Mudre Izreke 22
1 Dobro je ime bolje od velika bogatstva, i bolja je naklonost od srebra i zlata.
Khuehtawn a yet lakah ming then tuek lah. Tangka lakah, sui lakah, mikdaithen ni aka then.
2 Bogataš se i siromah sreću: obojicu ih Jahve stvori.
Hlanglen neh khodaeng khaw humcuiuh. Amih boeih te khaw BOEIPA long ni a saii.
3 Pametan čovjek vidi zlo i skrije se, a glupaci idu bezbrižno i trpe kaznu.
Aka thaai long tah a thae a hmuh vaengah thuh la thuh uh. Tedae hlangyoe long tah a paan dongah lai a sah van.
4 Nagrada je poniznosti strah Gospodnji, bogatstvo, čast i život.
Kodonah neh BOEIPA hinyahnah kah thapang tah, khuehtawn, thangpomnah neh hingnah la om.
5 Trnje i zamke su na putu varalici: tko čuva život svoj, daleko je od oboga.
Voeldak kah longpuei ah pael phoh neh a hling a hang om. A hinglu aka ngaithuen long tah te te a lakhla tak.
6 Upućuj dijete prema njegovu putu, pa kad i ostari, neće odstupiti od njega.
Camoe te a long rhai ah nawn laeh. Te daengah ni a patong vaengah te lamkah te a nong pawt eh ni.
7 Bogataš vlada nad siromasima, a dužnik je sluga vjerovniku.
Hlanglen loh khodaeng a ngol thil tih cangpu aka rhong khaw cangpu aka hlah hlang kah sal la om.
8 Tko sije nepravdu, žanje nesreću, i šiba njegova gnjeva udarit će njega samog.
Dumlai aka soem loh boethae te a ah rhoela a ah. Tedae amah kah thinpom caitueng loh a khah bitni.
9 Milostivo se oko blagoslivlje, jer daje od svog kruha siromahu.
A mik aka then loh a buh te tattloel taengah a tael pah tih a yoethen bitni.
10 Otjeraj podsmjevača i prestat će svađe i nestat će nesloga i pogrda.
Hmuiyoi te haek lamtah olpungkacan te phuei saeh. Te vaengah dumlai neh a yah neh kangkuen saeh.
11 Jahve ljubi čisto srce, i tko je ljubeznih usana, kralj mu je prijatelj.
Lungbuei cim aka lungnah hlang tah a hmuilai khaw mikdaithen la om tih, manghai kah a paya la poeh.
12 Pogled Jahvin čuva znanje, Jahve pomućuje riječi bezbožnika.
BOEIPA kah mik loh mingnah te a kueinah tih, hnukpoh kah olka te a paimaelh pah.
13 Lijenčina veli: “Lav je vani, nasred trga poginuo bih.”
Kolhnaw long tah, “Kawtpoeng neh toltung lakli kah sathueng loh ng'ngawn ni ta,” a ti.
14 Duboka jama usta su preljubnice, i na koga se Jahve srdi, pada onamo.
Kholong nu kah a ka ngawn tah vaam a dung la om. BOEIPA kah kosi a sah thil te tah pahoi cungku rhoe cungku ni.
15 Ludost prianja uza srce djetinje: šiba pouke otklanja je od njega.
Camoe kah lungbuei ah anglat a hlaengtang pah. Thuituennah caitueng loh a taeng lamkah a lakhla sak bitni.
16 Tko tlači siromaha, taj mu koristi; tko daje bogatašu, samo mu šteti.
Amah kah rhoeng sak ham tattloel aka hnaemtaek, hlanglen taengla aka pae khaw, a tloelnah la rhep poeh ni.
17 Riječi mudraca: Prigni uho svoje i čuj riječi moje i upravi svoje srce mojem znanju,
Na hna kaeng lamtah aka cueih rhoek kah olka te hnatun, kai kah mingnah he na lungbuei ah dueh lah.
18 jer milina je ako ih čuvaš u nutrini svojoj, i kad ti budu sve spremne na usnama tvojim.
Te te na ngaithuen atah na bung khuiah khaw dingsuek vetih, na hmuilai dongah khaw boeih cikngae ni.
19 Da bi uzdanje tvoje bilo u Jahvi, upućujem danas i tebe.
Tihnin ah namah khaw, na pangtungnah te BOEIPA dongah khueh sak ham ni, nang kan kam ming sak.
20 Napisah ti trideset što savjeta što pouka
Hlavai kah cilkhih neh mingnah sawmthum te nang hamla kan daek moenih a?
21 da te poučim riječima istine, da uzmogneš pouzdanim riječima odgovoriti onomu tko te zapita.
Oltak ol te a tiktam la nang ming sak ham, oltak ol neh na thuung ham neh na tueih ham dae ni.
22 Nemoj pljačkati siromaha zato što je siromah i ne gazi ubogoga na sudu.
Tattloel tah a tattloel oeh dongah rheth boeh. Mangdaeng te khaw vongka ah phop boeh.
23 Jer će Jahve parbiti parbu njihovu i otet će život onima koji ga njima otimlju.
BOEIPA loh amih kah tuituknah te a rhoe pah vetih, amih aka mom rhoek te a hinglu a mom pah ni.
24 Ne druži se sa srditim i ne idi s čovjekom jedljivim
Thintoek hlang te luem puei boeh. Sue la aka om hlang taengah khaw mop boeh.
25 da se ne bi privikao na staze njegove i namjestio zamku duši svojoj.
Anih kah caehlong, caehlong ah na cang vetih, na hinglu te hlaeh dongah na man sak ve.
26 Ne budi među onima koji daju ruku, koji jamče za dugove:
Kut yut rhoek lakli ah, laiba dongah rhi aka khang rhoek lakli ah khaw, om boeh.
27 ako nemaš čime nadoknaditi, zašto da ti oduzmu i postelju ispod tebe?
A thuung ham na khueh pawt atah, balae tih, namah yueng la na thingkong te khuen saeh ne.
28 Ne pomiči prastare međe koju su postavili oci tvoji.
Khosuen kah khorhi, na pa rhoek loh a suem te rhawt boeh.
29 Jesi li vidio čovjeka vična poslu svom: takav ima pristup kraljevima i ne služi prostacima.
Hlang ke na hmuh vaengah a bisai thai nen ni manghai rhoek kah mikhmuh ah a pai eh. Hlang mailai tah a mikhmuh ah pai mahpawh.
