boeh.
22 Jer iznenada provaljuje nesreća njihova i tko zna kad će doći propast njihova.
Amih te rhainah loh buengrhuet a pai thil vetih, amih rhoi kah yoethaenah te ulong a ming?
23 I ovo je od mudraca: Ne valja biti pristran na sudu.
He rhoek khaw hlang cueih kah a hut ni. Laitloeknah dongah maelhmai loha sak khaw then pawh.
24 Tko opakomu veli: “Pravedan si”, proklinju ga narodi i kunu puci;
Halang te, “Na dueng,” aka ti nah tah, amah te pilnam loh a tap vetih, namtu loh kosi a sah thil ni.
25 a oni koji ga ukore nalaze zadovoljstvo, i na njih dolazi blagoslov sreće.
Tedae amih aka tluung rhoek te hoel ti vetih, a soah yoethennah hnothen loh a thoeng pah ni.
26 U usta ljubi tko odgovara pošteno.
Langya la olka aka mael tah, a hmuilai te a mok pah.
27 Svrši svoj posao vani i uredi svoje polje, potom i kuću svoju zidaj.
Na bibi te vongvoel ah khaw cikngae sak. Anih te a hnukah na lo ah a sikim phoeiah na im te thoh.
28 Ne svjedoči lažno na bližnjega svoga: zar ćeš varati usnama svojim?
Na hui te a hong mai neh laipai la om thil boeh. Namah kah hmuilai neh na hloih a?
29 Ne reci: “Kako je on meni učinio, tako ću i ja njemu; platit ću tom čovjeku po djelu njegovu!”
“Kai taengah a saii bangla amah te ka saii van ni, hlang te amah kah bisai bangla ka thuung ni,” ti boeh.
30 Prolazio sam mimo polje nekog lijenčine i mimo vinograd nekog luđaka,
Kolhnaw hlang kah lohma longah khaw, lungbuei aka talh hlang kah misur taengah khaw ka cet coeng.
31 i gle, sve bijaše zaraslo u koprive, i sve pokrio čkalj, i kamena ograda porušena.
Lo pum ah dohui daih tih, canghli ah lota loh a thing. A vongtung dongkah lungto khaw a koengloeng coeng ke.
32 Vidjeh to i pohranih u srcu, promotrih i uzeh pouku:
Ka hmuh vaengah kai long tah, ka lungbuei ah ka khueh tih, ka sawt vaengah thuituennah la ka loh.
33 “Još malo odspavaj, još malo odrijemaj, još malo podvij ruke za počinak,
Bet ip, bet ngam, kut bet a poem neh yalh pahoi.
34 i doći će tvoje siromaštvo kao skitač i oskudica kao oružanik!”
Te vaengah na khodaeng loh aka cet paitai bangla, na tloelnah loh photling aka bai hlang bangla ha pawk.
