Mudre Izreke 16
1 Čovjek snuje u srcu, a od Jahve je što će jezik odgovoriti.
It perteyneth to man to make redi the soule; and it perteyneth to the Lord to gouerne the tunge.
2 Čovjeku se svi njegovi putovi čine čisti, a Jahve ispituje duhove.
Alle the weies of men ben opyn to the iyen of God; the Lord is a weiere of spiritis.
3 Prepusti Jahvi svoja djela, i tvoje će se namisli ostvariti.
Schewe thi werkys to the Lord; and thi thouytis schulen be dressid.
4 Jahve je sve stvorio u svoju svrhu, pa i opakoga za dan zli.
The Lord wrouyte alle thingis for hym silf; and he made redi a wickid man to the yuel dai.
5 Mrzak je Jahvi svatko ohola duha: takav zaista ne ostaje bez kazne.
Abhomynacioun of the Lord is ech proude man; yhe, thouy the hond is to the hond, he schal not be innocent. The bigynnyng of good weie is to do riytwisnesse; forsothe it is more acceptable at God, than to offre sacrifices.
6 Ljubavlju se i vjernošću pomiruje krivnja, i strahom se Gospodnjim uklanja zlo.
Wickidnesse is ayen bouyt bi merci and treuthe; and me bowith awei fro yuel bi the drede of the Lord.
7 Kad su Jahvi mili putovi čovječji, i neprijatelje njegove miri s njim.
Whanne the weyes of man plesen the Lord, he schal conuerte, yhe, hise enemyes to pees.
8 Bolje je malo s pravednošću nego veliki dohoci s nepravdom.
Betere is a litil with riytfulnesse, than many fruytis with wickidnesse.
9 Srce čovječje smišlja svoj put, ali Jahve upravlja korake njegove.
The herte of a man schal dispose his weie; but it perteyneth to the Lord to dresse hise steppis.
10 Proročanstvo je na usnama kraljevim: u osudi se njegova usta neće ogriješiti.
Dyuynyng is in the lippis of a king; his mouth schal not erre in doom.
11 Mjere i tezulje pripadaju Jahvi; njegovo su djelo i svi utezi.
The domes of the Lord ben weiyte and a balaunce; and hise werkis ben alle the stoonys of the world.
12 Mrsko je kraljevima počiniti opačinu, jer se pravdom utvrđuje prijestolje.
Thei that don wickidli ben abhomynable to the king; for the trone of the rewme is maad stidfast bi riytfulnesse.
13 Mile su kraljevima usne pravedne i oni ljube onog koji govori pravo.
The wille of kyngis is iust lippis; he that spekith riytful thingis, schal be dressid.
14 Jarost je kraljeva vjesnik smrti ali je mudar čovjek ublaži.
Indignacioun of the kyng is messangeris of deth; and a wijs man schal plese him.
15 U kraljevu je vedru licu život, i njegova je milost kao oblak s kišom proljetnom.
Lijf is in the gladnesse of the `cheer of the king; and his merci is as a reyn comynge late.
16 Probitačnije je steći mudrost nego zlato, i stjecati razbor dragocjenije je nego srebro.
Welde thou wisdom, for it is betere than gold; and gete thou prudence, for it is precyousere than siluer.
17 Životni je put pravednih: kloniti se zla, i tko pazi na svoj put, čuva život svoj.
The path of iust men bowith awei yuelis; the kepere of his soule kepith his weie.
18 Pred slomom ide oholost i pred padom uznositost.
Pride goith bifore sorewe; and the spirit schal be enhaunsid byfor fallyng.
19 Bolje je biti krotak s poniznima nego dijeliti plijen s oholima.
It is betere to be maad meke with mylde men, than to departe spuylis with proude men.
20 Tko pazi na riječ, nalazi sreću, i tko se uzda u Jahvu, blago njemu.
A lerned man in word schal fynde goodis; and he that hopith in the Lord is blessid.
21 Mudar srcem naziva se razumnim i prijazne usne uvećavaju znanje.
He that is wijs in herte, schal be clepid prudent; and he that is swete in speche, schal fynde grettere thingis.
22 Izvor je životni razum onima koji ga imaju, a ludima je kazna njihova ludost.
The welle of lijf is the lernyng of him that weldith; the techyng of foolis is foli.
23 Mudračev duh urazumljuje usta njegova, na usnama mu znanje umnožava.
The herte of a wijs man schal teche his mouth; and schal encreesse grace to hise lippis.
24 Saće meda riječi su ljupke, slatke duši i lijek kostima.
Wordis wel set togidere is a coomb of hony; helthe of boonys is the swetnesse of soule.
25 Neki se put čini čovjeku prav, a na kraju vodi k smrti.
A weye is that semeth riytful to a man; and the laste thingis therof leden to deth.
26 Radnikova glad radi za nj; jer ga tjeraju usta njegova.
The soule of a man trauelinge trauelith to hym silf; for his mouth compellide hym.
27 Bezočnik pripravlja samo zlo i na usnama mu je oganj plameni.
An vnwijs man diggith yuel; and fier brenneth in hise lippis.
28 Himben čovjek zameće svađu i klevetnik razdor među prijatelje.
A weiward man reisith stryues; and a man ful of wordis departith princis.
29 Nasilnik zavodi bližnjega svoga i navodi ga na rđav put.
A wickid man flaterith his frend; and ledith hym bi a weie not good.
30 Tko očima namiguje, himbu smišlja, a tko usne stišće, već je smislio pakost.
He that thenkith schrewid thingis with iyen astonyed, bitith hise lippis, and parformeth yuel.
31 Sijede su kose prekrasna kruna, nalaze se na putu pravednosti.
A coroun of dignyte is eelde, that schal be foundun in the weies of riytfulnesse.
32 Tko se teško srdi, bolji je od junaka, i tko nad sobom vlada, bolji je od osvojitelja grada.
A pacient man is betere than a stronge man; and he that `is lord of his soule, is betere than an ouercomere of citees.
33 U krilo plašta baca se kocka, ali je od Jahve svaka odluka.
Lottis ben sent into the bosum; but tho ben temperid of the Lord.
