< Mudre Izreke 15 >
1 Blag odgovor ublažava jarost, a riječ osorna uvećava srdžbu.
Awih neem ing kawso qeem sak nawh, awih tlo ing kaw so sak hy.
2 Jezik mudrih ljudi proslavlja znanje, a usta bezumnih prosipaju ludost.
Thlakcyi am lai ing cyihnaak awitak cawn sak nawh, thlakqaw am kha ing qawnaak dang sak hy.
3 Oči su Jahvine na svakome mjestu i budno motre i zle i dobre.
Boepa mik taw hyn boeih awh awm nawh, theem leek ingkaw theem che toek poepa hy.
4 Blaga je besjeda drvo života, a pakosna je rana duhu.
Thlang ak qoei sak lai taw hqingnaak thingna awm nawh, thailatnaak ing ak bee lai taw kawlung patang sak hy.
5 Luđak prezire pouku oca svog, a tko ukor prima, pametno čini.
Thlakqaw ingtaw a pa ak toelnaak husit nawh, cehlai toelnaak ak haanaak taw ngaihtaak ing khawksaa thlang ni.
6 U pravednikovoj je kući mnogo blaga, a opaki zarađuje propast svoju.
Thlakdyng imawh khawh khawzah awm nawh, thlakche khawboe phu taw kawpoek kyinaak ni.
7 Usne mudrih siju znanje, a srce je bezumnika nepostojano.
Thlakcyi a huui ing siimnaak pungtai sak nawh, thlakqaw kawlung ingtaw cemyih am sai hy.
8 Žrtva opakog mrska je Jahvi, a mila mu je molitva pravednika.
Thlakche a hyih phum taw Khawsa ham tuih kawina awm nawh; thlakleek a hlacamnaak taw Khawsa ham kawzeelnaak ni.
9 Put opakih Jahvi je mrzak, a mio mu je onaj koji ide za pravicom.
Thlakchekhqi lam taw Khawsa ham tuih kawina awm nawh, dyngnaak lamawh ak cetkhqi cetaw lungna khqi hy.
10 Oštra kazna čeka onog tko ostavlja pravi put, a umrijet će tko mrzi ukor.
Lamawh amak cetkhqi taw ak tlo soeih toelnaak ing qeeh nawh; toelthamnaak ak sawhnaak thlang taw thi kaw.
11 I Šeol i Abadon stoje pred Jahvom, a nekmoli srca sinova ljudskih. (Sheol )
Ceikhui ingkaw Abaddon ce Khawsa ing a huh pheng awhtaw thlang kawlung taw ikawmyih na nu ang dang hly pheng? (Sheol )
12 Podsmjevač ne ljubi onog tko ga kori: on se ne druži s mudrima.
Thlang ak thekha naak ing toelnaak am lungna nawh, thlakcyi venna awm am cet ti kaw.
13 Veselo srce razvedrava lice, a bol u srcu tjeskoba je duhu.
Kawlung awmhlynaak ing mikhai hlampan sak nawh, kawlung tlohnaak ing myihla kawseet sak hy.
14 Razumno srce traži znanje, a bezumnička se usta bave ludošću.
Khawkpoek thainaak kawlung ak ta ing cyinaak sui nawh, thlakqaw am kha ingtaw qawnaak doengawh awm hy.
15 Svi su dani bijednikovi zli, a komu je srce sretno, na gozbi je bez prestanka.
Kyinaak ak sawng ham khawnghii boeih ve se boeih nawh, kawlung ak nawmkhqi ham taw zeelnaak poei ing bee poepa hy.
16 Bolje je malo sa strahom Gospodnjim nego veliko blago i s njime nemir.
Patang doena theem khawzah taak ang lakawh Khawsa kqihnaak ing theem a khoeh taak ve leek bet hy.
17 Bolji je obrok povrća gdje je ljubav nego od utovljena vola gdje je mržnja.
Sawhnaak kawlung ing vaitaw ak tha him nawh buh vel anglakawh lungnak a awmnaak awh an hah ing buh vel haih leek bet hy.
18 Gnjevljiv čovjek zameće svađu, a ustrpljiv utišava raspru.
Thlang am thin ak see ing hqehnaak coeng sak nawh, yhnaak ak ta thlang ingtaw kawso qeem sak hy.
19 Put je ljenivčev kao glogov trnjak, a utrta je staza pravednika.
Thlang thakdam a lamawh hling bee nawh, thlakmeet a lam taw kau nawh dyng hy.
20 Mudar sin veseli oca, a bezumnik prezire majku svoju.
Capak cyi ing pa ak kaw zeel sak nawh, thlakqaw ingtaw a nu thee na hy.
21 Ludost je veselje nerazumnomu, a razuman čovjek pravo hodi.
Cyihnaak amak ta khqi ham taw qawnaak ve a mi awmhlynaak na awm nawh, khawksiim thlang ingtaw a lam dyng sak hy.
22 Ne uspijevaju nakane kad nema vijećanja, a ostvaruju se gdje je mnogo savjetnika.
Awi doet qu kaana bi sai ing am phu mah nawh, cehlai awi doet qunaak a kuum awh bibi coeng hy.
23 Čovjek se veseli odgovoru usta svojih, i riječ u pravo vrijeme - kako je ljupka!
Amah a tym canawh awi doet hlatnaak ak thyym zaak taw ym ham kawi soeih hy.
24 Razumnu čovjeku put života ide gore, da izmakne carstvu smrti koje je dolje. (Sheol )
Thlakcyi ham hqingnaak lam taw a baang benna kawng nawh, kham lam Ceikhui lamawh ama ceh naak ham. (Sheol )
25 Jahve ruši kuću oholima, a postavlja među udovici.
Bawipa ing thlak oekqu a im ce khaai khoep kawm saw, nuhai a im khoeng taw cak sak kaw.
26 Mrske su Jahvi zle misli, a dobrostive riječi mile su mu.
Kawpoek amak leek taw Khawsa am tyih kawina awm nawh, kawpoek ak ciimkhqi kawpoek cetaw ym pekkhqi hy.
27 Tko se grabežu oda, razara svoj dom, a tko mrzi mito, živjet će.
Thlak kamvaa ing a imkhui patang pe hy, cehlai ang hyp kutdo ak sawhnaak thlang taw hqing kaw.
28 Pravednikovo srce smišlja odgovor, a opakomu usta govore zlobom.
Thlakdyng kawlung ing awi khin ngai hy, cehlai thlakche ingtaw awihche hlah sawqhat hy.
29 Daleko je Jahve od opakih, a uslišava molitvu pravednih.
Khawsa ing thlakche khqi ce lak hla khqi nawh thlakdyng khqi a cykcahnaak taw zaak pekkhqi hy.
30 Bistar pogled razveseli srce i radosna vijest oživi kosti.
Mikhai hlampannaak ingawh kawlung awmhly sak nawh, awithangleek ing quhqawng cang sak hy.
31 Uho koje posluša spasonosan ukor prebiva među mudracima.
Hqingnaak pek toelthamnaak ak haanaak taw thlakcyikhqi a imkhui cakawna awm kaw.
32 Tko odbaci pouku, prezire vlastitu dušu, a tko posluša ukor, stječe razboritost.
Toelthamnaak amak haanaak taw ang myihla ak thekhanaak ni, zyihtoelnaak ak haanaak ingtaw zaaksimnaak hu kaw.
33 Strah je Gospodnji škola mudrosti, jer pred slavom ide poniznost.
Khawsa kqihchahnaak taw cyihnaak ak cawngpyikungna awm nawh; dungvoengnaak taw kyihcahna awmnaak hly ni.