Mudre Izreke 19
1 Bolji je siromah koji živi u nedužnosti nego čovjek opakih usana i k tomu bezuman.
Mobola oyo atambolaka na bosembo azali malamu koleka mokosi oyo azangi mayele.
2 Revnost bez razboritosti nije dobra, i tko brzo hoda, spotiče se.
Ezali malamu te kobungisa mayele, kati na bolingo oyo eleka ndelo. Lokolo ya moto oyo atambolaka noki-noki ezangaka te kobeta libaku.
3 Ludost čovjeku kvari život, a srce mu se ljuti na Jahvu!
Bozoba ya moto ebebisaka bomoi na ye; mpe, na sima, akomaka kotombokela Yawe.
4 Bogatstvo pribavlja mnoge prijatelje, a siromaha i njegov prijatelj ostavlja.
Mozwi azalaka na baninga ebele, kasi mobola akabwanaka ata na molingami na ye ya motema.
5 Lažljiv svjekok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, neće uteći.
Motatoli ya lokuta akozwa etumbu; moto oyo akosaka akozanga te kozwa etumbu.
6 Mnogi laskaju licu odličnikovu i svatko je prijatelj čovjeku darežljivu.
Bato mingi balukaka kosepelisa moto ya lokumu, mpe moto nyonso alukaka kozala molingami ya moto oyo asungaka bato.
7 Na siromaha mrze sva braća njegova, još više se udaljuju od njega prijatelji njegovi: on hlepi za dobrim riječima, ali ih ne nalazi!
Soki bandeko nyonso ya mobola bayinaka ye, mpo na nini baninga na ye bakima ye te? Ata tango azali nanu koloba, batikalaka lisusu wana te.
8 Tko stječe razboritost, ljubi sebe, a tko čuva razum, nalazi sreću.
Moto oyo alukaka kozwa bwanya alingaka bomoi na ye; moto oyo alingaka mayele alongaka.
9 Lažljiv svjedok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, propada.
Motatoli ya lokuta azwaka etumbu; moto oyo akosaka akobebisama.
10 Ne dolikuje bezumnomu živjeti raskošno, a još manje sluzi vlast nad knezovima.
Bomoi ya lokumu ebongi na zoba te; ebongi mpe te na mowumbu kopesa mitindo na bakambi.
11 Um čovjeka usteže od srdžbe, a čast mu je oprostiti krivicu.
Bwanya ya moto ekomisaka ye motema molayi; mpe azwaka lokumu tango atalaka pamba mabe oyo basalaka ye.
12 Kraljev je gnjev kao rika lavlja, a njegova milost kao rosa bilju.
Kanda ya mokonzi ezali lokola koganga ya nkosi, kasi bolamu na ye ezali lokola mamwe.
13 Nesreća je ocu svojemu bezuman sin, i neprestano prokišnjavanje svađe su ženine.
Mwana ya zoba azali pasi mpo na tata na ye; koswana ya mwasi ezali lokola linzanza ya ndako, oyo etangisaka mayi tango nyonso.
14 Kuća se i bogatstvo baštine od otaca, a od Jahve je žena razumna.
Moto akoki kozwa bandako mpe bomengo lokola libula kowuta epai ya batata, kasi mwasi ya bwanya azali likabo kowuta na Yawe.
15 Lijenost navlači čovjeku dubok san i nemarna duša gladuje.
Bogoyigoyi ememaka moto na pongi makasi, mpe moto ya goyigoyi akufaka nzala.
16 Tko se drži zapovijedi, čuva život svoj, a tko ne pazi putove svoje, umire.
Moto oyo atosaka mibeko abatelaka molimo na ye; moto oyo akebaka te na etamboli na ye akokufa.
17 Jahvi pozaima tko je siromahu milostiv, i on će mu platiti dobročinstvo.
Moto oyo asalaka bolamu epai ya mobola adefisaka Yawe, bongo Yawe akozongisela ye bolamu.
18 Kažnjavaj sina svoga dok ima nade, ali ne idi za tim da ga ubiješ.
Pesaka mwana na yo etumbu wana elikya ezali nanu, kasi kotomboka na yo ekoma te kino na posa ya koboma ye.
19 Tko je jarostan, plaća globu, i kad ga štediš, samo uvećavaš njegov gnjev.
Tika ete moto oyo asilikaka makasi amema mokumba ya kanda na ye; pamba te soki obikisi ye, okotinda ye ete azongela lisusu.
20 Slušaj savjet i primaj pouku, kako bi naposljetku postao mudar.
Yoka toli mpe ndima mateya, mpo ete okoma moto ya bwanya.
21 Mnogo je namisli u srcu čovječjem, ali što Jahve naumi, to i bude.
Motema ya moto ezalaka na makanisi ebele, kasi ezali mokano ya Yawe nde ekokisamaka.
22 Dražest je čovjekova u dobroti njegovoj, i bolji je siromah od lažljivca.
Eloko oyo moto alingaka epai ya moninga na ye moto ezali bolingo ya solo, mpe mobola azali malamu koleka mokosi.
23 Strah Gospodnji daje život, i tko se njime ispuni, zlo ga ne pohodi.
Kotosa Yawe ememaka na bomoi, esalaka ete moto azala na kimia; boye ata mabe moko te ekokomela ye.
24 Lijenčina umače ruku u zdjelu, ali je ustima svojim ne prinosi.
Moto ya goyigoyi akotisaka loboko na ye kati na bilei, kasi akokaka te kozongisa yango na monoko na ye.
25 Udari podsmjehivača, i lud se opameti; ukori razumnog, i shvatit će znanje.
Beta motioli fimbu, mpe zoba akozwa mayele; sembola moto ya mayele, mpe akozwa boyebi.
26 Sin je sramotan i pokvaren tko zlostavlja oca i odgoni majku.
Mwana oyo abetaka tata na ye mpe abenganaka mama na ye ayeisaka soni mpe mawa.
27 Prestani, sine moj, slušati naputke koji odvode od riječi spoznaje!
Mwana na ngai, soki otiki koyoka mateya, okobunga nzela ya maloba ya boyebi.
28 Nevaljao se svjedok podruguje pravdi i usta opakih gutaju nepravdu.
Moto oyo atiolaka bosembo azali motatoli ya zoba; mpe monoko ya bato mabe emelaka kaka mabe.
29 Pripravljene su kazne podsmjevačima i udarci za leđa bezumnika.
Etumbu esalema mpo na batioli, mpe fimbu esalema mpo na bazoba.
