Mudre Izreke 14
1 Ženska mudrost sagradi kuću, a ludost je rukama razgrađuje.
Hlang cueih nu loh a im a sak dae, anglat long tah a kut neh a koengloeng.
2 Tko živi s poštenjem, boji se Jahve, a tko ide stranputicom, prezire ga.
BOEIPA aka rhih tah a dueng la cet dae, a longpuei kho aka hmang loh BOEIPA a hnaep.
3 U luđakovim je ustima šiba za oholost njegovu, a mudre štite vlastite usne.
Hlang ang kah a ka ah hoemnah kuhci om tih, aka cueih rhoek kah hmuilai loh amamih te a ngaithuen sak.
4 Gdje nema volova, prazne su jasle, a obilna je žetva od snage bikove.
Saelhung a om pawt vaengah kongduk khaw caih dae, vaito thadueng lamkah canghum cangpai thoeng.
5 Istinit svjedok ne laže, a krivi svjedok širi laž.
Oltak rhoek kah laipai tah a laithae moenih. Tedae a honghi kah laipai long tah laithae ni a sat.
6 Podsmjevač traži mudrost i ne nalazi je, a razumni lako dolazi do znanja.
Hmuiyoi loh cueihnah a tlap dae a hong ni, mingnah he aka yakming ham tah yoeikoek mai.
7 Idi od čovjeka bezumna jer nećeš upoznati usne što zbore znanje.
Hlang ang te a hmai lamloh caeh tak, mingnah olka te na ming pawt ve.
8 Mudrost je pametna čovjeka u tom što pazi na svoj put, a bezumnička ludost prijevara je.
Aka thaai kah cueihnah long tah a longpuei te a yakming dae, aka ang kah a anglat tah thailatnah ni.
9 Luđacima je grijeh šala, a milost je Božja s poštenima.
Aka ang loh hmaithennah te a hnael dae, aka thuem long tah a laklo ah kolonah a saii.
10 Srce poznaje svoj jad, i veselje njegovo ne može dijeliti nitko drugi.
A hinglu khahingnah loh lungbuei a ming. Te dongah a kohoenah dongah rhalawt loh boi thil pawh.
11 Dom opakih propast će, a šator će pravednika procvasti.
Halang rhoek kah im tah a phae pah vetih aka thuem kah dap tah rhoeng ni.
12 Neki se put učini čovjeku prav, a na koncu vodi k smrti.
Longpuei he hlang kah mikhmuh ah thuem dae a hmailong ah dueknah longpuei la om.
13 I u smijehu srce osjeća bol, a poslije veselja dolazi tuga.
Nueihbu dongah lungbuei loh thak a khoeih tih, a tloihsoi ah kohoenah khaw pha-ueknah la poeh.
14 Otpadnik se siti svojim prestupcima, a dobar čovjek svojim radom.
Lungbuei aka balkhong khaw, hlang then khaw a khosing te amah hah bitni.
15 Glupan vjeruje svakoj riječi, a pametan pazi na korak svoj.
Hlangyoe long tah olka boeih te a tangnah dae, aka thaai long tah a khokan te a yakming.
16 Mudar se boji i oda zla se uklanja, a bezuman se raspaljuje i bez straha je.
Aka cueih long tah a rhih tih boethae te a nong tak. Tedae aka ang long tah a paan tih a omtoem.
17 Nagao čovjek čini ludosti, a razborit ih podnosi.
Thintoek bangkek loh a anglat a phoe tih, tangkhuepnah aka khueh hlang khaw a hmuhuet uh.
18 Glupaci baštine ludost, a mudre ovjenčava znanje.
Hlangyoe loh anglat a pang tih, aka thaai rhoek loh mingnah te a muei uh.
19 Zli padaju ničice pred dobrima i opaki pred vratima pravednikovim.
Hlang thae rhoek te hlang then rhoek kah mikhmuh ah, halang rhoek te hlang dueng kah vongka ah ngam uh ni.
20 I svom prijatelju mrzak je siromah, a bogataš ima mnogo ljubitelja.
Khodaeng te a hui long khaw a hmuhuet tih, hlanglen tah muep a lungnah.
21 Griješi tko prezire bližnjega svoga, a blago onomu tko je milostiv ubogima.
A hui taengah aka hnoelrhoeng uh tah tholh tih, mangdaeng kodo aka rhen tah a yoethen.
22 Koji snuju zlo, ne hode li stranputicom, a zar nisu dobrota i vjernost s onima koji snuju dobro?
Boethae aka uep rhoek te kho a hmang uh moenih a? Tedae sitlohnah neh uepomnah long tah hnothen ni a caai thil.
23 U svakom trudu ima probitka, a pusto brbljanje samo je na siromaštvo.
Patangnah cungkuem loh kumkonah a om sak. Tedae hmuilai dongkah ol bueng ngawn tah tloelnah la poeh.
24 Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumnima kruna - njihova ludost.
Khuehtawn he aka cueih rhoek kah a rhuisam la om tih, aka ang rhoek tah anglat la anglat coeng.
25 Istinit svjedok izbavlja duše, a tko laži širi, taj je varalica.
Oltak kah laipai loh hinglu a huul tih, hlangthai palat loh laithae a sat.
26 U strahu je Gospodnjem veliko pouzdanje i njegovim je sinovima utočište.
BOEIPA hinyahnah dongah pangtungnah sarhi khaw om, te dongah a ca rhoek ham hlipyingnah la om.
27 Strah Gospodnji izvor je života: on izbavlja od zamke smrti.
BOEIPA hinyahnah tah hingnah thunsih neh, dueknah hlaeh lamloh aka phaelh sak la om.
28 Mnoštvo je naroda ponos kralju, a bez puka knez propada.
Pilnam kah cangpai dongah ni manghai kah rhuepomnah khaw a om, namtu a om pawt vaengah mangpa kah porhaknah la om.
29 Tko se teško srdi, velike je razboritosti, a nabusit duhom pokazuje ludost.
Thintoek aka ueh tah bahoeng a lungcuei tih, mueihla bangkek loh anglat ni a pomsang.
30 Mirno je srce život tijelu, a ljubomor je gnjilež u kostima.
Lungbuei hoeihnah tah pumsa kah hingnah la om tih, thatlainah khaw rhuh keet la poeh.
31 Tko tlači siromaha huli na stvoritelja, a časti ga tko je milostiv ubogomu.
Tattloel aka hnaemtaek loh amah aka saii ni a veet, BOEIPA aka thangpom long tah khodaeng a rhen.
32 Opaki propada zbog vlastite pakosti, a pravednik i u samoj smrti nalazi utočište.
Halang tah a boethae ah bung tih, aka dueng tah a dueknah rhangneh ying.
33 U razumnu srcu mudrost počiva, a što je u bezumnome, to se i pokaže.
Aka yakming kah lungbuei ah cueihnah khaw rhaehrhong tih, hlang ang lakli ah khaw ming uh coeng.
34 Pravednost uzvisuje narod, a grijeh je sramota pucima.
Duengnah loh namtom a pomsang tih, tholhnah loh namtu te rhaidaeng la a khueh.
35 Kralju je mio razborit sluga, a na sramotna se srdi.
Manghai kah kolonah loh sal te a cangbam tih, a thinpom loh yah a bai.
