Mudre Izreke 14
1 Ženska mudrost sagradi kuću, a ludost je rukama razgrađuje.
Ny vehivavy hendry dia samy manao ny tranony; Fa ny adala kosa mandrava ny tranony amin’ ny tànany.
2 Tko živi s poštenjem, boji se Jahve, a tko ide stranputicom, prezire ga.
Mandeha mahitsy izay matahotra an’ i Jehovah; Fa mivily lalana kosa izay maniratsira Azy.
3 U luđakovim je ustima šiba za oholost njegovu, a mudre štite vlastite usne.
Eo am-bavan’ ny adala misy tsorakazon’ ny fiavonavonana; Fa ny molotry ny hendry miaro ny tenany.
4 Gdje nema volova, prazne su jasle, a obilna je žetva od snage bikove.
Raha tsy misy omby, dia foana ny fihinanam-bilona; Fa be ny fitomboan-karena azo amin’ ny herin’ ny omby.
5 Istinit svjedok ne laže, a krivi svjedok širi laž.
Ny vavolombelona mahatoky tsy mba mety mandainga; Fa mamoaka lainga kosa ny vavolombelona tsy mahatoky.
6 Podsmjevač traži mudrost i ne nalazi je, a razumni lako dolazi do znanja.
Ny mpaniratsira mba mitady fahendrena, fa tsy mahita; Fa ny manan-tsaina mora mahazo fahalalana.
7 Idi od čovjeka bezumna jer nećeš upoznati usne što zbore znanje.
Mialà eo anatrehan’ ny olona adala, Fa tsy ho hitanao aminy ny molotry ny fahalalana.
8 Mudrost je pametna čovjeka u tom što pazi na svoj put, a bezumnička ludost prijevara je.
Ny mitandrina ny alehany no fahendren’ ny mahira-tsaina; Fa fitaka ny hadalan’ ny adala.
9 Luđacima je grijeh šala, a milost je Božja s poštenima.
Ny adala ihomehezan’ ny fanati-panonerana; Fa ao amin’ ny marina no misy fankasitrahana.
10 Srce poznaje svoj jad, i veselje njegovo ne može dijeliti nitko drugi.
Ny fo no mahalala ny fangidian’ ny alahelony; Ary tsy raharahan’ ny olon-kafa ny hafaliany.
11 Dom opakih propast će, a šator će pravednika procvasti.
Ravana ny tranon’ ny ratsy fanahy; Fa ambinina ny lain’ ny marina.
12 Neki se put učini čovjeku prav, a na koncu vodi k smrti.
Misy lalana ataon’ ny olona ho mahitsy, Kanjo lalana mivarina any amin’ ny fahafatesana no iafarany.
13 I u smijehu srce osjeća bol, a poslije veselja dolazi tuga.
Na dia mihomehy aza, dia ory ihany ny fo, Ary ny faran’ ny hafaliana dia alahelo.
14 Otpadnik se siti svojim prestupcima, a dobar čovjek svojim radom.
Ny mihemotra am-po dia ho voky ny alehany; Fa ny tsara fanahy kosa ho voky ny azy ihany.
15 Glupan vjeruje svakoj riječi, a pametan pazi na korak svoj.
Ny kely saina mino ny teny rehetra; Fa ny mahira-tsaina mandinika ny diany.
16 Mudar se boji i oda zla se uklanja, a bezuman se raspaljuje i bez straha je.
Ny hendry matahotra ka mivily tsy ho amin’ ny ratsy; Fa ny adala fatra-pirehareha ka matokitoky foana.
17 Nagao čovjek čini ludosti, a razborit ih podnosi.
Izay malaky tezitra dia manao adaladala; Ary ny olona mamoron-tsain-dratsy dia ankahalaina.
18 Glupaci baštine ludost, a mudre ovjenčava znanje.
Ny kely saina dia handova fahadalana; Fa ny mahira-tsaina mahazo ny fahalalana ho satro-boninahiny.
19 Zli padaju ničice pred dobrima i opaki pred vratima pravednikovim.
Ny ratsy fanahy miondrika eo anatrehan’ ny tsara fanahy, Ary ny meloka dia eo am-bavahadin’ ny marina.
20 I svom prijatelju mrzak je siromah, a bogataš ima mnogo ljubitelja.
Ny malahelo dia halan’ ny havany aza; Fa ny manan-karena no tian’ ny maro.
21 Griješi tko prezire bližnjega svoga, a blago onomu tko je milostiv ubogima.
Izay manao tsinontsinona ny namany dia manota; Fa endrey ny fahasambaran’ izay mamindra fo amin’ ny ory!
22 Koji snuju zlo, ne hode li stranputicom, a zar nisu dobrota i vjernost s onima koji snuju dobro?
Tsy mivily va izay manao asa ratsy? Fa famindram-po sy fahamarinana no ho an’ izay manao asa tsara.
23 U svakom trudu ima probitka, a pusto brbljanje samo je na siromaštvo.
Ny fisasarana rehetra misy valiny avokoa; Fa ny molotra mibedibedy foana tsy mba ahazoana na inona na inona.
24 Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumnima kruna - njihova ludost.
Satroboninahitry ny hendry ny hareny; Fa ny fahadalan’ ny adala dia fahadalana ihany.
25 Istinit svjedok izbavlja duše, a tko laži širi, taj je varalica.
Ny vavolombelona marina mamonjy ain’ olona; Fa izay mamoaka lainga dia tena fitaka.
26 U strahu je Gospodnjem veliko pouzdanje i njegovim je sinovima utočište.
Ny fahatahorana an’ i Jehovah dia fiarovana mahatoky, Ary ny zanany hahazo fialofana.
27 Strah Gospodnji izvor je života: on izbavlja od zamke smrti.
Ny fahatahorana an’ i Jehovah no loharanon’ aina, Hanalavirana ny fandriky ny fahafatesana.
28 Mnoštvo je naroda ponos kralju, a bez puka knez propada.
Ny fahabetsahan’ ny vahoaka no voninahitry ny mpanjaka; Fa ny havitsiany kosa no fietreny.
29 Tko se teško srdi, velike je razboritosti, a nabusit duhom pokazuje ludost.
Be saina izay mahatsindry fo; Fa ny malaky tezitra mampiseho ny fahadalany.
30 Mirno je srce život tijelu, a ljubomor je gnjilež u kostima.
Ny fo mionona no fiainan’ ny nofo; Fa ny fahamaimaizan-tsaina dia mahalò ny taolana.
31 Tko tlači siromaha huli na stvoritelja, a časti ga tko je milostiv ubogomu.
Izay mampahory ny mahantra dia manala baraka ny Mpanao azy; Fa ny mamindra fo aminy kosa dia manome voninahitra Azy.
32 Opaki propada zbog vlastite pakosti, a pravednik i u samoj smrti nalazi utočište.
Ny ratsy fanahy azera noho ny haratsiany; Fa ny marina matoky, na dia mby ao amin’ ny fahafatesana aza.
33 U razumnu srcu mudrost počiva, a što je u bezumnome, to se i pokaže.
Mandry tsara ao am-pon’ ny manan-tsaina ny fahendrena; Fa ny an’ ny adala kosa dia miharihary.
34 Pravednost uzvisuje narod, a grijeh je sramota pucima.
Ny fahamarinana manandratra ny firenena; Fa ny ota kosa dia fahafaham-baraka amin’ ny olona
35 Kralju je mio razborit sluga, a na sramotna se srdi.
Ny fankasitrahan’ ny mpanjaka dia amin’ ny mpanompo hendry; Fa ny fahatezerany kosa amin’ ny manao izay mahamenatra.
