Mudre Izreke 16
1 Čovjek snuje u srcu, a od Jahve je što će jezik odgovoriti.
Ga mutum ne shirye-shiryen zuciya suke, amma daga Ubangiji ne amshin harshe kan zo.
2 Čovjeku se svi njegovi putovi čine čisti, a Jahve ispituje duhove.
Dukan hanyoyin mutum sukan yi kamar marar laifi ne gare shi, amma Ubangiji yakan auna manufofi.
3 Prepusti Jahvi svoja djela, i tvoje će se namisli ostvariti.
Ka miƙa wa Ubangiji dukan abin da kake yi, shirye-shiryenka kuwa za su yi nasara.
4 Jahve je sve stvorio u svoju svrhu, pa i opakoga za dan zli.
Ubangiji yana yin kome domin amfaninsa, har ma da mugaye domin ranar masifa.
5 Mrzak je Jahvi svatko ohola duha: takav zaista ne ostaje bez kazne.
Ubangiji yana ƙyamar dukan zuciya mai girman kai. Ka tabbata da wannan. Ba za su kuɓuta daga hukunci ba.
6 Ljubavlju se i vjernošću pomiruje krivnja, i strahom se Gospodnjim uklanja zlo.
Ta wurin ƙauna da aminci akan yi kafarar zunubi; ta wurin tsoron Ubangiji mutum kan guji mugunta.
7 Kad su Jahvi mili putovi čovječji, i neprijatelje njegove miri s njim.
Sa’ad da hanyoyin mutum sun gamshi Ubangiji, yakan sa abokan gāban mutumin ma su zauna lafiya da shi.
8 Bolje je malo s pravednošću nego veliki dohoci s nepravdom.
Gara ka sami kaɗan ta hanyar adalci da sami riba mai yawa ta hanyar rashin gaskiya.
9 Srce čovječje smišlja svoj put, ali Jahve upravlja korake njegove.
’Yan Adam sukan yi shirye-shiryensu a zukatansu, amma Ubangiji ne yake da ikon cika matakansa.
10 Proročanstvo je na usnama kraljevim: u osudi se njegova usta neće ogriješiti.
Leɓunan sarki kan yi magana kamar ta wurin ikon Allah, kuma bai kamata bakinsa ya yi kuskure a yanke shari’a ba.
11 Mjere i tezulje pripadaju Jahvi; njegovo su djelo i svi utezi.
Ma’aunai da magwajin gaskiya daga Ubangiji ne; dukan ma’aunai da suke cikin jaka yinsa ne.
12 Mrsko je kraljevima počiniti opačinu, jer se pravdom utvrđuje prijestolje.
Sarakuna suna ƙyamar abin da ba shi da kyau, gama an kafa kujerar sarauta ta wurin adalci ne.
13 Mile su kraljevima usne pravedne i oni ljube onog koji govori pravo.
Sarakuna sukan ji daɗi leɓuna masu yin gaskiya; sukan darjanta mutumin da yake faɗin gaskiya.
14 Jarost je kraljeva vjesnik smrti ali je mudar čovjek ublaži.
Fushin sarki ɗan saƙon mutuwa ne, amma mai hikima yakan faranta masa rai.
15 U kraljevu je vedru licu život, i njegova je milost kao oblak s kišom proljetnom.
Sa’ad da fuskar sarki ta haska, yana nufin rai ke nan; tagomashinsa yana kamar girgijen ruwa a bazara.
16 Probitačnije je steći mudrost nego zlato, i stjecati razbor dragocjenije je nego srebro.
Ya ma fi kyau ka sami hikima fiye da zinariya, ka zaɓi fahimi a maimakon azurfa!
17 Životni je put pravednih: kloniti se zla, i tko pazi na svoj put, čuva život svoj.
Buɗaɗɗiyar hanyar masu aikata gaskiya kan guje wa mugunta; duk wanda yake lura da hanyarsa yakan lura da ransa.
18 Pred slomom ide oholost i pred padom uznositost.
Girmankai yakan zo kafin hallaka, girman kai yakan zo kafin fāɗuwa.
19 Bolje je biti krotak s poniznima nego dijeliti plijen s oholima.
Gara ka zama ɗaya daga cikin matalauta masu sauƙinkai, da ka raba ganima da masu girman kai.
20 Tko pazi na riječ, nalazi sreću, i tko se uzda u Jahvu, blago njemu.
Duk wanda ya mai da hankali ga umarni yakan yi nasara, kuma mai albarka ne wanda yake dogara ga Ubangiji.
21 Mudar srcem naziva se razumnim i prijazne usne uvećavaju znanje.
Akan ce da masu hikima a zuciya hazikai, kuma kalmomi masu daɗi kan inganta umarni.
22 Izvor je životni razum onima koji ga imaju, a ludima je kazna njihova ludost.
Fahimi shi ne maɓulɓular rai ga waɗanda suke da shi, amma wauta kan kawo hukunci ga wawaye.
23 Mudračev duh urazumljuje usta njegova, na usnama mu znanje umnožava.
Zuciyar mai hikima kan bi da bakinsa, kuma leɓunansa kan inganta umarni.
24 Saće meda riječi su ljupke, slatke duši i lijek kostima.
Kalmomi masu daɗi suna kama da kakin zuma, mai zaƙi ga rai da kuma warkarwa ga ƙasusuwa.
25 Neki se put čini čovjeku prav, a na kraju vodi k smrti.
Akwai hanyar da ta yi kamar daidai ga mutum, amma a ƙarshe takan kai ga mutuwa.
26 Radnikova glad radi za nj; jer ga tjeraju usta njegova.
Marmarin cin abinci yakan yi wa ɗan ƙodago aiki; yunwarsa kan sa ya ci gaba.
27 Bezočnik pripravlja samo zlo i na usnama mu je oganj plameni.
Mutumin banza yakan ƙulla mugunta, kuma jawabinsa yana kama da wuta mai ƙuna.
28 Himben čovjek zameće svađu i klevetnik razdor među prijatelje.
Fitinannen mutum yakan zuga tashin hankali, mai gulma kuma yakan raba abokai na kusa.
29 Nasilnik zavodi bližnjega svoga i navodi ga na rđav put.
Mutum mai tā-da-na-zaune-tsaye yakan ruɗi maƙwabcinsa ya kai shi a hanyar da ba ta da kyau.
30 Tko očima namiguje, himbu smišlja, a tko usne stišće, već je smislio pakost.
Duk wanda ya ƙyifce da idonsa yana ƙulla maƙarƙashiya ce; duk wanda ya murguɗa leɓunansa yana niyya aikata mugunta ke nan.
31 Sijede su kose prekrasna kruna, nalaze se na putu pravednosti.
Furfura rawani ne mai daraja; akan same ta ta wurin yin rayuwa ta adalci.
32 Tko se teško srdi, bolji je od junaka, i tko nad sobom vlada, bolji je od osvojitelja grada.
Gara ka zama mai haƙuri da ka zama jarumi, ya fi kyau ka iya mallakar kanka fiye da mallakar birane.
33 U krilo plašta baca se kocka, ali je od Jahve svaka odluka.
Akan jefa ƙuri’a a kan cinya, amma kowace shawara mai kyau daga Ubangiji ne.
