Mudre Izreke 21
1 Kraljevo je srce u ruci Jahve kao voda tekućica; vodi ga kuda god hoće.
Chuny ruoth ni e lwet Jehova Nyasaye, ochike mana kaka kuonde ma pi luwo kendo kaka ohero owuon.
2 Svaki je put čovjeku pravedan u vlastitim očima, a Jahve ispituje srca.
Yore duto mag dhano nenorene ni nikare, to Jehova Nyasaye ema pimo chuny.
3 Da se vrši pravda i čini pravo, draže je Jahvi nego žrtva.
Timo gima kare kod mowinjore ema Jehova Nyasaye oyiego moloyo misango.
4 Ponosite oči i oholo srce i svjetiljka opakih - to je grijeh.
Wangʼ teko, chuny mar sunga kod taya mar jo-mahundu, gin richo!
5 Namisli marljivoga samo su na korist, a nagloga samo na siromaštvo.
Chenro mag ngʼat matiyo matek kelo ohala to chutho e kaka rikni kelo chan.
6 Blago stečeno jezikom lažljivim nestalna je ispraznost onih koji traže smrt.
Mwandu moyudi gi lep mariambo en mana tho malal piyo kendo en obeto mar tho.
7 Opake će odnijeti nasilje njihovo jer ne žele činiti pravice.
Timbe mahundu mar joricho biro terogi mabor magilal; nimar gidagi timo gima kare.
8 Zapleten je put zločinca, a pravo je djelo čista čovjeka.
Yor ngʼat ma jaketho ogondore, to kit ngʼat makare oriere tir.
9 Bolje je živjeti pod rubom krova nego u zajedničkoj kući sa ženom svadljivom.
Ber dak e kona mar wi ot moloyo dak gi dhako maralep.
10 Duša opakoga želi zlo: u njega nema samilosti ni za bližnjega.
Ngʼat ma timbene richo ohero richo; jabute ok yud ngʼwono kuome.
11 Kad se podsmjevač kazni, neiskusan postaje mudar, a mudri iz pouke crpe znanje.
Ka okum ngʼat ma jaro ji, to joma ngʼeyogi tin yudo rieko, ka ngʼat mariek opuonji, to oyudo ngʼeyo.
12 Na kuću opakoga pazi Svepravedni i opake strovaljuje u nesreću.
Ngʼat Makare ongʼeyo od ngʼat ma timbene richo kendo otero ngʼat marach e kethruok.
13 Tko zatvori uho svoje pred vikom siromaha, i sam će vikati, ali ga neće nitko uslišati.
Ka ngʼato odino ite ne ywak mar jachan, en owuon bende obiro ywak to ok nodwoke.
14 Potajan dar utišava srdžbu, a poklon ispod ruke i žestoku jarost.
Mich mochiw lingʼ-lingʼ kweyo mirima to asoya mopandi ei law jiwo mirima maduongʼ.
15 Sud pravičan radost je pravedniku a užas zločincima.
Ka adiera onenore, to joma timbegi nikare bedo mamor to joma timbegi richo to yudo bwok.
16 Čovjek koji skreće s puta razbora počivat će u zboru mrtvačkom.
Ngʼat moweyo yor winjo wach dhiyo kar yweyo mar oganda mar joma otho.
17 Tko ljubi veselje, postaje siromah, i tko ljubi vino i mirisno ulje, ne obogati se.
Ngʼat mohero budho biro bedo jachan; ngʼat mohero divai kod moo ok nyal bedo ja-mwandu.
18 Opak čovjek otkup je za pravednika, i bezbožnik stupa na mjesto pravednog.
Jomaricho bedo resruok mar joma kare; to jogo ma ok jo-adiera ne joma oriere tir.
19 Bolje je živjeti u pustinji nego sa ženom svadljivom i gnjevljivom.
Ber dak e thim motwo moloyo dak gi dhako ma jadhawo kendo ma ja-mirima.
20 Krasno je blago i ulje u stanu mudroga, a bezuman ih čovjek rasipa.
Od ngʼat mariek opongʼ kod chiemo gi moo moyier, to ngʼat mofuwo chamo gik moko duto ma en-go.
21 Tko teži za pravdom i dobrohotnošću, nalazi život i čast.
Ngʼatno maluwo tim makare kod hera yudo ngima, mwandu gi luor.
22 Mudrac nadvladava i grad pun ratnika i krši silu u koju su se uzdali.
Ngʼat mariek kawo dala ngʼat maratego kendo omuko dhorangeye matek magiketoe genogi.
23 Tko čuva usta i jezik svoj, čuva sebe od nevolje.
Ngʼatno marito dhoge kod lewe ritore kuom masiche.
24 Drzovitom i oholici ime je “podsmjevač”; on sve radi s prekomjernom drskošću.
Ngʼat ma jasunga kendo jawuorre “Jajaro” e nyinge; otingʼore malo ka osungore malich.
25 Lijenčinu ubija želja njegova jer mu ruke bježe od posla.
Dwaro mar jasamuoyo biro bedo thone owuon; nikech lwetene odagi tich.
26 Opak po cio dan živo želi, a pravednik daje i ne škrtari.
Odiechiengʼ duto odwaro mangʼeny, to ngʼat makare chiwo maonge giko.
27 Mrska je žrtva opakih, osobito kad se požudno prinosi.
Misango mar jaricho ok ber, onyalo bedo marach maromo nade ka ochiwe gi paro marach!
28 Lažljiv svjedok propada, a čovjek koji sluša, opet će govoriti.
Janeno ma ja-miriambo biro lal; to ngʼat mawinje ibiro tieko chutho.
29 Opaki pokazuju drsko lice, a poštenjak učvršćuje put svoj.
Ngʼat ma jaricho wangʼe tek to ngʼat moriere tir tiyo gi paro e yorene.
30 Nema mudrosti i nema razuma i nema savjeta protiv Jahve.
Onge rieko, onge neno matut, onge chenro manyalo loyo Jehova Nyasaye.
31 Konj se oprema za dan boja, ali Jahve daje pobjedu.
Inyalo yiko faras ne ndalo mar lweny; to loyo lweny en mar Jehova Nyasaye.
