Mudre Izreke 14
1 Ženska mudrost sagradi kuću, a ludost je rukama razgrađuje.
Mwanamke mwenye hekima huijenga nyumba yake, bali mpumbavu huibomoa nyumba yake kwa mikono yake mwenyewe.
2 Tko živi s poštenjem, boji se Jahve, a tko ide stranputicom, prezire ga.
Yeye ambaye njia zake ni nyofu humcha Bwana, bali yeye ambaye njia zake zimepotoka humdharau Mungu.
3 U luđakovim je ustima šiba za oholost njegovu, a mudre štite vlastite usne.
Mazungumzo ya mpumbavu huleta fimbo mgongoni mwake, bali mwenye hekima hulindwa na maneno ya midomo yake.
4 Gdje nema volova, prazne su jasle, a obilna je žetva od snage bikove.
Pale ambapo hakuna mafahali, hori ni tupu, bali kutokana na nguvu za fahali huja mavuno mengi.
5 Istinit svjedok ne laže, a krivi svjedok širi laž.
Shahidi mwaminifu hadanganyi, bali shahidi wa uongo humimina uongo.
6 Podsmjevač traži mudrost i ne nalazi je, a razumni lako dolazi do znanja.
Mwenye mzaha huitafuta hekima na haipati, bali maarifa huja kwa urahisi kwa anayepambanua.
7 Idi od čovjeka bezumna jer nećeš upoznati usne što zbore znanje.
Kaa mbali na mtu mpumbavu, kwa maana hutapata maarifa katika midomo yake.
8 Mudrost je pametna čovjeka u tom što pazi na svoj put, a bezumnička ludost prijevara je.
Hekima ya mwenye busara ni kufikiria njia zake, bali upumbavu wa wapumbavu ni udanganyifu.
9 Luđacima je grijeh šala, a milost je Božja s poštenima.
Wapumbavu hudhihaki kujirekebisha kutoka dhambi, bali wema hupatikana miongoni mwa wanyofu.
10 Srce poznaje svoj jad, i veselje njegovo ne može dijeliti nitko drugi.
Kila moyo hujua uchungu wake wenyewe, wala hakuna yeyote awezaye kushiriki furaha yake.
11 Dom opakih propast će, a šator će pravednika procvasti.
Nyumba ya mwovu itaangamizwa, bali hema la mnyofu litastawi.
12 Neki se put učini čovjeku prav, a na koncu vodi k smrti.
Iko njia ionekanayo kuwa sawa kwa mtu, bali mwisho wake huelekeza mautini.
13 I u smijehu srce osjeća bol, a poslije veselja dolazi tuga.
Hata katika kicheko moyo waweza kuuma, nayo furaha yaweza kuishia katika majonzi.
14 Otpadnik se siti svojim prestupcima, a dobar čovjek svojim radom.
Wasio na imani watapatilizwa kikamilifu kwa ajili ya njia zao, naye mtu mwema atapewa thawabu kwa ajili ya njia yake.
15 Glupan vjeruje svakoj riječi, a pametan pazi na korak svoj.
Mtu mjinga huamini kila kitu, bali mwenye busara hufikiria hatua zake.
16 Mudar se boji i oda zla se uklanja, a bezuman se raspaljuje i bez straha je.
Mtu mwenye hekima humcha Bwana na kuepuka mabaya, bali mpumbavu hukasirika kwa hamaki na uzembe.
17 Nagao čovjek čini ludosti, a razborit ih podnosi.
Mtu anayekasirika kwa haraka hufanya mambo ya upumbavu, naye mtu wa hila huchukiwa.
18 Glupaci baštine ludost, a mudre ovjenčava znanje.
Mjinga hurithi upumbavu, bali wenye busara huvikwa maarifa kichwani kama taji.
19 Zli padaju ničice pred dobrima i opaki pred vratima pravednikovim.
Watu wabaya watasujudu mbele ya watu wema, nao waovu kwenye malango ya wenye haki.
20 I svom prijatelju mrzak je siromah, a bogataš ima mnogo ljubitelja.
Maskini huepukwa hata na majirani zao, bali matajiri wana marafiki wengi.
21 Griješi tko prezire bližnjega svoga, a blago onomu tko je milostiv ubogima.
Yeye anayemdharau jirani yake hutenda dhambi, bali amebarikiwa yeye aliye na huruma kwa mhitaji.
22 Koji snuju zlo, ne hode li stranputicom, a zar nisu dobrota i vjernost s onima koji snuju dobro?
Je, wale wanaopanga ubaya hawapotoki? Bali wale wanaopanga kilicho chema hupata upendo na uaminifu.
23 U svakom trudu ima probitka, a pusto brbljanje samo je na siromaštvo.
Kazi zote zinazofanywa kwa bidii huleta faida, bali mazungumzo matupu huelekea umaskini tu.
24 Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumnima kruna - njihova ludost.
Utajiri wa wenye hekima ni taji yao, bali upumbavu wa wapumbavu huzaa upumbavu.
25 Istinit svjedok izbavlja duše, a tko laži širi, taj je varalica.
Shahidi wa kweli huokoa maisha, bali shahidi wa uongo ni mdanganyifu.
26 U strahu je Gospodnjem veliko pouzdanje i njegovim je sinovima utočište.
Yeye amchaye Bwana ana ngome salama, na kwa watoto wake itakuwa kimbilio.
27 Strah Gospodnji izvor je života: on izbavlja od zamke smrti.
Kumcha Bwana ni chemchemi ya uzima, ili kumwepusha mtu na mitego ya mauti.
28 Mnoštvo je naroda ponos kralju, a bez puka knez propada.
Wingi wa watu ni utukufu wa mfalme, bali pasipo watu mkuu huangamia.
29 Tko se teško srdi, velike je razboritosti, a nabusit duhom pokazuje ludost.
Mtu mwenye subira ana ufahamu mwingi, bali anayekasirika haraka huonyesha upumbavu.
30 Mirno je srce život tijelu, a ljubomor je gnjilež u kostima.
Moyo wenye amani huupa mwili uzima, bali wivu huozesha mifupa.
31 Tko tlači siromaha huli na stvoritelja, a časti ga tko je milostiv ubogomu.
Yeye amwoneaye maskini huonyesha dharau kwa Muumba wao, bali yeyote anayemhurumia mhitaji humheshimu Mungu.
32 Opaki propada zbog vlastite pakosti, a pravednik i u samoj smrti nalazi utočište.
Waovu huangamizwa kwa matendo yao maovu, bali hata katika kifo wenye haki hupata kimbilio.
33 U razumnu srcu mudrost počiva, a što je u bezumnome, to se i pokaže.
Hekima hukaa katika moyo wa mwenye ufahamu bali haijulikani miongoni mwa wapumbavu.
34 Pravednost uzvisuje narod, a grijeh je sramota pucima.
Haki huinua taifa, bali dhambi ni aibu kwa watu wote.
35 Kralju je mio razborit sluga, a na sramotna se srdi.
Mfalme hupendezwa na mtumishi mwenye hekima, bali ghadhabu yake humwangukia mtumishi mwenye kuaibisha.
