Mudre Izreke 14
1 Ženska mudrost sagradi kuću, a ludost je rukama razgrađuje.
Fanm saj la bati kay li, men fanm ensanse a demoli li ak pwòp men li.
2 Tko živi s poštenjem, boji se Jahve, a tko ide stranputicom, prezire ga.
Sila ki mache nan ladwati a gen lakrent SENYÈ a; men sila ki fè chemen kwochi a meprize li.
3 U luđakovim je ustima šiba za oholost njegovu, a mudre štite vlastite usne.
Nan bouch a moun sòt la, se yon baton pou do li; men lèv a saj yo va pwoteje yo.
4 Gdje nema volova, prazne su jasle, a obilna je žetva od snage bikove.
Kote nanpwen bèf, manjwa a pwòp; men se fòs a bèf la ki fè richès.
5 Istinit svjedok ne laže, a krivi svjedok širi laž.
Yon temwen fidèl p ap bay manti; men yon fo temwen pale manti.
6 Podsmjevač traži mudrost i ne nalazi je, a razumni lako dolazi do znanja.
Yon mokè chache sajès, e li pa jwenn anyen; men konesans fasil pou sila ki gen bon konprann nan.
7 Idi od čovjeka bezumna jer nećeš upoznati usne što zbore znanje.
Kite prezans a yon moun ensanse, sinon ou p ap rekonèt pawòl a saj yo.
8 Mudrost je pametna čovjeka u tom što pazi na svoj put, a bezumnička ludost prijevara je.
Sajès a moun rezonab la se pou l konprann chemen li; men betiz a moun ensanse a se desepsyon.
9 Luđacima je grijeh šala, a milost je Božja s poštenima.
Moun ensanse kontwole peche kon jwèt; men pami moun dwat yo, gen bòn volonte.
10 Srce poznaje svoj jad, i veselje njegovo ne može dijeliti nitko drugi.
Kè a konnen pwòp amètim ak bonè li; men ak lòt, sa p ap pataje.
11 Dom opakih propast će, a šator će pravednika procvasti.
Lakay mechan yo va detwi; men tant a moun dwat la va fleri.
12 Neki se put učini čovjeku prav, a na koncu vodi k smrti.
Gen yon chemen ki sanble bon pou lòm; men fen li se chemen lanmò an.
13 I u smijehu srce osjeća bol, a poslije veselja dolazi tuga.
Menm lè bouch ri, kè a ka gen doulè, e lajwa kon fini nan tristès.
14 Otpadnik se siti svojim prestupcima, a dobar čovjek svojim radom.
Kè a ki pa fidèl va jwen rekonpans pou pwòp chemen li; men yon bon moun va rekonpanse pou sa li fè a.
15 Glupan vjeruje svakoj riječi, a pametan pazi na korak svoj.
Moun san konprann kwè nan tout bagay; men yon nonm k ap refleshi veye pa li yo.
16 Mudar se boji i oda zla se uklanja, a bezuman se raspaljuje i bez straha je.
Yon nonm saj fè atansyon pou l vire kite mal; men yon moun fou plen ògèy; li pa pè anyen.
17 Nagao čovjek čini ludosti, a razborit ih podnosi.
Yon nonm kolerik aji nan foli, e yon nonm kokèn va rayi pa lòt yo.
18 Glupaci baštine ludost, a mudre ovjenčava znanje.
Moun san konprann yo gen foli kon eritaj; men moun rezonab lan kouwone ak konesans.
19 Zli padaju ničice pred dobrima i opaki pred vratima pravednikovim.
Mal la va bese devan sa ki bon an; e mechan an devan pòtay a moun dwat la.
20 I svom prijatelju mrzak je siromah, a bogataš ima mnogo ljubitelja.
Malere a vin rayi menm pa vwazen li; men moun gwo kòb gen anpil zanmi.
21 Griješi tko prezire bližnjega svoga, a blago onomu tko je milostiv ubogima.
Sila ki meprize vwazen li fè peche; men sila ki fè gras a malere a, beni.
22 Koji snuju zlo, ne hode li stranputicom, a zar nisu dobrota i vjernost s onima koji snuju dobro?
Èske sila ki fòmante mechanste a, pa egare? Men ladousè avèk verite se pou sa yo ki fè sa ki bon.
23 U svakom trudu ima probitka, a pusto brbljanje samo je na siromaštvo.
Nan tout travay gen pwofi; men pale anpil mennen nan povrete.
24 Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumnima kruna - njihova ludost.
Kouwòn saj yo se richès yo; men betiz moun ensanse se foli yo.
25 Istinit svjedok izbavlja duše, a tko laži širi, taj je varalica.
Yon vrè temwen sove lavi a moun; men sila ki pale manti pase moun nan betiz.
26 U strahu je Gospodnjem veliko pouzdanje i njegovim je sinovima utočište.
Nan lakrent SENYÈ a, gen gwo konfyans; e pitit li yo va jwenn sekou.
27 Strah Gospodnji izvor je života: on izbavlja od zamke smrti.
Lakrent SENYÈ a se yon fontèn dlo lavi, pou moun ka evite pèlen lanmò yo.
28 Mnoštvo je naroda ponos kralju, a bez puka knez propada.
Nan fòs kantite a pèp yo se glwa a yon wa, men afè prens ki manke moun gate nèt.
29 Tko se teško srdi, velike je razboritosti, a nabusit duhom pokazuje ludost.
Sila ki lan nan kòlè a, gen gwo konprann; men sila ki fè fache vit, leve foli byen wo.
30 Mirno je srce život tijelu, a ljubomor je gnjilež u kostima.
Yon kè trankil se lavi pou kò a; men pasyon fè tout zo yo pouri.
31 Tko tlači siromaha huli na stvoritelja, a časti ga tko je milostiv ubogomu.
Sila ki oprime malere a ap vekse Kreyatè li; men sila ki gen bonte anvè pòv la, onore L.
32 Opaki propada zbog vlastite pakosti, a pravednik i u samoj smrti nalazi utočište.
Mechan an jete anba pa malfezans li; men moun ladwati a gen sekou lè l mouri.
33 U razumnu srcu mudrost počiva, a što je u bezumnome, to se i pokaže.
Sajès se nan kè a sila ki gen bon konprann nan; menm moun ensanse yo, nan kè, yo konnen.
34 Pravednost uzvisuje narod, a grijeh je sramota pucima.
Ladwati leve yon nasyon; men peche se yon gwo wont pou yon pèp.
35 Kralju je mio razborit sluga, a na sramotna se srdi.
Favè a wa a se anvè sèvitè ki aji ak sajès; men kòlè li se anvè sila ki fè gwo wont.
