Mudre Izreke 17
1 Bolji je zalogaj suha kruha s mirom nego sa svađom kuća puna žrtvene pečenke.
Tsara ny sombi-mofo maina misy fiadanana Noho ny trano feno hena misy fifandirana.
2 Razuman sluga vlada nad sinom sramotnim i s braćom će dijeliti baštinu.
Ny mpanompo hendry dia hanapaka ny zanaka manao izay mahamenatra Sady hizara lova amin’ ny mpirahalahy.
3 Taljika je za srebro i peć za zlato, a srca iskušava Jahve sam.
Ny memy ho an’ ny volafotsy, ary ny fatana fandrendrehana ho an’ ny volamena; Fa Jehovah ihany no Mpamantatra ny fo.
4 Zločinac rado sluša usne prijevarne, i lažac spremno prisluškuje pogubnu jeziku.
Ny mpanao ratsy mampandry sofina amin’ ny molotra mandainga; Ary ny mpandainga mihaino ny lela mampidi-doza.
5 Tko se ruga siromahu, podruguje se Stvoritelju njegovu, i tko se veseli nesreći, ne ostaje bez kazne.
Izay mihomehy ny malahelo manala baraka ny Mpanao azy; Ary izay faly amin’ ny fahorian’ ny sasany dia tsy maintsy hampijalina.
6 Unuci su vijenac starcima, a sinovima ures oci njihovi.
Satroboninahitry ny antitra ny zafiny; Ary voninahitry ny zanaka ny rainy.
7 Ne dolikuje budali uzvišena besjeda, a još manje odličniku usne lažljive.
Ny teny jadona tsy tandrifiny halahatry ny adala, Koa mainka fa tsy tokony ho an’ ny zanak’ andriana ny molotra mandainga.
8 Dar je čarobni kamen u očima onoga koji ga daje: kamo se god okrene, uspijeva.
Ny kolikoly dia toy ny vato soa eo imason’ izay mahazo azy, Ka na aiza na aiza alehany dia ambinina ihany.
9 Tko prikriva prijestup, traži ljubav, a tko glasinu širi, razgoni prijatelje.
Izay te-ho be fitiavana dia manaron-keloka; Fa izay mamohafoha teny mampisaraka ny tena mpisakaiza.
10 Razumna se ukor jače doima nego bezumna stotina udaraca.
Ny anatra dia manan-kery kokoa amin’ ny hendry Noho ny kapoka injato amin’ ny adala.
11 Opak čovjek ide samo za zlom, ali se okrutan glasnik šalje na nj.
Ny maditra dia fatra-pitady ny ratsy, Ka dia iraka lozabe no irahina hamely azy.
12 Bolje je nabasati na medvjedicu kojoj ugrabiše mlade nego na bezumnika u njegovoj ludosti.
Aleo mifanena amin’ ny bera very anaka Toy izay amin’ ny adala feno hadalana.
13 Tko dobro zlom uzvraća neće ukloniti nesreću od doma svojeg.
Izay mamaly ratsy ny soa, Ny ratsy tsy hiala ao an-tranony.
14 Zametnuti svađu isto je kao pustiti poplavu: stoga prije nego svađa izbije, udalji se!
Ny fiandohan’ ny ady dia toy ny manata-drano, Koa ilaozy ny fifandirana, dieny tsy mbola mifandramatra.
15 Tko opravdava krivoga i tko osuđuje pravoga, obojica su mrski Jahvi.
Izay manamarina ny meloka, na izay manameloka ny marina, Dia samy fahavetavetana eo imason’ i Jehovah.
16 Čemu novac u ruci bezumnomu? Da njime mudrost kupi, kad nema razbora!
Hatao inona re ity vola an-tànan’ ny adala? Hamidy fahendrena va? tsy manan-tsaina izy.
17 Prijatelj ljubi u svako vrijeme, a u nevolji i bratom postaje.
Izay tena sakaiza tokoa dia tia amin’ ny andro rehetra, Sady miseho ho rahalahy hamonjy amin’ ny fahoriana.
18 Nerazuman čovjek daje ruku i jamči pred svojim bližnjim.
Olona tsy ampy saina izay mifandray tanana Hiantoka eo anatrehan’ ny sakaizany.
19 Grijeh ljubi tko ljubi svađu, i tko visoko diže svoja vrata, traži propast.
Izay tia ady dia tia heloka; Ary izay manao vavahady avo mitady fahasimbana.
20 Opak srcem ne nalazi sreće, i komu je jezik zao, zapada u nesreću.
Izay madi-po tsy hahita soa; Ary izay manana lela mandainga hivarina any amin’ ny loza.
21 Tko rodi bezumna, na tugu mu je; a nije veseo ni otac budale.
Izay miteraka adala hahazo alahelo; Ary ny rain’ ny adala tsy ho faly.
22 Veselo je srce izvrstan lijek, a neveseo duh suši kosti.
Ny fo ravoravo mahasalama tsara; Fa ny fanahy kivy mahamaina ny taolana.
23 Opaki prima dar iz njedara da bi iskrivio putove pravici.
Ny ratsy fanahy mandray kolikoly avy any anaty lamba Ho entiny mamadika ny rariny.
24 Razuman ima mudrost pred sobom, a bezumniku su oči na kraj zemlje.
Eo anoloan’ ny manan-tsaina ny fahendrena; Fa ny mason’ ny adala dia mibirioka any amin’ ny faran’ ny tany.
25 Briga je ocu bezuman sin i žalost roditeljki svojoj.
Ny zanaka adala mampalahelo ny rainy Sady fahoriana mangidy amin’ ny reniny niteraka azy.
26 Ne valja kažnjavati pravednika, a nije pravo ni tući odličnike.
Tsy mety raha mampijaly ny marina, Na mamely ny manan-kaja noho ny fahamarinany.
27 Tko usteže svoje riječi, razumije mudrost, i razuman je čovjek mirna duha.
Izay mahafihim-bava no manam-pahalalana; Ary izay mahatsindry fo no manan-tsaina.
28 I luđak se smatra mudrim kada šuti i razumnim kad susteže svoje usne.
Na ny adala aza, raha tsy miteny, dia atao ho hendry, Ary izay mahafihim-bava dia toa manan-tsaina.
