Mudre Izreke 21
1 Kraljevo je srce u ruci Jahve kao voda tekućica; vodi ga kuda god hoće.
Kati na loboko na Yawe, motema ya mokonzi ezalaka lokola moluka oyo atindaka esika nyonso oyo alingi.
2 Svaki je put čovjeku pravedan u vlastitim očima, a Jahve ispituje srca.
Nzela nyonso ya moto emonanaka alima na miso na ye, kasi ezali Yawe nde amekaka mitema.
3 Da se vrši pravda i čini pravo, draže je Jahvi nego žrtva.
Na miso na Yawe, kosala makambo ya sembo mpe ya alima ezali motuya koleka bambeka ya kotumba.
4 Ponosite oči i oholo srce i svjetiljka opakih - to je grijeh.
Miso ya lofundu, motema ya lolendo mpe kongenga ya bato mabe ezali masumu.
5 Namisli marljivoga samo su na korist, a nagloga samo na siromaštvo.
Mabongisi ya moto oyo asalaka mosala ememaka ye na bomengo, kasi kozala motema moto-moto ememaka na kozanga.
6 Blago stečeno jezikom lažljivim nestalna je ispraznost onih koji traže smrt.
Kozwa bomengo na nzela ya lokuta ezali kaka molinga oyo epanzanaka mpe motambo oyo ememaka na kufa.
7 Opake će odnijeti nasilje njihovo jer ne žele činiti pravice.
Makambo ya bato mabe ebebisaka bango moko, pamba te baboyaka kosala makambo ya sembo.
8 Zapleten je put zločinca, a pravo je djelo čista čovjeka.
Nzela ya moto mabe ezalaka na mabaku, kasi mosala ya moto ya peto ezalaka sembo.
9 Bolje je živjeti pod rubom krova nego u zajedničkoj kući sa ženom svadljivom.
Kovanda na songe ya ndako ezali malamu koleka kovanda elongo na mwasi oyo aswanaka-swanaka.
10 Duša opakoga želi zlo: u njega nema samilosti ni za bližnjega.
Molimo ya moto mabe elingaka kaka makambo mabe; ata moninga na ye penza azwaka ngolu te na miso na ye.
11 Kad se podsmjevač kazni, neiskusan postaje mudar, a mudri iz pouke crpe znanje.
Tango bapesaka motioli etumbu, zoba akomaka moto ya bwanya; mpe tango bapesaka malako epai ya moto ya bwanya, azwaka solo boyebi.
12 Na kuću opakoga pazi Svepravedni i opake strovaljuje u nesreću.
Nzambe ya sembo atalaka na bokebi makambo oyo esalemaka kati na bandako ya bato mabe, mpe akweyisaka bango kati na pasi.
13 Tko zatvori uho svoje pred vikom siromaha, i sam će vikati, ali ga neće nitko uslišati.
Soki moto akangi matoyi na ye mpo na koboya koyoka koganga ya mobola, ye mpe bakoyanola ye te tango akoganga.
14 Potajan dar utišava srdžbu, a poklon ispod ruke i žestoku jarost.
Likabo oyo bapesi na nkuku ekitisaka kanda, mpe kado oyo batie na tolo ekitisaka kanda makasi.
15 Sud pravičan radost je pravedniku a užas zločincima.
Ezali esengo mpo na moyengebene kosambisa makambo na sembo, kasi yango ezali pasi makasi mpo na bato oyo basalaka mabe.
16 Čovjek koji skreće s puta razbora počivat će u zboru mrtvačkom.
Moto oyo abungi nzela ya bwanya akovanda kati na lisanga ya bakufi.
17 Tko ljubi veselje, postaje siromah, i tko ljubi vino i mirisno ulje, ne obogati se.
Moto oyo alingaka biyenga akokoma mobola; moto oyo alingaka masanga ya vino mpe mafuta akotikala kokoma mozwi te.
18 Opak čovjek otkup je za pravednika, i bezbožnik stupa na mjesto pravednog.
Moto mabe azalaka lokola motuya oyo bafutaka mpo na kosikola moto ya sembo; moto ya sembo te azalaka lokola motuya oyo bafutaka mpo na kosikola moto ya alima.
19 Bolje je živjeti u pustinji nego sa ženom svadljivom i gnjevljivom.
Kovanda kati na esobe ezali malamu koleka kovanda esika moko na mwasi oyo aswanaka-swanaka mpe asilikaka-silikaka.
20 Krasno je blago i ulje u stanu mudroga, a bezuman ih čovjek rasipa.
Bilei ya kitoko mpe mafuta ezalaka kati na ndako ya moto ya bwanya, kasi moto oyo azangi mayele abebisaka yango.
21 Tko teži za pravdom i dobrohotnošću, nalazi život i čast.
Moto oyo alukaka bosembo mpe bolingo akozwa bomoi, bomengo mpe lokumu.
22 Mudrac nadvladava i grad pun ratnika i krši silu u koju su se uzdali.
Moto ya bwanya abundisaka engumba ya bato ya makasi, mpe akweyisaka bandako ya makasi oyo bato batielaka mitema.
23 Tko čuva usta i jezik svoj, čuva sebe od nevolje.
Moto oyo abatelaka monoko mpe lolemo na ye abatelaka molimo na ye na pasi.
24 Drzovitom i oholici ime je “podsmjevač”; on sve radi s prekomjernom drskošću.
Kombo ya moto ya lofundu mpe ya lolendo ezali: « Motioli. » Asalaka makambo na lolendo oyo eleka ndelo.
25 Lijenčinu ubija želja njegova jer mu ruke bježe od posla.
Baposa ya moto ya goyigoyi ekoboma ye, pamba te maboko na ye eboyaka kosala.
26 Opak po cio dan živo želi, a pravednik daje i ne škrtari.
Mokolo mobimba, akufaka na ye kaka na baposa makasi; kasi moto ya sembo apesaka na kobomba te.
27 Mrska je žrtva opakih, osobito kad se požudno prinosi.
Mbeka ya moto mabe ezalaka nkele; ezalaka nkele koleka soki amemi yango na makanisi mabe.
28 Lažljiv svjedok propada, a čovjek koji sluša, opet će govoriti.
Motatoli ya lokuta akokufa, kasi moto oyo ayokaka akoloba tango nyonso.
29 Opaki pokazuju drsko lice, a poštenjak učvršćuje put svoj.
Moto mabe akangaka elongi na ye, kasi moto ya sembo alendisaka nzela na ye.
30 Nema mudrosti i nema razuma i nema savjeta protiv Jahve.
Liboso na Yawe, bwanya moko te, mayele moko te mpe toli moko te ekoki kolonga.
31 Konj se oprema za dan boja, ali Jahve daje pobjedu.
Mpunda ebongisama mpo na mokolo ya bitumba, kasi elonga ewutaka na Yawe.
