< Mudre Izreke 15 >
1 Blag odgovor ublažava jarost, a riječ osorna uvećava srdžbu.
Dwoko wach mamuol kweyo mirima, to wach makwiny jimbo ich wangʼ.
2 Jezik mudrih ljudi proslavlja znanje, a usta bezumnih prosipaju ludost.
Lew ngʼat mariek konyore gi rieko, to dho ngʼat mofuwo hulo gik mofuwo.
3 Oči su Jahvine na svakome mjestu i budno motre i zle i dobre.
Wenge Jehova Nyasaye ni kuonde duto, karito joricho gi joma beyo.
4 Blaga je besjeda drvo života, a pakosna je rana duhu.
Lep makelo ber en yath mar ngima, to lep mar miriambo omiyo chuny bedo mool.
5 Luđak prezire pouku oca svog, a tko ukor prima, pametno čini.
Ngʼat mofuwo chayo kum mar wuon mare, to ngʼat mawinjo ka ikwere nyiso rieko.
6 U pravednikovoj je kući mnogo blaga, a opaki zarađuje propast svoju.
Od ngʼat makare otingʼo mwandu maduongʼ, to pok mar joricho kelo nigi chandruok.
7 Usne mudrih siju znanje, a srce je bezumnika nepostojano.
Dho jomariek lando ngʼeyo, to ngʼat mofuwo to wechene obam.
8 Žrtva opakog mrska je Jahvi, a mila mu je molitva pravednika.
Jehova Nyasaye odagi misango mar jaricho, to lamo mar ngʼat moriere tir miye mor.
9 Put opakih Jahvi je mrzak, a mio mu je onaj koji ide za pravicom.
Jehova Nyasaye odagi yore ngʼat marach, to ohero jogo matimo gik makare.
10 Oštra kazna čeka onog tko ostavlja pravi put, a umrijet će tko mrzi ukor.
Kum malit orito ngʼat maweyo yo, ngʼat masin kikwere biro tho.
11 I Šeol i Abadon stoje pred Jahvom, a nekmoli srca sinova ljudskih. (Sheol )
Jehova Nyasaye ongʼeyo gik moko matimore, bed ni en Tho kata Kethruok, omiyo dhano ok dipandne paro manie chunye! (Sheol )
12 Podsmjevač ne ljubi onog tko ga kori: on se ne druži s mudrima.
Ngʼat ma jasunga dagi puonj, ok odwar mondo ongʼadne rieko gi jomariek.
13 Veselo srce razvedrava lice, a bol u srcu tjeskoba je duhu.
Chuny mamor miyo wangʼ bedo gi mor, to chuny mokuyo miyo dhano bedo mool.
14 Razumno srce traži znanje, a bezumnička se usta bave ludošću.
Chuny mongʼeyo pogo tiend weche dwaro ngʼeyo, to dho ngʼat mofuwo chamo fuwo.
15 Svi su dani bijednikovi zli, a komu je srce sretno, na gozbi je bez prestanka.
Ndalo duto mag ngʼat mahinyore gin thagruok, to chuny mamor ni kod mor mosiko.
16 Bolje je malo sa strahom Gospodnjim nego veliko blago i s njime nemir.
Ber bedo gi matin ka iluoro Jehova Nyasaye moloyo mwandu mangʼeny kod koko.
17 Bolji je obrok povrća gdje je ljubav nego od utovljena vola gdje je mržnja.
Ber chamo alot kama hera nitie, moloyo chamo ringʼo machwe kama achaya nitie.
18 Gnjevljiv čovjek zameće svađu, a ustrpljiv utišava raspru.
Ngʼat ma iye wangʼ piyo medo miero, to ngʼat ma terore mos kweyo dhawo.
19 Put je ljenivčev kao glogov trnjak, a utrta je staza pravednika.
Yor jasamuoyo olor gi kuthe, to yor ngʼat moriere tir en yo malach.
20 Mudar sin veseli oca, a bezumnik prezire majku svoju.
Wuowi mariek miyo wuon mare mor, to ngʼat mofuwo chayo min mare.
21 Ludost je veselje nerazumnomu, a razuman čovjek pravo hodi.
Fuwo moro ngʼat maonge gi rieko, to ngʼat man-gi winjo wuotho moriere tir.
22 Ne uspijevaju nakane kad nema vijećanja, a ostvaruju se gdje je mnogo savjetnika.
Chenro ok chopi nikech onge puonj makare, to ka giyudo jongʼad rieko mangʼeny to gichopo.
23 Čovjek se veseli odgovoru usta svojih, i riječ u pravo vrijeme - kako je ljupka!
Ngʼato yudo mor e dwoko mowinjore, to mano ber manade kuom wach mochopo e sa midware.
24 Razumnu čovjeku put života ide gore, da izmakne carstvu smrti koje je dolje. (Sheol )
Yor ngima telo kadhi malo ni ngʼat makare, mondo ogengʼe kik odhi mwalo kar tho. (Sheol )
25 Jahve ruši kuću oholima, a postavlja među udovici.
Jehova Nyasaye muko od ngʼat masungore, to orito kiep dhako ma chwore otho ma ok omul.
26 Mrske su Jahvi zle misli, a dobrostive riječi mile su mu.
Jehova Nyasaye odagi paro mar joricho, to jogo ma chunygi ler miye mor.
27 Tko se grabežu oda, razara svoj dom, a tko mrzi mito, živjet će.
Ngʼat ma jawuoro kelo chandruok ne joode, to ngʼatno mamon gi asoya biro dak amingʼa.
28 Pravednikovo srce smišlja odgovor, a opakomu usta govore zlobom.
Chuny ngʼat makare pimo dwokoge, to dho ngʼat ma timbene richo hulo gik maricho.
29 Daleko je Jahve od opakih, a uslišava molitvu pravednih.
Jehova Nyasaye bor gi ngʼat ma timbene richo, to owinjo lamo mar ngʼat makare.
30 Bistar pogled razveseli srce i radosna vijest oživi kosti.
Neno mamor kelo mor ni chuny, to wach maber miyo choke bedo gi ngima.
31 Uho koje posluša spasonosan ukor prebiva među mudracima.
Ngʼat machiko ite kikwere biro bedo thuolo e kind joma riek.
32 Tko odbaci pouku, prezire vlastitu dušu, a tko posluša ukor, stječe razboritost.
Ngʼat ma ok dew kum ochayore owuon, to ngʼat mawinjo kikwere medo winjo wach.
33 Strah je Gospodnji škola mudrosti, jer pred slavom ide poniznost.
Luoro Jehova Nyasaye puonjo dhano rieko, to bedo mamuol kelo luor.