Mudre Izreke 13
1 Mudar sin sluša naputak očev, a podsmjevač ne sluša ukora.
Mwana mwenye hekima husikia mafundisho ya babaye, bali mwenye dharau hasikilizi maonyo.
2 Od ploda usta svojih uživa čovjek sreću, a srce je nevjernika puno nasilja.
Kutoka tunda la midomo yake mtu hufurahia mambo mema, bali wasio waaminifu wanatamani sana jeuri.
3 Tko čuva usta svoja, čuva život svoj, a tko nesmotreno zbori, o glavu mu je.
Yeye alindaye midomo yake hulinda nafsi yake, bali yeye asemaye kwa haraka ataangamia.
4 Uzaludna je žudnja lijenčine, a ispunit će se želja marljivih.
Mvivu hutamani sana na hapati kitu, bali nafsi ya mwenye bidii hutoshelezwa kikamilifu.
5 Pravednik mrzi na lažljivu riječ, a opaki goji mržnju i sramotu.
Mwenye haki huchukia uongo, bali waovu huleta aibu na fedheha.
6 Pravda čuva pobožna, a opake grijeh obara.
Haki humlinda mtu mwadilifu, bali uovu humwangusha mwenye dhambi.
7 Netko se gradi bogatim, a ništa nema, netko se gradi siromašnim, a ima veliko bogatstvo.
Mtu mmoja hujifanya tajiri, kumbe hana chochote; mwingine hujifanya maskini, kumbe ana utajiri mwingi.
8 Otkup života bogatstvo je čovjeku; a siromah ne sluša opomene.
Utajiri wa mtu waweza kukomboa maisha yake, bali mtu maskini hasikii kitisho.
9 Svjetlost pravednička blistavo sja, a svjetiljka opakih gasi se.
Nuru ya mwenye haki hungʼaa sana, bali taa ya mwovu itazimwa.
10 Oholost rađa samo svađu, a mudrost je u onih koji primaju savjet.
Kiburi huzalisha magomvi tu, bali hekima hupatikana kwa wale wanaozingatia ushauri.
11 Naglo stečeno bogatstvo iščezava, a tko sabire pomalo, biva bogat.
Fedha isiyo ya halali hupungua, bali yeye akusanyaye fedha kidogo kidogo huongezeka.
12 Predugo očekivanje ubija srce, a ispunjena želja drvo je života.
Kilichotarajiwa kikikawia kuja moyo huugua, bali tumaini lililotimizwa ni mti wa uzima.
13 Tko riječ prezire, taj propada, a tko poštiva zapovijedi, plaću dobiva.
Yeye anayedharau mafundisho anajiletea maangamizi, bali yeye anayeheshimu agizo hupewa tuzo.
14 Pouka mudračeva izvor je životni, ona izbavlja od zamke smrti.
Mafundisho ya mwenye busara ni chemchemi ya uzima, ili kumwepusha mtu na mitego ya mauti.
15 Uvid u dobro pribavlja milost, a put bezbožnika hrapav je.
Ufahamu mzuri hupata upendeleo, bali njia ya asiye mwaminifu ni ngumu.
16 Svatko pametan djeluje promišljeno, a bezumnik se hvališe svojom ludošću.
Kila mwenye busara hutenda kwa maarifa, bali mpumbavu hudhihirisha upumbavu wake.
17 Zao glasnik zapada u zlo, a vjeran poslanik donosi spasenje.
Mjumbe mwovu huanguka kwenye taabu, bali mjumbe mwaminifu huleta uponyaji.
18 Siromaštvo i sramota onomu tko odbija pouku, a tko ukor prima, doći će do časti.
Yeye anayedharau maonyo hupata umaskini na aibu, bali yeye anayekubali maonyo huheshimiwa.
19 Slatka je duši ispunjena želja, a bezumnicima je mrsko kloniti se oda zla.
Tarajio lililotimizwa ni tamu kwa nafsi, bali wapumbavu huchukia sana kuacha ubaya.
20 Druži se s mudrima, i postat ćeš mudar, a tko se drži bezumnika, postaje opak.
Yeye atembeaye na mwenye hekima atapata hekima, bali rafiki wa mpumbavu hupata madhara.
21 Grešnika progoni zlo, a dobro je nagrada pravednima.
Balaa humwandama mtenda dhambi, bali mafanikio ni thawabu kwa mwenye haki.
22 Valjan čovjek ostavlja baštinu unucima, a bogatstvo se grešnikovo čuva pravedniku.
Mtu mwema huwaachia wana wa wanawe urithi, bali mali ya wenye dhambi imehifadhiwa kwa ajili ya wenye haki.
23 Izobilje je hrane na krčevini siromaškoj, a ima i tko propada s nepravde.
Shamba la mtu maskini laweza kuzalisha chakula kingi, bali dhuluma hukifutilia mbali.
24 Tko štedi šibu, mrzi na sina svog, a tko ga ljubi, na vrijeme ga opominje.
Yeye aizuiaye fimbo yake hampendi mwanawe, bali yeye ampendaye huwa mwangalifu kumwadibisha.
25 Pravednik ima jela do sitosti, a trbuh opakih poznaje oskudicu.
Mwenye haki hula mpaka akaridhisha moyo wake, bali tumbo la mwovu hutaabika kwa njaa.
