Mudre Izreke 21
1 Kraljevo je srce u ruci Jahve kao voda tekućica; vodi ga kuda god hoće.
Hoe kadahan-drano am-pità’ Iehovà ty arofo’ i mpanjakay; tehafe’e an-tsatri’e.
2 Svaki je put čovjeku pravedan u vlastitim očima, a Jahve ispituje srca.
Mahity am-pihaino’ ondaty o sata’eo; fe Mpandanja arofo t’Iehovà.
3 Da se vrši pravda i čini pravo, draže je Jahvi nego žrtva.
No’ Iehovà ambone’ ty soroñe ty havañonañe naho ty hatò.
4 Ponosite oči i oholo srce i svjetiljka opakih - to je grijeh.
Fihaino mievoñevoñe naho arofo miebotse: ro failo’ o lo-tserekeo—hakeo izay.
5 Namisli marljivoga samo su na korist, a nagloga samo na siromaštvo.
Minday havokarañe ty fisafiri’ o mavitrikeo; fe mitarike mb’am-pilàñe ty fanaentàeñañe.
6 Blago stečeno jezikom lažljivim nestalna je ispraznost onih koji traže smrt.
Ty ahazoam-bara am-pamelem-pandañitse le evoñe mihelañe mb’am-pikoromahañe.
7 Opake će odnijeti nasilje njihovo jer ne žele činiti pravice.
Ho kozozoteñe añe o lo-tserekeo ty amo fijoia’eo, fa ifoneña’ iareo ty tsy hanao ty hiti’e.
8 Zapleten je put zločinca, a pravo je djelo čista čovjeka.
Mikelokeloke ty lala’ ondaty mengoke; fe mahity ty fitoloña’ ty malio añ’arofo.
9 Bolje je živjeti pod rubom krova nego u zajedničkoj kući sa ženom svadljivom.
Hàmake te mitoboke an-kotson-tapenak’ ao, ta te miharo akiba aman-drakemba tea-trabike.
10 Duša opakoga želi zlo: u njega nema samilosti ni za bližnjega.
Mipay haratiañe ty tro’ i tsivokatsey, fa tsy mahaonin-tretrè am-pihaino’e ty rañe’e.
11 Kad se podsmjevač kazni, neiskusan postaje mudar, a mudri iz pouke crpe znanje.
Ie lafañe ty mpañìnje, mihamahihitse t’ie trentrañe, ie anareñe ty mahihitse, mitombo ty hilala’e.
12 Na kuću opakoga pazi Svepravedni i opake strovaljuje u nesreću.
Misamba ty akiba’ i lo-tserekey ty vantañe; avari’e mb’am-piantoañe i tsivokatsey.
13 Tko zatvori uho svoje pred vikom siromaha, i sam će vikati, ali ga neće nitko uslišati.
I manjenjen-dravembia ami’ty fitoreo’ o rarakeo, ty mbe hikaike fe tsy ho toiñeñe.
14 Potajan dar utišava srdžbu, a poklon ispod ruke i žestoku jarost.
Fañanintsin-kaviñerañe ty ravoravo añ’etake, naho filoa-tiñake ty vokàñe añ’araña ao.
15 Sud pravičan radost je pravedniku a užas zločincima.
Ie anoeñe ty hatò, ehake o vañoñeo, fe mangebahebake o mpikitroke haratiañeo.
16 Čovjek koji skreće s puta razbora počivat će u zboru mrtvačkom.
Hitofa am-pivorian-dolo ao t’indaty mandrike amy lalan-kilalay.
17 Tko ljubi veselje, postaje siromah, i tko ljubi vino i mirisno ulje, ne obogati se.
H’ondaty poi’e ty mpitea haravoañe; tsy ho mpañaleale ty mpikoko divay naho menake.
18 Opak čovjek otkup je za pravednika, i bezbožnik stupa na mjesto pravednog.
Vilin’ai’ ty vantañe ty tsivokatse, le tsoa’ ty vañoñe ty mpamañahy.
19 Bolje je živjeti u pustinji nego sa ženom svadljivom i gnjevljivom.
Hàmake t’ie mimoneñe an-dratraratra añe, ta t’ie miharo aman-drakemba mandietse naho mora boseke.
20 Krasno je blago i ulje u stanu mudroga, a bezuman ih čovjek rasipa.
Mihaja añ’anjomba’ o mahihitseo ty vara sarotse naho ty menake; fe abotse’ ty dagola o azeo.
21 Tko teži za pravdom i dobrohotnošću, nalazi život i čast.
Manjo haveloñe naho havañonañe vaho hasiñe ty mitoha havantañañe naho fiferenaiñañe.
22 Mudrac nadvladava i grad pun ratnika i krši silu u koju su se uzdali.
Mitroatse an-drovam-panalolahy ty mahihitse, vaho arotsa’e ty hafatrarañe niatoa’e.
23 Tko čuva usta i jezik svoj, čuva sebe od nevolje.
Mitan-ty fiai’e tsy ho am-poheke ty mahambeñe falie naho fameleke.
24 Drzovitom i oholici ime je “podsmjevač”; on sve radi s prekomjernom drskošću.
Manivetive ty añara’e avao ty mpirohake naho mpievoñevoñe; ie mitoloñe am-pitrotroaboha’e.
25 Lijenčinu ubija želja njegova jer mu ruke bježe od posla.
Mañe-doza amy tembo ty fañiria’e, amy te tsy mete mitoloñe o taña’eo.
26 Opak po cio dan živo želi, a pravednik daje i ne škrtari.
Hadrao lomoñandro ty lahiaga, fe matarike ty vantañe, tsy mangazoñe.
27 Mrska je žrtva opakih, osobito kad se požudno prinosi.
Tiva ty fisoroña’ o tsivokatseo; àntsake te engae’e miharo kinia.
28 Lažljiv svjedok propada, a čovjek koji sluša, opet će govoriti.
Hikenkañe ty mpitalily vìlañe, fe mitolom-pitaroñe ty mañaoñe.
29 Opaki pokazuju drsko lice, a poštenjak učvršćuje put svoj.
Manao tarehe mahavany ty rati-tsereke, fe itsakorea’ ty vantañe ty hombà’e.
30 Nema mudrosti i nema razuma i nema savjeta protiv Jahve.
Tsy eo ty hihitse, ndra ty faharendrehañe, ndra ty safiry mahafiatreatre am’Iehovà.
31 Konj se oprema za dan boja, ali Jahve daje pobjedu.
Hentseñeñe ho ami’ty androm-pihotakotahañe ty soavala, fe a Iehovà ty fandrebahañe.
