Mudre Izreke 15
1 Blag odgovor ublažava jarost, a riječ osorna uvećava srdžbu.
Mampitolike habosehañe ty rehake malea, fe mitrobo haviñerañe ty volam-peha’e.
2 Jezik mudrih ljudi proslavlja znanje, a usta bezumnih prosipaju ludost.
Mitolon-kilala an-katò ty famele’ i mahihitse, fe mipororoake hagegeañe ty vava’ i dagola.
3 Oči su Jahvine na svakome mjestu i budno motre i zle i dobre.
Manitsike ze hene toetse o fihaino’ Iehovào, misary ty raty naho ty soa.
4 Blaga je besjeda drvo života, a pakosna je rana duhu.
Hataen-kaveloñe ty fameleke mamere, fe mampikoritoke troke naho ama’e ty hamengohañe.
5 Luđak prezire pouku oca svog, a tko ukor prima, pametno čini.
mañìnje ty fañòhan-drae’e ty dagola, fe mahilala ty mañaoñ’ anatse.
6 U pravednikovoj je kući mnogo blaga, a opaki zarađuje propast svoju.
Vara bey ty añ’anjomba’ o vañoñeo, fe manolo-tsotry ty tombom-baro’ i lahiaga.
7 Usne mudrih siju znanje, a srce je bezumnika nepostojano.
Mampiboele hilala ty fivimbi’ o mahihitseo; fe tsy izay ty tro’ i dagola.
8 Žrtva opakog mrska je Jahvi, a mila mu je molitva pravednika.
Veta am’ Iehovà ty fisoroña’ o lo-tserekeo, fe ifalea’e ty halali’ o vantañeo.
9 Put opakih Jahvi je mrzak, a mio mu je onaj koji ide za pravicom.
Tiva am’ Iehovà ty taro’ i lahiaga, fe kokoa’e ty mañean-kavantañañe.
10 Oštra kazna čeka onog tko ostavlja pravi put, a umrijet će tko mrzi ukor.
Mampalovilovy ty mandrìke amy lalañey te lafaeñe, mikoromake ty malaiñ’ endake.
Mivañavaña añatrefa’ Iehovà ty tanen-dolo naho i tsikeokeoke, sandrake ty arofo’ ondaty! (Sheol h7585)
12 Podsmjevač ne ljubi onog tko ga kori: on se ne druži s mudrima.
Tsy kokoa’ ty mpanivetive te ereteñe; tsy tilihe’e ty mahihitse.
13 Veselo srce razvedrava lice, a bol u srcu tjeskoba je duhu.
Mampaviake vintañe ty arofo misomobotsòboke, fe mahafola-paiañe ty troke ngoma.
14 Razumno srce traži znanje, a bezumnička se usta bave ludošću.
Mpitsoeke hilala ty troke maharendreke, fe mampibotseke hagegeañe ty vava’ i dagola.
15 Svi su dani bijednikovi zli, a komu je srce sretno, na gozbi je bez prestanka.
Fonga mavoiñe ty andro’ o misotrio, fe mitolon-tsabadidake ty arofo minembanembañe.
16 Bolje je malo sa strahom Gospodnjim nego veliko blago i s njime nemir.
Hàmake ty kedeke mitrao-pañeveñañe am’ Iehovà, ta ty vara-bey reketse hekoheko.
17 Bolji je obrok povrća gdje je ljubav nego od utovljena vola gdje je mržnja.
Kitra’e anjotsoañe añañe am-pikokoañe, ta te anozoañe temboay vinondrake am-palaiñañe.
18 Gnjevljiv čovjek zameće svađu, a ustrpljiv utišava raspru.
Mitrobo hotakotake ty mpiloa-tiñake, fe mampipendreñe fifandierañe ty malaon-kaviñerañe.
19 Put je ljenivčev kao glogov trnjak, a utrta je staza pravednika.
Iremberembeam-patike te añ’oloñolo’ i votro, fe dinamoke ty lala’ i vañoñey.
20 Mudar sin veseli oca, a bezumnik prezire majku svoju.
Mahafale an-drae ty anake mahihitse, fe mañìnje rene t’indaty gege.
21 Ludost je veselje nerazumnomu, a razuman čovjek pravo hodi.
Hagegeañe ty mahaehake i seretse, fe vantan-dia t’indaty mahilala.
22 Ne uspijevaju nakane kad nema vijećanja, a ostvaruju se gdje je mnogo savjetnika.
Milesa ty safiry po-panolo-kevetse, fe mahaeneke te maro mpanoro.
23 Čovjek se veseli odgovoru usta svojih, i riječ u pravo vrijeme - kako je ljupka!
Mahafale ondaty te mahafanoiñe ty falie’e, akore ty hasoa’ ty saontsy tandrife.
Mañambone ty lala’ o mahihitseo, iholiara’e i tsikeokeoke ambane ao. (Sheol h7585)
25 Jahve ruši kuću oholima, a postavlja među udovici.
Hombota’ Iehovà ty akiba’ o mpirengevokeo, fe ajado’e ty efe-tane’ i vantotsey.
26 Mrske su Jahvi zle misli, a dobrostive riječi mile su mu.
Tiva am’ Iehovà o fikitrofañeo, fe hiringiry ty saontsy mampanintsy.
27 Tko se grabežu oda, razara svoj dom, a tko mrzi mito, živjet će.
Manolo-tsotry ty akiba’e ty mamory an-katramo, fe ho veloñe ty malaim-bokàñe.
28 Pravednikovo srce smišlja odgovor, a opakomu usta govore zlobom.
Mañereñere ty hanoiña’e ty arofo’ i vantañey, fe mampipororoake haratiañe ty falie’ i lahiaga.
29 Daleko je Jahve od opakih, a uslišava molitvu pravednih.
Lavitse o raty tserekeo t’Iehovà, fe janji’e ty halali’ o vañoñeo.
30 Bistar pogled razveseli srce i radosna vijest oživi kosti.
Mahafale arofo ty fihaino miloeloe, vaho solik’ an-taolañe ty talily soa.
31 Uho koje posluša spasonosan ukor prebiva među mudracima.
Amo mahihitseo ty himoneña’ ty aman-dravembia mitsendreñe anatse mahaveloñe.
32 Tko odbaci pouku, prezire vlastitu dušu, a tko posluša ukor, stječe razboritost.
Mañìnje ty vata’e ty malaiñ’ endake, fe manonton-kilala ty mitsatsike fanoroañe.
33 Strah je Gospodnji škola mudrosti, jer pred slavom ide poniznost.
Fañòhañe hihitse ty fañeveñañe am’ Iehovà, miaolo ty asiñe te mireke.
