Mudre Izreke 17
1 Bolji je zalogaj suha kruha s mirom nego sa svađom kuća puna žrtvene pečenke.
Ni bora kuwa na utulivu pamoja chembe za mkate kuliko nyumba yenye sherehe nyingi pamoja na ugomvi.
2 Razuman sluga vlada nad sinom sramotnim i s braćom će dijeliti baštinu.
Mtumishi mwenye busara atatawala juu ya mwana atendaye kwa aibu na atashiriki urithi kama mmoja wa ndugu.
3 Taljika je za srebro i peć za zlato, a srca iskušava Jahve sam.
Kalibu ni kwa fedha na tanuu ni kwa dhahabu, bali Yehova huisafisha mioyo.
4 Zločinac rado sluša usne prijevarne, i lažac spremno prisluškuje pogubnu jeziku.
Mtu atendaye mabaya huwasikiliza wale wanaosema maovu; muongo anausikivu kwa wale wanaosema mambo mabaya.
5 Tko se ruga siromahu, podruguje se Stvoritelju njegovu, i tko se veseli nesreći, ne ostaje bez kazne.
Mwenye kumdhihaki masikini humtukana Muumba wake na anayefurahia msiba hatakosa adhabu.
6 Unuci su vijenac starcima, a sinovima ures oci njihovi.
Wajukuu ni taji ya wazee na wazazi huleta heshima kwa watoto wao.
7 Ne dolikuje budali uzvišena besjeda, a još manje odličniku usne lažljive.
Hotuba ya ushawishi haifai kwa mpumbavu; kidogo zaidi midomo ya uongo inafaa kwa ufalme.
8 Dar je čarobni kamen u očima onoga koji ga daje: kamo se god okrene, uspijeva.
Rushwa ni kama jiwe la kiini macho kwa yule ambaye atoaye; yeye anayeiacha, hufanikiwa.
9 Tko prikriva prijestup, traži ljubav, a tko glasinu širi, razgoni prijatelje.
Anayesamehe kosa hutafuta upendo, bali yeye anayerudia jambo huwatenganisha marafiki wa karibu.
10 Razumna se ukor jače doima nego bezumna stotina udaraca.
Karipio hupenya ndani ya mtu mwenye ufahamu kuliko mapigo mamia kwenda kwa mpumbavu.
11 Opak čovjek ide samo za zlom, ali se okrutan glasnik šalje na nj.
Mtu mbaya hutafuta uasi tu, hivyo mjumbe katiri atatumwa dhidi yake.
12 Bolje je nabasati na medvjedicu kojoj ugrabiše mlade nego na bezumnika u njegovoj ludosti.
Ni bora kukutana na dubu aliyeporwa watoto wake kuliko kukutana na mpumbavu katika upumbavu wake.
13 Tko dobro zlom uzvraća neće ukloniti nesreću od doma svojeg.
Mtu anaporudisha mabaya badala ya mema, mabaya hayatatoka katika nyumba yake.
14 Zametnuti svađu isto je kao pustiti poplavu: stoga prije nego svađa izbije, udalji se!
Mwanzo wa mafarakano ni kama mtu anayefungulia maji kila mahali, hivyo ondoka kwenye mabishano kabla ya kutokea.
15 Tko opravdava krivoga i tko osuđuje pravoga, obojica su mrski Jahvi.
Yeye ambaye huwaachilia watu waovu au kuwalaumu wale wanaotenda haki - watu hawa wote ni chukizo kwa Yehova.
16 Čemu novac u ruci bezumnomu? Da njime mudrost kupi, kad nema razbora!
Kwa nini mpumbavu alipe fedha kwa kujifunza hekima, wakati hana uwezo wa kujifunza?
17 Prijatelj ljubi u svako vrijeme, a u nevolji i bratom postaje.
Rafiki hupenda kwa nyakati zote na ndugu amezaliwa kwa ajili ya nyakati za taabu.
18 Nerazuman čovjek daje ruku i jamči pred svojim bližnjim.
Mtu asiyekuwa na akili hufanya ahadi zenye mashariti na kuanza kuwajibika kwa madeni ya jirani yake.
19 Grijeh ljubi tko ljubi svađu, i tko visoko diže svoja vrata, traži propast.
Apendaye mafarakano anapenda dhambi; ambaye hutengeneza kizingiti kirefu sana kwenye mlango wake husababisha kuvunjia kwa mifupa.
20 Opak srcem ne nalazi sreće, i komu je jezik zao, zapada u nesreću.
Mtu mwenye moyo wa udanganyifu hapati chochote ambacho ni chema; na mwenye ulimi wa ukaidi huanguka kwenye janga.
21 Tko rodi bezumna, na tugu mu je; a nije veseo ni otac budale.
Mzazi wa mpumbavu huleta majonzi kwake mwenyewe; baba wa mpumbavu hana furaha.
22 Veselo je srce izvrstan lijek, a neveseo duh suši kosti.
Moyo mchangamfu ni dawa njema, bali roho iliyopondeka hukausha mifupa.
23 Opaki prima dar iz njedara da bi iskrivio putove pravici.
Mtu mwovu hukubali rushwa ya siri ili kupotosha njia za haki.
24 Razuman ima mudrost pred sobom, a bezumniku su oči na kraj zemlje.
Mwenye ufahamu huelekeza uso wake kwenye hekima, bali macho ya mpumbavu huelekea ncha za dunia.
25 Briga je ocu bezuman sin i žalost roditeljki svojoj.
Mwana mpumbavu ni huzuni kwa baba yake na uchungu kwa mwanamke aliyemzaa.
26 Ne valja kažnjavati pravednika, a nije pravo ni tući odličnike.
Pia, si vizuri kumwadhibu mwenye kutenda haki; wala si vema kuwachapa mjeledi watu waadilifu wenye ukamilifu.
27 Tko usteže svoje riječi, razumije mudrost, i razuman je čovjek mirna duha.
Mwenye maarifa hutumia maneno machache na mwenye ufahamu ni mtulivu.
28 I luđak se smatra mudrim kada šuti i razumnim kad susteže svoje usne.
Hata mpumbavu hudhaniwa kuwa na busara kama akikaa kimya; wakati anapokaa amefunga kinywa chake, anafikiriwa kuwa na akili.
