Mudre Izreke 16
1 Čovjek snuje u srcu, a od Jahve je što će jezik odgovoriti.
Hlang taengah lungbuei kah rhoekbahnah om dae olka hlatnah he BOEIPA lamkah ni.
2 Čovjeku se svi njegovi putovi čine čisti, a Jahve ispituje duhove.
Hlang kah a longpuei boeih he amah mikhmuh ah khui dae, BOEIPA long tah a mueihla ni a khiinglang pah.
3 Prepusti Jahvi svoja djela, i tvoje će se namisli ostvariti.
Na bibi te BOEIPA taengah hal lamtah, na kopoek cikngae bitni.
4 Jahve je sve stvorio u svoju svrhu, pa i opakoga za dan zli.
Soeprhaep boeih he amah kah a hlatnah ham BOEIPA loh a saii. Te dongah halang pataeng yoethae hnin kah ham a hlun.
5 Mrzak je Jahvi svatko ohola duha: takav zaista ne ostaje bez kazne.
Kut neh kut hlaengtang tih lungbuei aka oek boeih BOEIPA kah a tueilaehkoi la a om dongah hmil mahpawh.
6 Ljubavlju se i vjernošću pomiruje krivnja, i strahom se Gospodnjim uklanja zlo.
Sitlohnah neh oltak loh thaesainah a dawth tih, BOEIPA hinyahnah loh boethae lamkah a nong sak.
7 Kad su Jahvi mili putovi čovječji, i neprijatelje njegove miri s njim.
Hlang kah khosing te BOEIPA loh a moeithen vaengah a thunkha rhoek pataeng amah taengah a rhong sak.
8 Bolje je malo s pravednošću nego veliki dohoci s nepravdom.
Duengnah neh yol mai cakhaw, a tiktam mueh canghum cangpai lakah then.
9 Srce čovječje smišlja svoj put, ali Jahve upravlja korake njegove.
Hlang kah lungbuei loh amah longpuei te a moeh tih, BOEIPA loh a khokan a cikngae sak.
10 Proročanstvo je na usnama kraljevim: u osudi se njegova usta neće ogriješiti.
Manghai ka dongkah bihma tah laitloeknah ham ni, te dongah a ka vikvawk boel saeh.
11 Mjere i tezulje pripadaju Jahvi; njegovo su djelo i svi utezi.
Tiktamnah cooi neh coilung tah BOEIPA taeng lamkah ni, sungsa coilung boeih khaw amah kah a bibi ni.
12 Mrsko je kraljevima počiniti opačinu, jer se pravdom utvrđuje prijestolje.
Duengnah loh ngolkhoel a cikngae sak dongah, manghai rhoek loh halangnah a saii ham tah tueilaehkoi la om.
13 Mile su kraljevima usne pravedne i oni ljube onog koji govori pravo.
Duengnah hmuilai tah manghai rhoek kah kolonah om tih, a thuem aka thui te a lungnah.
14 Jarost je kraljeva vjesnik smrti ali je mudar čovjek ublaži.
Manghai kah kosi tah dueknah puencawn ni. Te dongah hlang cueih long ni kosi a daeh sak thai eh.
15 U kraljevu je vedru licu život, i njegova je milost kao oblak s kišom proljetnom.
Manghai kah maelhmai khosae dongah hingnah tih, a kolonah tah tlankhol vaengkah khomai banghui ni.
16 Probitačnije je steći mudrost nego zlato, i stjecati razbor dragocjenije je nego srebro.
Cueihnah lai he sui lakah bahoeng then tih, yakmingnah lai he khaw tangka n'tuek lakah then.
17 Životni je put pravednih: kloniti se zla, i tko pazi na svoj put, čuva život svoj.
Boethae lamloh aka nong hamla a thuem longpuei om tih, a hinglu aka ngaithuen loh a longpuei a kueinah.
18 Pred slomom ide oholost i pred padom uznositost.
Pocinah kah a hmaiah hoemdamnah om tih, cungkunah kah a hmaiah ah mueihla oeknah a lamhma pah.
19 Bolje je biti krotak s poniznima nego dijeliti plijen s oholima.
Thinthah neh kutbuem n'tael lakah kodo mangdaeng neh mueihla kunyun te then.
20 Tko pazi na riječ, nalazi sreću, i tko se uzda u Jahvu, blago njemu.
Olka neh aka cangbam long tah hnothen a dang tih, BOEIPA dongah aka pangtung tah a yoethen pai.
21 Mudar srcem naziva se razumnim i prijazne usne uvećavaju znanje.
Lungbuei aka cueih te aka yakming la a khue uh tih, hmuilai dongkah olding loh rhingtuknah a thap.
22 Izvor je životni razum onima koji ga imaju, a ludima je kazna njihova ludost.
Lungmingnah te a kungmah la aka khueh long tah hingnah thunsih la om tih, aka ang rhoek kah thuituennah tah anglat la poeh.
23 Mudračev duh urazumljuje usta njegova, na usnama mu znanje umnožava.
Aka cueih kah lungbuei tah a ka a cangbam tih, a hmuilai dongah rhingtuknah a thap.
24 Saće meda riječi su ljupke, slatke duši i lijek kostima.
Ol then tah, hinglu ham khoitui khoitak bangla didip tih, rhuh hamla hoeihnah la om.
25 Neki se put čini čovjeku prav, a na kraju vodi k smrti.
Hlang mikhmuh ah longpuei te thuem dae a hmailong ah dueknah longpuei la om.
26 Radnikova glad radi za nj; jer ga tjeraju usta njegova.
Thakthaekung kah a hinglu loh amah hamla thakthae tih a ka te a kamcah sak.
27 Bezočnik pripravlja samo zlo i na usnama mu je oganj plameni.
Hlang muen loh boethae a vueh tih, a hmuilai dongah hmai bangla rhangto.
28 Himben čovjek zameće svađu i klevetnik razdor među prijatelje.
Calaak hlang loh olpungkacan a haeh tih, hlang aka thet loh boeihlum a pamhma sak.
29 Nasilnik zavodi bližnjega svoga i navodi ga na rđav put.
Kuthlahnah hlang loh a hui a hloeh tih, longpuei a then pawt la a caeh puei.
30 Tko očima namiguje, himbu smišlja, a tko usne stišće, već je smislio pakost.
Calaak te moeh hamla a mik aka him tih, a hmui saibaeh loh boethae a cung sak.
31 Sijede su kose prekrasna kruna, nalaze se na putu pravednosti.
Sampok he boeimang rhuisam la om tih, duengnah longpuei kah aka om loh a dang.
32 Tko se teško srdi, bolji je od junaka, i tko nad sobom vlada, bolji je od osvojitelja grada.
Thintoek aka ueh tah hlangrhalh lakah, a mueihla aka taem khaw khopuei aka ta lakah then.
33 U krilo plašta baca se kocka, ali je od Jahve svaka odluka.
A rhang dongah hmulung khoh cakhaw a laitloeknah boeih tah BOEIPA lamkah ni a om.
