Mudre Izreke 19
1 Bolji je siromah koji živi u nedužnosti nego čovjek opakih usana i k tomu bezuman.
A hmuilai voeldak neh aka ang lakah amah kah thincaknah neh aka cet khodaeng he then ngai.
2 Revnost bez razboritosti nije dobra, i tko brzo hoda, spotiče se.
Mingnah aka om pawh hinglu khaw then pawh, kho neh aka tanolh long khaw a hmaang.
3 Ludost čovjeku kvari život, a srce mu se ljuti na Jahvu!
Hlang kah a anglat loh amah kah longpuei te a paimaelh pah hatah a lungbuei tah BOEIPA taengah a hmaital.
4 Bogatstvo pribavlja mnoge prijatelje, a siromaha i njegov prijatelj ostavlja.
Boeirhaeng tah paya khaw muep a thap pah dae, tattloel tah a baerhoep long pataeng te a nong tak.
5 Lažljiv svjekok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, neće uteći.
A honghi kah laipai te hmil pawt vetih, laithae aka sat long khaw poenghal mahpawh.
6 Mnogi laskaju licu odličnikovu i svatko je prijatelj čovjeku darežljivu.
Hlangcong kah maelhmai tah muep a thae sak uh tih, hlang te hlang boeih loh kutdoe neh a paya nahuh.
7 Na siromaha mrze sva braća njegova, još više se udaljuju od njega prijatelji njegovi: on hlepi za dobrim riječima, ali ih ne nalazi!
Manuca pataeng aka khodaeng te boeih a hmuhuet uh atah, a baerhoep aisat te a taeng lamloh a lakhla tak ta. A hloem bal akhaw amih te ol a om moenih.
8 Tko stječe razboritost, ljubi sebe, a tko čuva razum, nalazi sreću.
A hinglu aka lungnah long tah a lungbuei ah a lai tih, lungcuei long tah hnothen dang hamla a ngaithuen.
9 Lažljiv svjedok ne ostaje bez kazne, i tko širi laži, propada.
A honghi kah laipai te hmil pawt vetih, laithae aka sat khaw milh ni.
10 Ne dolikuje bezumnomu živjeti raskošno, a još manje sluzi vlast nad knezovima.
Omthenbawnnah he hlang ang ham a rhoeprhui moenih, sal loh mangpa a taemrhai te bahoeng voel moenih.
11 Um čovjeka usteže od srdžbe, a čast mu je oprostiti krivicu.
Hlang kah a lungming loh a thintoek khaw a hlawt pah dongah, boekoek te a boei a mang neh a poe.
12 Kraljev je gnjev kao rika lavlja, a njegova milost kao rosa bilju.
Manghai kah thinkoeh he sathueng bangla kawk dae, a kolonah he baelhing dongkah buemtui bangla om.
13 Nesreća je ocu svojemu bezuman sin, i neprestano prokišnjavanje svađe su ženine.
Capa a anglat te a napa ham talnah la om tih, a yuu kah hohmuhnah khaw tuicip bangla puh.
14 Kuća se i bogatstvo baštine od otaca, a od Jahve je žena razumna.
Im neh boeirhaeng he napa kah rho la om cakhaw, hlang aka cangbam yuu he tah BOEIPA taeng lamkah ni.
15 Lijenost navlači čovjeku dubok san i nemarna duša gladuje.
Ngaknah he ih dongah moo tih, palyal khaw hinglu lamlum.
16 Tko se drži zapovijedi, čuva život svoj, a tko ne pazi putove svoje, umire.
Olpaek aka tuem loh a hinglu a ngaithuen tih, BOEIPA kah longpuei aka hnoel tah duek rhoe duek ni.
17 Jahvi pozaima tko je siromahu milostiv, i on će mu platiti dobročinstvo.
BOEIPA kah puhlah long tah tattloel te a rhen tih, a thaphu te amah taengla a thuung ni.
18 Kažnjavaj sina svoga dok ima nade, ali ne idi za tim da ga ubiješ.
Ngaiuepnah a om vaengah na ca te toel lah, anih duek sak ham tah na hinglu te thak boeh.
19 Tko je jarostan, plaća globu, i kad ga štediš, samo uvećavaš njegov gnjev.
Kosi len kah hmulung te tholhphu la a phueih atah na huul cakhaw koep na koei hae ni.
20 Slušaj savjet i primaj pouku, kako bi naposljetku postao mudar.
cilsuep he hnatun lamtah thuituennah he doe lah. Te daengah ni na hmailong ah na cueih eh.
21 Mnogo je namisli u srcu čovječjem, ali što Jahve naumi, to i bude.
Hlang kah lungbuei ah kopoek muep om cakhaw, BOEIPA kah cilsuep long ni a thoh sak.
22 Dražest je čovjekova u dobroti njegovoj, i bolji je siromah od lažljivca.
Hlang kah ngaihlihnah tah amah kah sitlohnah he ni. Tedae khodaeng he hlang laithae lakah then ngai.
23 Strah Gospodnji daje život, i tko se njime ispuni, zlo ga ne pohodi.
BOEIPA hinyahnah he tah hingnah la om tih, ngaikhuek la a rhaeh sak coeng dongah yoethae loh cawh voel pawh.
24 Lijenčina umače ruku u zdjelu, ali je ustima svojim ne prinosi.
Kolhnaw long tah bael dongla a kut a puei nawn pataeng a ka khuila a khuen moenih.
25 Udari podsmjehivača, i lud se opameti; ukori razumnog, i shvatit će znanje.
Hmuiyoi te na boh daengah ni hlangyoe bangla a muet uh eh. A yakming la na tluung daengah ni mingnah te a phatuem pueng eh.
26 Sin je sramotan i pokvaren tko zlostavlja oca i odgoni majku.
A napa aka rhoelrhak tih, a manu aka yong sak capa tah yah a poh tih, a khosak khaw tal.
27 Prestani, sine moj, slušati naputke koji odvode od riječi spoznaje!
Ka ca, mingnah olka lamloh palang ham a, thuituennah hnatun ham he na toeng.
28 Nevaljao se svjedok podruguje pravdi i usta opakih gutaju nepravdu.
Hlang muen kah laipai loh tiktamnah te a hnael tih, halang kah a ka loh boethae a dolh.
29 Pripravljene su kazne podsmjevačima i udarci za leđa bezumnika.
Hmuiyoi rhoek ham tholhphu neh anglat kah a nam ham bohnah a tawn uh coeng.
