Mudre Izreke 21
1 Kraljevo je srce u ruci Jahve kao voda tekućica; vodi ga kuda god hoće.
Ti puso ti ari ket kasla maysa a waig iti ima ni Yahweh; iturturongna ti danum iti sadinoman a kayatna.
2 Svaki je put čovjeku pravedan u vlastitim očima, a Jahve ispituje srca.
Amin nga aramid ti maysa a tao ket kasla nalinteg iti bukodna a panagkita, ngem ni Yahweh ti mangtimtimbang iti puso.
3 Da se vrši pravda i čini pravo, draže je Jahvi nego žrtva.
Ti panagaramid iti umno ken nalinteg ket ad-adda a pakaay-ayoan ni Yahweh ngem iti daton.
4 Ponosite oči i oholo srce i svjetiljka opakih - to je grijeh.
Ti kinatangsit ken kinapalangguad-nga arigna a silaw ti nadangkes-ket basol.
5 Namisli marljivoga samo su na korist, a nagloga samo na siromaštvo.
Dagiti panggep ti nagaget ket agturong laeng iti kinarang-ay, ngem tunggal maysa nga agdarasudos ket agturong laeng iti kinakurapay.
6 Blago stečeno jezikom lažljivim nestalna je ispraznost onih koji traže smrt.
Ti pananggun-od kadagiti kinabaknang babaen iti ulbod a dila ket kasla angep nga agpukaw a dagus ken silo a makapatay.
7 Opake će odnijeti nasilje njihovo jer ne žele činiti pravice.
Ti kinaranggas dagiti nadangkes ti kasla mangiyanudto kadakuada, ta agkedkedda nga agaramid iti nalinteg.
8 Zapleten je put zločinca, a pravo je djelo čista čovjeka.
Nakillo ti dalan ti nakabasol a tao, ngem agar-aramid iti nalinteg ti nadalus a tao.
9 Bolje je živjeti pod rubom krova nego u zajedničkoj kući sa ženom svadljivom.
Nasaysayaat ti agnaed iti maysa a suli iti tuktok ti balay ngem iti uneg ti balay a kadenna ti mannakiapa nga asawa a babai.
10 Duša opakoga želi zlo: u njega nema samilosti ni za bližnjega.
Agtarigagay iti dakes ti nadangkes; awan makita ti kaarrubana a kinaimbag kadagiti matana.
11 Kad se podsmjevač kazni, neiskusan postaje mudar, a mudri iz pouke crpe znanje.
Inton madusa ti mananglais, agbalin a masirib ti nengneng, ken inton masuroan ti masirib a tao, umad-adu pay ti pannakaammona.
12 Na kuću opakoga pazi Svepravedni i opake strovaljuje u nesreću.
Kitkitaen ti tao nga agar-aramid iti nalinteg ti balay ti nadangkes, dadaelenna ti nadangkes.
13 Tko zatvori uho svoje pred vikom siromaha, i sam će vikati, ali ga neće nitko uslišati.
Ti tao a saan a mangipangag iti asug dagiti nakurapay a tattao, inton agasug met isuna, saanto met isuna a maipangag.
14 Potajan dar utišava srdžbu, a poklon ispod ruke i žestoku jarost.
Ti maysa a sagut ket pabaawenna ti unget, ken ti maysa a sagut ket ikkatenna ti nakaro a pungtot.
15 Sud pravičan radost je pravedniku a užas zločincima.
No naipatungpal ti hustisia, mangiyeg daytoy iti rag-o iti tao a nagaramid iti nalinteg, ngem mangiyeg daytoy iti panagbuteng kadagiti agar-aramid iti kinadakes.
16 Čovjek koji skreće s puta razbora počivat će u zboru mrtvačkom.
Ti tao a naiyaw-awan manipud iti pannakaawat, aginananto isuna iti taripnong dagiti natay.
17 Tko ljubi veselje, postaje siromah, i tko ljubi vino i mirisno ulje, ne obogati se.
Agbalinto a nakurapay ti siasinoman a mangay-ayat iti ragragsak; saanto a bumaknang ti tao mangay-ayat iti arak ken lana.
18 Opak čovjek otkup je za pravednika, i bezbožnik stupa na mjesto pravednog.
Ti nadangkes a tao ket agbalinto a subbot ti agar-aramid iti nalinteg, ken ti mangliliput ket agbalinto a subbot ti nalinteg.
19 Bolje je živjeti u pustinji nego sa ženom svadljivom i gnjevljivom.
Nasaysayaat ti agnaed iti let-ang ngem ti makikadua iti babai a mangparparnuay iti riri ken nareklamo unay.
20 Krasno je blago i ulje u stanu mudroga, a bezuman ih čovjek rasipa.
Ti napateg a gameng ken lana ket adda iti balay ti nasirib, ngem pasaysayangen dagitoy ti maag a tao.
21 Tko teži za pravdom i dobrohotnošću, nalazi život i čast.
Ti tao nga agar-aramid iti nalinteg ken naimbag-ket makasarak iti biag, kinalinteg, ken dayaw.
22 Mudrac nadvladava i grad pun ratnika i krši silu u koju su se uzdali.
Rauten ti nasirib a tao ti siudad dagiti nabileg, ket rebbaenna ti sarikedked a nangsalaknib iti daytoy.
23 Tko čuva usta i jezik svoj, čuva sebe od nevolje.
Ti siasinoman nga agannad kadagiti ibagbagana ket ilislisina ti bagina iti riribuk.
24 Drzovitom i oholici ime je “podsmjevač”; on sve radi s prekomjernom drskošću.
Ti napalangguad ken natangsit a tao-”mananglais” ti naganna-agtigtignay nga addaan iti nakaro kinapannakkel.
25 Lijenčinu ubija želja njegova jer mu ruke bježe od posla.
Ti tarigagay ti sadut ti mangpatay kenkuana, ta agkedked dagiti imana nga agtrabaho.
26 Opak po cio dan živo želi, a pravednik daje i ne škrtari.
Agmalmalem nga agkalkalikagum isuna, ngem ti tao nga agar-aramid iti nalinteg ket mangmangted ken saanna nga ibabawi.
27 Mrska je žrtva opakih, osobito kad se požudno prinosi.
Makarimon ti daton ti nadangkes a tao; ad-adda pay a makarimon no iyegna daytoy a buyoganna kadagiti dakes a panggep.
28 Lažljiv svjedok propada, a čovjek koji sluša, opet će govoriti.
Mapukaw ti ulbod a saksi, ngem ti tao a mangipangpangag ket agsao iti amin a tiempo.
29 Opaki pokazuju drsko lice, a poštenjak učvršćuje put svoj.
Agpampammarang a napigsa ti nadangkes a tao, ngem ti tao a nalinteg ket naannad maipapan kadagiti tignayna.
30 Nema mudrosti i nema razuma i nema savjeta protiv Jahve.
Awan kinasirib, pannakaawat, wenno balakad a maikontra kenni Yahweh.
31 Konj se oprema za dan boja, ali Jahve daje pobjedu.
Maisagsagana ti kabalio para iti aldaw ti gubat, ngem ni Yahweh ti makinkukua iti balligi.
