Mudre Izreke 14
1 Ženska mudrost sagradi kuću, a ludost je rukama razgrađuje.
Dhako mariek gero ode, to dhako mofuwo muko ode gi lwete owuon.
2 Tko živi s poštenjem, boji se Jahve, a tko ide stranputicom, prezire ga.
Ngʼat ma wuodhe oriere oluoro Jehova Nyasaye, to ngʼat ma yorene achach ochaye.
3 U luđakovim je ustima šiba za oholost njegovu, a mudre štite vlastite usne.
Wuoyo mar ngʼama ofuwo kelone mana goch e ngʼeye, to dho jomariek bedonegi ragengʼ.
4 Gdje nema volova, prazne su jasle, a obilna je žetva od snage bikove.
Kama onge rwedhi, dipo bedo nono, to kama rwath nitiere keyo mangʼeny bedoe.
5 Istinit svjedok ne laže, a krivi svjedok širi laž.
Janeno ma ja-adiera ok riambi, to janeno ma hango wach wacho mana miriambo.
6 Podsmjevač traži mudrost i ne nalazi je, a razumni lako dolazi do znanja.
Ngʼat ma jasunga nyalo dwaro rieko to ok oyud gimoro, ngʼeyo tiend wach to biro mayot ne ngʼat ma ongʼeyo pogo tiend weche.
7 Idi od čovjeka bezumna jer nećeš upoznati usne što zbore znanje.
Bed mabor gi ngʼat mofuwo nimar ok iniyud ngʼeyo tiend wach e dhoge.
8 Mudrost je pametna čovjeka u tom što pazi na svoj put, a bezumnička ludost prijevara je.
Rieko mar jorieko en bedo gi paro ne yoregi, to fup joma ofuwo en wuondruok.
9 Luđacima je grijeh šala, a milost je Božja s poštenima.
Joma ofuwo jaro kowachnegi mondo giwe richo, to ngʼwono iyudo kuom joma kare.
10 Srce poznaje svoj jad, i veselje njegovo ne može dijeliti nitko drugi.
Chuny ka chuny ongʼeyo litne owuon, to onge ngʼato machielo manyalo bedo e mor ma en-go.
11 Dom opakih propast će, a šator će pravednika procvasti.
Od ngʼat marach ibiro ketho to kar dak mar ngʼat makare biro dhiyo nyime.
12 Neki se put učini čovjeku prav, a na koncu vodi k smrti.
Nitie yo manenore ne dhano ni nikare, to gikone otero mana ngʼato e tho.
13 I u smijehu srce osjeća bol, a poslije veselja dolazi tuga.
Kata e kinde mar nyiero, chuny nyalo bedo gi lit, to mor nyalo gik e kuyo.
14 Otpadnik se siti svojim prestupcima, a dobar čovjek svojim radom.
Joma onge yie ibiro mi pok moromo gi timbegi, to ngʼat maber bende pok moromo kode.
15 Glupan vjeruje svakoj riječi, a pametan pazi na korak svoj.
Ngʼat mangʼeyone tin thoro yie gimoro amora, to ngʼat mariek paro gik motimo.
16 Mudar se boji i oda zla se uklanja, a bezuman se raspaljuje i bez straha je.
Ngʼat mariek oluoro Jehova Nyasaye kendo okwedo richo, to ngʼama ofuwo wiye tek kendo omuomore.
17 Nagao čovjek čini ludosti, a razborit ih podnosi.
Ngʼat ma iye wangʼ piyo timo gik mofuwo, to ngʼat ma ja-miganga ji mon-go.
18 Glupaci baštine ludost, a mudre ovjenčava znanje.
Joma ngʼeyogi tin nwangʼo fuwo, to jomariek irwako nigi ogut ngʼeyo.
19 Zli padaju ničice pred dobrima i opaki pred vratima pravednikovim.
Joricho kulore e nyim joma beyo, to jo-ajendeke e dhorangeye mag joma kare.
20 I svom prijatelju mrzak je siromah, a bogataš ima mnogo ljubitelja.
Jochan ok dwar kata gi jobutgi, to jo-mwandu nigi osiepe mangʼeny.
21 Griješi tko prezire bližnjega svoga, a blago onomu tko je milostiv ubogima.
Ngʼatno machayo jabute timo richo, to ogwedhi ngʼatno mangʼwon gi jogo mochando.
22 Koji snuju zlo, ne hode li stranputicom, a zar nisu dobrota i vjernost s onima koji snuju dobro?
Donge jogo machano marach lal nono? To jogo machano gima ber yudo hera kendo imiyogi luor.
23 U svakom trudu ima probitka, a pusto brbljanje samo je na siromaštvo.
Tich matek duto kelo ohala, to wuoyo awuoya maonge tim kelo dhier.
24 Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumnima kruna - njihova ludost.
Mwandu jomariek e osimbo margi, to fup joma ofuwo nyago mana fuwo.
25 Istinit svjedok izbavlja duše, a tko laži širi, taj je varalica.
Janeno ma ja-adiera reso ji e tho, to janeno ma hango wach en jawuond.
26 U strahu je Gospodnjem veliko pouzdanje i njegovim je sinovima utočište.
Ngʼat moluoro Jehova Nyasaye nigi ohinga motegno, kendo nyithinde noyud kar pondo.
27 Strah Gospodnji izvor je života: on izbavlja od zamke smrti.
Luoro Jehova Nyasaye en soko mar ngima, ma reso ngʼato e obadho mag tho.
28 Mnoštvo je naroda ponos kralju, a bez puka knez propada.
Ruoth ma joge ngʼeny ema yudo duongʼ, to ruoth maonge jogo morito to podho.
29 Tko se teško srdi, velike je razboritosti, a nabusit duhom pokazuje ludost.
Ngʼat ma terore mos nigi winjo, to ngʼatno ma iye wangʼ piyo nyiso fupe.
30 Mirno je srce život tijelu, a ljubomor je gnjilež u kostima.
Chuny man-gi kwe kelo ngima ni ringruok, to nyiego towo choke.
31 Tko tlači siromaha huli na stvoritelja, a časti ga tko je milostiv ubogomu.
Ngʼat masando jochan nyiso achaya ne Jal mane ochweyogi, to ngʼato angʼata mangʼwon ni jogo mochando miyo Nyasaye luor.
32 Opaki propada zbog vlastite pakosti, a pravednik i u samoj smrti nalazi utočište.
Ka masira obiro, joricho itieko, to kata e tho ngʼat makare nigi kar pondo.
33 U razumnu srcu mudrost počiva, a što je u bezumnome, to se i pokaže.
Rieko odak e chuny ngʼat ma weche donjone, to kata mana e dier joma ofuwo omiyo ingʼeye.
34 Pravednost uzvisuje narod, a grijeh je sramota pucima.
Tim makare tingʼo oganda malo, to richo en wichkuot ne ji.
35 Kralju je mio razborit sluga, a na sramotna se srdi.
Ruoth mor gi jatich mariek, to jatich makwodo wich yudo mirimbe.
