Mudre Izreke 18
1 Vlastitoj požudi popušta onaj tko zastranjuje, i svađa se usprkos svakom razboru.
Hoehhamnah aka tlap loh hlang a paekboe sak tih, lungming cueihnah khaw boeih a thaih thil.
2 Bezumnomu nije mio razum; stalo mu je dati srcu oduška.
Lungcuei taengah hlang ang naep pawh, tedae amah kah lungbuei hliphen ham ni lat a om.
3 Kad dolazi opačina, dolazi i prezir i bruka sa sramotom.
Halang ha pawk vaengah nueihbu neh, yah neh kokhahnah la pai bal.
4 Duboke su vode riječi iz usta nečijih, izvor mudrosti bujica što se razlijeva.
Hlang ka lamkah olka tah tui dung bangla, soklong ah aka phuet cueihnah thunsih la om.
5 Ne valja se obazirati na opaku osobu, da se pravedniku nanese nepravda na sudu.
Halang kah a hmai khueh khaw then pawh, laitloeknah aka dueng te aka phaelh ham rhung ni.
6 Bezumnikove se usne upuštaju u svađu i njegova usta izazivlju udarce.
Hlang ang kah hmuilai tah tuituknah ham ha pawk uh tih, a bohnah te a ka loh a khue.
7 Bezumnomu su propast vlastita usta i usne su mu zamka životu.
Hlang ang kah a ka tah amah kah porhaknah neh a hmuilai te a hinglu ham hlaeh la om.
8 Klevetnikove su riječi kao poslastice: spuštaju se u dno utrobe.
Thet ol he didii bangla om tih, a bung khui la tluektluek kun.
9 Tko je nemaran u svom poslu, brat je onomu koji rasipa.
A bibi dongah aka uelh khaw kutpo boei kah a manuca la om.
10 Tvrda je kula ime Jahvino: njemu se pravednik utječe i nalazi utočišta.
BOEIPA ming tah sarhi ham rhaltoengim ni, hlang dueng tah a taengla yong tih a hoep a tlang.
11 Bogatstvo je bogatašu njegova tvrđava i kao visok zid u mašti njegovoj.
Hlanglen kah a boeirhaeng tah amah ham sarhi aka tak khorha la om tih, a ngaihlih vaengah vongtung tluk a sang sak.
12 Pred slomom se oholi srce čovječje, a pred slavom ide poniznost.
Hlang he lungbuei aka sang taengah pocinah a lamhma pah tih, kodonah taengah thangpomnah a lamhma pah.
13 Tko odgovara prije nego što sasluša, na ludost mu je i sramotu.
A hnatun hlan ah ol aka thuung tah anglat ni. Amah khaw te nen te mingthae a phueih.
14 Kad je čovjek bolestan, njegov ga duh podiže, a ubijen duh tko će podići?
Hlang he a tlohtat vaengah a mueihla loh a cangbam dae, mueihla a rhawp te u long a khoeng eh?
15 Razumno srce stječe znanje i uho mudrih traži znanje.
Aka yakming kah lungbuei loh mingnah a lai tih aka cueih kah a hna loh mingnah a tlap.
16 Dar čovjeku otvara put i vodi ga pred velikaše.
Hlang kah kutdoe he amah ham long a khui sak pah tih, amah te tanglue kah mikhmuh ah a mawt.
17 Prvi je pravedan u svojoj parnici, a kad dođe njegov protivnik, opovrgne ga.
A hui te ha pawk la ha pawk hlan tih amah a khe hlan atah, amah kah tuituknah dongah lamhma la aka dueng khaw om.
18 Ždrijeb poravna svađe, pa i među moćnicima odlučuje.
Hohmuhnah te hmolunh loh a paa sak tih, aka tlung rhoi khaw rhak a phih.
19 Uvrijeđen brat jači je od tvrda grada i svađe su kao prijevornice na tvrđavi.
Boekoek boeina tah sarhi aka tak khorha lakah olpungkacan la om tih, hohmuhnah khaw impuei thohkalh bangla om.
20 Svatko siti trbuh plodom usta svojih, nasićuje se rodom usana svojih.
Hlang tah a laithaih lamloh a bung hah tih, a hmuilai kah a vueithaih khaw kum.
21 Smrt i život u vlasti su jeziku, a tko ga miluje, jede od ploda njegova.
Lai kut dongah dueknah neh hingnah om tih, amah aka lungnah long ni a thaih te a caak eh.
22 Tko je našao ženu, našao je sreću i stekao milost od Jahve.
Yuu aka lo long tah hnothen a dang tih, BOEIPA taengkah kolonah a dang bal.
23 Ponizno moleći govori siromah, a grubo odgovara bogataš.
Khodaeng loh huithuinah neh a voek dae, hlanglen loh a tlung neh a doo.
24 Ima prijatelja koji vode u propast, a ima i prijatelja privrženijih od brata.
Hlang he a hui rhoek loh thaehuet thil cakhaw, a manuca lakah a lungnah tih aka ben khaw om van.
