Mudre Izreke 18
1 Vlastitoj požudi popušta onaj tko zastranjuje, i svađa se usprkos svakom razboru.
Mũndũ ũrĩa ũtendaga gũtũũrania na andũ arũmagĩrĩra o merirĩria make; ningĩ areganaga na matua mothe ma ũũgĩ ũrĩa mũkinyanĩru.
2 Bezumnomu nije mio razum; stalo mu je dati srcu oduška.
Mũndũ mũkĩĩgu ndakenagĩra ũtaũku, no akenagĩra kwaria woni wake mwene.
3 Kad dolazi opačina, dolazi i prezir i bruka sa sramotom.
Rĩrĩa waganu woka, ũrehaga ũirano, nacio njono irehaga thoni.
4 Duboke su vode riječi iz usta nečijih, izvor mudrosti bujica što se razlijeva.
Ciugo cia kanua ka mũndũ nĩ ta ndia ndiku, no gĩthima kĩa ũũgĩ nĩ karũũĩ gatherũkaga.
5 Ne valja se obazirati na opaku osobu, da se pravedniku nanese nepravda na sudu.
Ti wega gũtĩĩra andũ arĩa aaganu maũthĩ, kana kuogomia kĩhooto kĩa arĩa matehĩtie.
6 Bezumnikove se usne upuštaju u svađu i njegova usta izazivlju udarce.
Mĩromo ya mũndũ mũkĩĩgu ĩmũrehagĩra ngũĩ, nako kanua gake geetagia rũthanju.
7 Bezumnomu su propast vlastita usta i usne su mu zamka životu.
Kanua ka mũndũ mũkĩĩgu nĩko kamũthũkagĩria maũndũ, nayo mĩromo yake nĩ mũtego wa ngoro yake.
8 Klevetnikove su riječi kao poslastice: spuštaju se u dno utrobe.
Ndeto cia mũndũ wa mũhuhu nĩ ta twenyũ twega twa irio; tũmerũkaga nginya tũturi-inĩ twa nda tũrĩa tũrĩ thĩinĩ mũno.
9 Tko je nemaran u svom poslu, brat je onomu koji rasipa.
Mũndũ kĩgũũta wĩra-inĩ wake nĩ wa nyina na ũrĩa wanangaga.
10 Tvrda je kula ime Jahvino: njemu se pravednik utječe i nalazi utočišta.
Rĩĩtwa rĩa Jehova nĩ mũthiringo ũrĩ hinya; arĩa athingu moragĩra ho, nao magaikara marĩ agitĩre.
11 Bogatstvo je bogatašu njegova tvrđava i kao visok zid u mašti njegovoj.
Ũtonga wa andũ arĩa atongu nĩguo itũũra rĩao rĩa hinya; meciiragia nĩ rũthingo rũtangĩhaicĩka.
12 Pred slomom se oholi srce čovječje, a pred slavom ide poniznost.
Mbere ya mwanangĩko, ngoro ya mũndũ ĩkoragwo na mwĩtĩĩo, no kwĩnyiihia nĩkuo gũtongoragia gĩtĩĩo.
13 Tko odgovara prije nego što sasluša, na ludost mu je i sramotu.
Mũndũ ũrĩa ũcookagia ũhoro mbere ya kũũthikĩrĩria, ũndũ ũcio nĩ ũrimũ na thoni ciake.
14 Kad je čovjek bolestan, njegov ga duh podiže, a ubijen duh tko će podići?
Roho wa mũndũ nĩguo ũmũũmagĩrĩria rĩrĩa arĩ mũrũaru, no roho mũthuthĩku nũũ ũngĩhota kũwĩtiiria?
15 Razumno srce stječe znanje i uho mudrih traži znanje.
Ngoro ya mũndũ mũkũũrani maũndũ nĩĩgĩagĩra ũmenyo; matũ ma arĩa oogĩ nĩmaũcaragĩrĩria.
16 Dar čovjeku otvara put i vodi ga pred velikaše.
Kĩheo mũndũ aheanĩte kĩmuonagia njĩra ya kũhĩtũkĩra, gĩkamũkinyia harĩ andũ arĩa anene.
17 Prvi je pravedan u svojoj parnici, a kad dođe njegov protivnik, opovrgne ga.
Mũndũ ũrĩa ũrehaga ciira wake mbere onekaga taarĩ we na ma, o nginya rĩrĩa mũndũ ũrĩa maraciira nake ooka kũmũũria ciũria.
18 Ždrijeb poravna svađe, pa i među moćnicima odlučuje.
Ũcuuki wa mĩtĩ nĩũniinaga ngarari, na ũgateithũrana andũ eerĩ njamba.
19 Uvrijeđen brat jači je od tvrda grada i svađe su kao prijevornice na tvrđavi.
Mũndũ mũrakarie nĩ mũrũ wa nyina nĩ hinya kwĩiguithania nake gũkĩra kwĩgwatĩra itũũra inene rĩirigĩre, nacio ngarari nĩ ta mĩgĩĩko ĩrĩa ĩhingaga njeera.
20 Svatko siti trbuh plodom usta svojih, nasićuje se rodom usana svojih.
Nda ya mũndũ nĩĩhũũnagio nĩ maciaro ma kanua gake; nĩaiganagwo nĩ magetha ma mĩromo yake.
21 Smrt i život u vlasti su jeziku, a tko ga miluje, jede od ploda njegova.
Rũrĩmĩ rũrĩ na hinya wa gwathĩrĩra mũndũ muoyo kana gĩkuũ, no arĩa marwendete no marĩĩage maciaro maaruo.
22 Tko je našao ženu, našao je sreću i stekao milost od Jahve.
Mũndũ ũrĩa wĩgĩĩagĩra na mũtumia nĩegĩagĩra na kĩndũ kĩega, na nĩgũtugwo atugĩtwo nĩ Jehova.
23 Ponizno moleći govori siromah, a grubo odgovara bogataš.
Mũndũ mũthĩĩni athaithanaga aiguĩrwo tha, no gĩtonga gĩcookagia ũhoro na ũũru.
24 Ima prijatelja koji vode u propast, a ima i prijatelja privrženijih od brata.
Mũndũ mũceeri na andũ aingĩ aahota kwĩyũnũhithia, no nĩ kũrĩ mũrata ũnyiitanaga na mũndũ gũkĩra mũrũ wa nyina na mũndũ.
