Mudre Izreke 14
1 Ženska mudrost sagradi kuću, a ludost je rukama razgrađuje.
Nyɔnu nyanu tua eya ŋutɔ ƒe xɔ, ke nyɔnu bometsila ya tsɔa eya ŋutɔ ƒe asi vuvua xɔ si wòtu la kɔna ɖe anyi.
2 Tko živi s poštenjem, boji se Jahve, a tko ide stranputicom, prezire ga.
Ame si ƒe zɔzɔme ŋu fɔɖiɖi mele o la vɔ̃a Yehowa, ke ame siwo ƒe mɔ le gɔdɔ̃gɔdɔ̃ la doa vloe.
3 U luđakovim je ustima šiba za oholost njegovu, a mudre štite vlastite usne.
Bometsila ƒe nuƒo nana ameƒoti dzea eƒe dzimegbe, ke nunyala ƒe nuyi kpɔa eta.
4 Gdje nema volova, prazne su jasle, a obilna je žetva od snage bikove.
Ne nyiwo meli o la, nyikpo me ɖia gbɔlo, ke woxaa nuku geɖe to nyitsu ƒe ŋusẽ me.
5 Istinit svjedok ne laže, a krivi svjedok širi laž.
Ɖasefo nyateƒetɔ meblea ame o, ke aʋatsoɖasefo ya trɔa alakpa kɔna ɖi glẽglẽglẽ.
6 Podsmjevač traži mudrost i ne nalazi je, a razumni lako dolazi do znanja.
Fewuɖula dia nunya gake mekpɔa ɖeke o, ke gɔmesese vana na ame si si sidzedze le la bɔbɔe.
7 Idi od čovjeka bezumna jer nećeš upoznati usne što zbore znanje.
Te ɖa le bometsila gbɔ elabena màkpɔ gɔmesese le eƒe nu me o.
8 Mudrost je pametna čovjeka u tom što pazi na svoj put, a bezumnička ludost prijevara je.
Ayedzelawo ƒe nunyae nye be woabu ta me le woƒe mɔwo ŋu, ke bometsilawo ƒe bometsitsie nye alakpa.
9 Luđacima je grijeh šala, a milost je Božja s poštenima.
Bometsilawo le alɔme ɖem le nuvɔ̃ŋutivɔsa ŋuti, ke ŋudzedzekpɔkpɔ le dzɔdzɔetɔwo dome.
10 Srce poznaje svoj jad, i veselje njegovo ne može dijeliti nitko drugi.
Dzi ɖe sia ɖe nya eya ŋutɔ ƒe vevesese eye ame aɖeke hã mate ŋu ama eƒe dzidzɔ kplii o.
11 Dom opakih propast će, a šator će pravednika procvasti.
Woatsrɔ̃ ame vɔ̃ɖiwo ƒe aƒe, ke ame dzɔdzɔewo ƒe agbadɔ anɔ anyi ɖaa.
12 Neki se put učini čovjeku prav, a na koncu vodi k smrti.
Mɔ aɖe li, si le dzɔdzɔe le ame ƒe ŋkume, ke le nuwuwua la, ekplɔa ame yia ku mee.
13 I u smijehu srce osjeća bol, a poslije veselja dolazi tuga.
Le nukoko gɔ̃ hã me la, dzi ase veve eye dzidzɔkpɔkpɔ awu nu le nuxaxa me.
14 Otpadnik se siti svojim prestupcima, a dobar čovjek svojim radom.
Woaxe fe na tosẽlawo le woƒe mɔwo ta eye nenema ke ame nyui hã axɔ eƒe fetu.
15 Glupan vjeruje svakoj riječi, a pametan pazi na korak svoj.
Susu wodzoetɔ xɔa nya sia nya dzi sena, ke nunyala dea ŋugble le eƒe afɔɖeɖewo ŋuti.
16 Mudar se boji i oda zla se uklanja, a bezuman se raspaljuje i bez straha je.
Nunyala léa fu vɔ̃ eye wòvɔa Yehowa, ke bometsila doa dziku kabakaba eye wòwɔa nu dzimagbɔɖitɔe.
17 Nagao čovjek čini ludosti, a razborit ih podnosi.
Ame si doa dɔmedzoe kabakaba la wɔa bometsinuwo eye wòléa fu ayedzela.
18 Glupaci baštine ludost, a mudre ovjenčava znanje.
Susu wodzoetɔwo ƒe domenyinue nye bometsitsi, ke wotsɔa sidzedze ɖɔna na nunyalawo.
19 Zli padaju ničice pred dobrima i opaki pred vratima pravednikovim.
Ame vɔ̃ɖiwo adze klo ɖe ame nyuiwo ŋkume eye nenema ke nu tovo wɔlawo awɔ le ame dzɔdzɔewo ƒe agbonu.
20 I svom prijatelju mrzak je siromah, a bogataš ima mnogo ljubitelja.
Ame dahewo ƒe aƒelikawo ke hã ƒoa asa na wo, ke xɔlɔ̃ geɖe nɔa kesinɔtɔwo si.
21 Griješi tko prezire bližnjega svoga, a blago onomu tko je milostiv ubogima.
Ame si do vlo ehavi la wɔ nu vɔ̃, ke woayra ame si nyo dɔ me na hiãtɔ.
22 Koji snuju zlo, ne hode li stranputicom, a zar nisu dobrota i vjernost s onima koji snuju dobro?
Ame siwo ɖoa nu vɔ̃ɖi la traa mɔ ke ame siwo wɔa ɖoɖo ɖe nu nyui wɔwɔ ŋu la xɔa lɔlɔ̃ kple nuteƒewɔwɔ ƒe teƒeɖoɖo.
23 U svakom trudu ima probitka, a pusto brbljanje samo je na siromaštvo.
Kutrikuku ɖe dɔwɔna ŋu hea viɖe vɛ, ke nukpoloeƒoƒo ɖeɖe hea ame yia ahedada mee.
24 Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumnima kruna - njihova ludost.
Nunyalawo ƒe kesinɔnue nye woƒe fiakuku, gake bometsilawo ƒe bometsinuwɔwɔ hea bometsitsi vanɛ.
25 Istinit svjedok izbavlja duše, a tko laži širi, taj je varalica.
Ɖasefo nyateƒetɔ ɖea ame geɖewo ƒe agbe, ke aʋatsoɖasefo nye ameblela.
26 U strahu je Gospodnjem veliko pouzdanje i njegovim je sinovima utočište.
Ame si vɔ̃a Yehowa la, mɔ sesẽ aɖe le esi eye wòanye bebeƒe na viawo.
27 Strah Gospodnji izvor je života: on izbavlja od zamke smrti.
Yehowa vɔvɔ̃e nye agbe ƒe vudo eye wòɖea ame tso ku ƒe mɔkawo me.
28 Mnoštvo je naroda ponos kralju, a bez puka knez propada.
Ame xexlẽme gbogbo nye fia ƒe ŋutikɔkɔe, ke ne amewo mele du aɖe me o la, gbegblẽ vaa dumegã dzi.
29 Tko se teško srdi, velike je razboritosti, a nabusit duhom pokazuje ludost.
Sidzedze gã aɖe sua ŋutsu dzigbɔɖitɔ si, ke ŋutsu si doa dziku kabakaba la, ɖea eƒe bometsitsi fiana.
30 Mirno je srce život tijelu, a ljubomor je gnjilež u kostima.
Dzi si me ŋutifafa le la nana agbe ŋutilã gake ŋubiã nana ƒuwo ƒaƒãna.
31 Tko tlači siromaha huli na stvoritelja, a časti ga tko je milostiv ubogomu.
Ame si tea ame dahewo ɖe anyi la doa vlo wo Wɔla, ke ame si nyoa dɔ me na hiãtɔ la dea bubu Mawu ŋuti.
32 Opaki propada zbog vlastite pakosti, a pravednik i u samoj smrti nalazi utočište.
Ne dzɔgbevɔ̃e dzɔ la, ame vɔ̃ɖiwo yia to, ke le ku me ke hã la, ame dzɔdzɔewo kpɔa sitsoƒe.
33 U razumnu srcu mudrost počiva, a što je u bezumnome, to se i pokaže.
Ame si si sidzedze su la, nunya tsoa aƒe ɖe eƒe dzi me, eye le bometsilawo dome gɔ̃ hã la, enana wodzea si ame si ƒomevi wònye.
34 Pravednost uzvisuje narod, a grijeh je sramota pucima.
Dzɔdzɔenyenye doa dukɔ ɖe dzi, ke nu vɔ̃ nye ŋukpe na dukɔmeviwo.
35 Kralju je mio razborit sluga, a na sramotna se srdi.
Dɔla nyanu ƒe nu nyoa fia ŋu, ke eƒe dɔmedzoe vaa dɔla ŋukpenanuwɔla dzi.
