Mudre Izreke 19
1 Bolji je siromah koji živi u nedužnosti nego čovjek opakih usana i k tomu bezuman.
Ber bedo jachan ma wuodhe ok nyal cha, moloyo ngʼat mofuwo ma lewe timo richo.
2 Revnost bez razboritosti nije dobra, i tko brzo hoda, spotiče se.
Ok ber bedo gi gombo maonge gi ngʼeyo, kata bedo ka irikni kae to ibayo yo.
3 Ludost čovjeku kvari život, a srce mu se ljuti na Jahvu!
Fuwo mar ngʼato owuon ketho ngimane; to bende chunye bedo mager gi Jehova Nyasaye.
4 Bogatstvo pribavlja mnoge prijatelje, a siromaha i njegov prijatelj ostavlja.
Mwandu kelo osiepe mangʼeny, to osiep ngʼat ma jachan ringe.
5 Lažljiv svjekok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, neće uteći.
Janeno ma ja-miriambo ok notony ma ok okum, to ngʼatno malando miriambo ok nobed thuolo.
6 Mnogi laskaju licu odličnikovu i svatko je prijatelj čovjeku darežljivu.
Ji mangʼeny temo mondo oyud pwoch kuom ruoth, to ngʼato ka ngʼato bedo osiep ngʼat machiwo mich.
7 Na siromaha mrze sva braća njegova, još više se udaljuju od njega prijatelji njegovi: on hlepi za dobrim riječima, ali ih ne nalazi!
Ngʼat ma jachan wedene duto kwede, osiepene to noringe maromo nadi! Kata bed notemo sayogi onge kama doyudgie.
8 Tko stječe razboritost, ljubi sebe, a tko čuva razum, nalazi sreću.
Ngʼatno moyudo rieko ohero chunye owuon, to ngʼat mohero winjo wach dhi maber.
9 Lažljiv svjedok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, propada.
Janeno ma ja-miriambo ok notony ma ok okume, to ngʼatno malando miriambo biro lal nono.
10 Ne dolikuje bezumnomu živjeti raskošno, a još manje sluzi vlast nad knezovima.
Ok en gima owinjore mondo ngʼat mofuwo odagi e ber, to en gima rach machalo nadi ka misumba ema omi loch kuom yawuot ruoth!
11 Um čovjeka usteže od srdžbe, a čast mu je oprostiti krivicu.
Ngʼat mariek iye ok wangʼ piyo; oyudo duongʼ kuom weyo wach ma ok odewo ketho.
12 Kraljev je gnjev kao rika lavlja, a njegova milost kao rosa bilju.
Gero mar ruoth chalo gi sibuor maruto, to ka omor kodi to ochalo gi tho manie wi lum.
13 Nesreća je ocu svojemu bezuman sin, i neprestano prokišnjavanje svađe su ženine.
Wuowi mofuwo kelone wuon mare masira, to dhako maralep chalo gi kodh ajiki.
14 Kuća se i bogatstvo baštine od otaca, a od Jahve je žena razumna.
Ute kod mwandu gin girkeni miyudo kuom jonywol, to dhako mariek aa kuom Jehova Nyasaye.
15 Lijenost navlači čovjeku dubok san i nemarna duša gladuje.
Samuoyo kelo nindo matut, to ngʼat ma ja-mifwadhi bedo gi kech.
16 Tko se drži zapovijedi, čuva život svoj, a tko ne pazi putove svoje, umire.
Ngʼatno morito chike Jehova Nyasaye kendo timo gik mopuonje biro dak amingʼa, to ngʼat mochayo chikene biro tho.
17 Jahvi pozaima tko je siromahu milostiv, i on će mu platiti dobročinstvo.
Ngʼat manyiso ngʼwono ne jochan, holo mana Jehova Nyasaye, obiro gwedhe kuom gik mosetimo.
18 Kažnjavaj sina svoga dok ima nade, ali ne idi za tim da ga ubiješ.
Kum wuodi, nikech mano e kama geno nitie; kik ibed e winjruok kuom gima nyalo kelone tho.
19 Tko je jarostan, plaća globu, i kad ga štediš, samo uvećavaš njegov gnjev.
Ngʼat ma ja-mirima nyaka yud kum, kendo ka ikonye, to chuno ni nyaka itim kamano kendo.
20 Slušaj savjet i primaj pouku, kako bi naposljetku postao mudar.
Chik iti ka ingʼadoni rieko kendo rwak puonj, to giko ni inibed mariek.
21 Mnogo je namisli u srcu čovječjem, ali što Jahve naumi, to i bude.
Dhano nigi chenro mangʼeny e chunye, to dwaro mar Jehova Nyasaye ema timore.
22 Dražest je čovjekova u dobroti njegovoj, i bolji je siromah od lažljivca.
Gima dhano dwaro en hera ma ok rum, ber bedo jachan moloyo bedo ja-miriambo.
23 Strah Gospodnji daje život, i tko se njime ispuni, zlo ga ne pohodi.
Luoro Jehova Nyasaye tero ji e ngima; eka ngʼato yweyo kodhil, ma ok omule gi chandruok.
24 Lijenčina umače ruku u zdjelu, ali je ustima svojim ne prinosi.
Jasamuoyo luto lwete malal ei tawo; kendo ok onyal gole oko moduoge e dhoge!
25 Udari podsmjehivača, i lud se opameti; ukori razumnog, i shvatit će znanje.
Chwad jasunga mondo joma ngʼeyogi tin opuonjre; kwer ngʼat man-gi rieko, to obiro medo fwenyo tiend weche.
26 Sin je sramotan i pokvaren tko zlostavlja oca i odgoni majku.
Ngʼat mamayo wuon mare kendo riembo min mare en wuowi makelo wichkuot kod dwanyruok.
27 Prestani, sine moj, slušati naputke koji odvode od riječi spoznaje!
Kidagi chiko iti ne puonj in wuoda, to ibiro bayo mabor kuom weche mag ngʼeyo.
28 Nevaljao se svjedok podruguje pravdi i usta opakih gutaju nepravdu.
Janeno ma ja-jar ji ochayo adiera, to dho ngʼat ma timbene richo golo mana richo.
29 Pripravljene su kazne podsmjevačima i udarci za leđa bezumnika.
Kum oket mana ne jo-achaya, to chwat ne ngʼe joma ofuwo.
