Mudre Izreke 19
1 Bolji je siromah koji živi u nedužnosti nego čovjek opakih usana i k tomu bezuman.
Ambone’ ty dagola aman-tsoñy mengoke, ty rarake mañavelo an-kahiti’e.
2 Revnost bez razboritosti nije dobra, i tko brzo hoda, spotiče se.
Tsy mahasoa ty fiaiñe te tsy aman-kilala, mandilatse ty malisa am-pandia.
3 Ludost čovjeku kvari život, a srce mu se ljuti na Jahvu!
Mampianto ty lia’e ty hanè’ ondaty, ie mitrevok’ Iehovà an-tro’e.
4 Bogatstvo pribavlja mnoge prijatelje, a siromaha i njegov prijatelj ostavlja.
Mpanovon-drañetse o varao, fe pitso-drañetse t’ie rarake.
5 Lažljiv svjekok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, neće uteći.
Tsy ho po-lafa ty mpitalily vilañe, vaho tsy himolaotse ty mavande.
6 Mnogi laskaju licu odličnikovu i svatko je prijatelj čovjeku darežljivu.
Amam-pandomboke maro ty matarike, kila mifandrañetse ami’ty mpanolo-ravoravo.
7 Na siromaha mrze sva braća njegova, još više se udaljuju od njega prijatelji njegovi: on hlepi za dobrim riječima, ali ih ne nalazi!
Falai’ o rahalahi’e iabio ty rarake— sandrake t’ie farien-drañe’e! Heañe’e fe tsy eo.
8 Tko stječe razboritost, ljubi sebe, a tko čuva razum, nalazi sreću.
Mpikoko ty tro’e ze mitoha hihitse, ho tendreke hasoa ty mpangazon-kilala.
9 Lažljiv svjedok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, propada.
Tsy ho po-lilo ty mpanao kitomboke, le hihomake ty mpandañitse.
10 Ne dolikuje bezumnomu živjeti raskošno, a još manje sluzi vlast nad knezovima.
Tsy mañeva ty seretse ty miaiñ’ añoleñañe, naho ty ondevo ty hifehe ana-donake.
11 Um čovjeka usteže od srdžbe, a čast mu je oprostiti krivicu.
Mampalaon-kaviñerañe ty fitsikaraha’ ondatio, vaho enge’e ty miheve fiolàñe.
12 Kraljev je gnjev kao rika lavlja, a njegova milost kao rosa bilju.
Manahake ty fitreñan-diona ty haviñeram-panjaka, fe hoe mìka añ’ahetse eo ty fañisoha’e.
13 Nesreća je ocu svojemu bezuman sin, i neprestano prokišnjavanje svađe su ženine.
Fianto aman-drae’e ty ajaja votro, vaho fitsopatsopahañe nainai’e ty fitreontreon-drakemba.
14 Kuća se i bogatstvo baštine od otaca, a od Jahve je žena razumna.
Lovaeñe aman-droae ty vara naho anjomba, fe boak’am’ Iehovà ty valy hendre.
15 Lijenost navlači čovjeku dubok san i nemarna duša gladuje.
Mampilañak’ an-droro ty havotroañe, vaho ho silofen-kerè ty tro’ i tembo.
16 Tko se drži zapovijedi, čuva život svoj, a tko ne pazi putove svoje, umire.
Mahatam-piay ty mahatan-dily, fe hihomake ty mitsidaredare ami’ty lia’e.
17 Jahvi pozaima tko je siromahu milostiv, i on će mu platiti dobročinstvo.
Mampisongo am’ Iehovà ty mitretre i rarake, le ho tambeze’e i fatariha’ey.
18 Kažnjavaj sina svoga dok ima nade, ali ne idi za tim da ga ubiješ.
Lilovo o ana’o, kanao mb’e amam-pitamàñe; fe ko ilosoran-dafa.
19 Tko je jarostan, plaća globu, i kad ga štediš, samo uvećavaš njegov gnjev.
Tsy mete tsy liloveñe ty midabadoa; f’ie haha’o, tsy mahay tsy indrai’o.
20 Slušaj savjet i primaj pouku, kako bi naposljetku postao mudar.
Mijanjiña fanoroañe, le miantofa endake, vaho hahihitse irehe am-para’e.
21 Mnogo je namisli u srcu čovječjem, ali što Jahve naumi, to i bude.
Maro ty safirin-tro’ ondaty, fe hijadoñe ty famerea’ Iehovà.
22 Dražest je čovjekova u dobroti njegovoj, i bolji je siromah od lažljivca.
Ty paiañe ama’ondaty le ty fiferenaiña’e; Hàmake t’ie rarake ta te remborake.
23 Strah Gospodnji daje život, i tko se njime ispuni, zlo ga ne pohodi.
Minday mb’an-kaveloñe ty fañeveñañe am’ Iehovà; hiaiñ’añoleñan-dre, tsy ho zoem-boiñe.
24 Lijenčina umače ruku u zdjelu, ali je ustima svojim ne prinosi.
Alipo’ ty votro am-pinga ao ty taña’e, fe tsy ahere’e mb’am-bava.
25 Udari podsmjehivača, i lud se opameti; ukori razumnog, i shvatit će znanje.
Lafao ty mpiteratera, hianara’ ty seretse fañahy, fe endaho ty maharendreke, hitovoñañe ty hilala’e.
26 Sin je sramotan i pokvaren tko zlostavlja oca i odgoni majku.
Ty mampianto rae, naho ty manao soike aman-drene, le anadahy manalatse naho mahameñatse.
27 Prestani, sine moj, slušati naputke koji odvode od riječi spoznaje!
Mijihera tsy hañaoñ’ endake, anake, le handifihe’o ty tsaran-kilala.
28 Nevaljao se svjedok podruguje pravdi i usta opakih gutaju nepravdu.
Maneratera ty hatò ty mpitalily votro, vaho lifo-karatiañe ty vava’ o lo-tserekeo.
29 Pripravljene su kazne podsmjevačima i udarci za leđa bezumnika.
Ampihentseñen-dilo ty mpandrabioñe naho lafa ty lambosin-dagola.
