Mudre Izreke 13
1 Mudar sin sluša naputak očev, a podsmjevač ne sluša ukora.
Omwana omugezi assaayo omwoyo eri ebiragiro bya kitaawe, naye omunyoomi tafaayo ku kunenyezebwa.
2 Od ploda usta svojih uživa čovjek sreću, a srce je nevjernika puno nasilja.
Omuntu asanyuka olw’ebirungi ebiva mu bibala bya kamwa ke, naye atali mwesigwa yeegomba kuleeta ntalo.
3 Tko čuva usta svoja, čuva život svoj, a tko nesmotreno zbori, o glavu mu je.
Oyo eyeegendereza by’ayogera akuuma obulamu bwe, naye oyo amala googera, alizikirira.
4 Uzaludna je žudnja lijenčine, a ispunit će se želja marljivih.
Omuntu omugayaavu yeegomba kyokka n’atabaako ky’afuna, naye omunyiikivu byayagala byonna abifuna.
5 Pravednik mrzi na lažljivu riječ, a opaki goji mržnju i sramotu.
Omuntu omutuukirivu akyawa obulimba, naye omukozi w’ebibi yeereetera kunyoomebwa.
6 Pravda čuva pobožna, a opake grijeh obara.
Obutuukirivu bukuuma omuntu omwesimbu, naye okukola ebibi kuzikiriza omwonoonyi.
7 Netko se gradi bogatim, a ništa nema, netko se gradi siromašnim, a ima veliko bogatstvo.
Omuntu omu ayinza okwefuula omugagga ate nga taliiko ky’alina, ate omulala ne yeefuula okuba omwavu so nga mugagga nnyo.
8 Otkup života bogatstvo je čovjeku; a siromah ne sluša opomene.
Obugagga bw’omuntu buyinza okumununula, naye omwavu talina ky’atya.
9 Svjetlost pravednička blistavo sja, a svjetiljka opakih gasi se.
Ekitangaala ky’abatuukirivu kyaka nnyo, naye ettaala y’abakozi b’ebibi ezikira.
10 Oholost rađa samo svađu, a mudrost je u onih koji primaju savjet.
Amalala gazaala buzaazi nnyombo, naye amagezi gasangibwa mu abo abakkiriza okulabulwa.
11 Naglo stečeno bogatstvo iščezava, a tko sabire pomalo, biva bogat.
Ensimbi enkumpanye ziggwaawo, naye ezijja empolampola zeeyongera obungi.
12 Predugo očekivanje ubija srce, a ispunjena želja drvo je života.
Essuubi erirwawo okutuukirira lirwaza omutima, naye ekyegombebwa bwe kituukirira kiba muti gwa bulamu.
13 Tko riječ prezire, taj propada, a tko poštiva zapovijedi, plaću dobiva.
Omuntu anyooma ebiragiro aligwa mu mitawaana, naye oyo awuliriza ebimulagirwa aliweebwa empeera.
14 Pouka mudračeva izvor je životni, ona izbavlja od zamke smrti.
Okuyigiriza kw’omuntu alina amagezi nsulo ya bulamu, era kuggya omuntu mu mitego gy’okufa.
15 Uvid u dobro pribavlja milost, a put bezbožnika hrapav je.
Okutegeera okulungi kuleeta okuganja, naye ekkubo ly’abateesigibwa liba zzibu.
16 Svatko pametan djeluje promišljeno, a bezumnik se hvališe svojom ludošću.
Omuntu omwegendereza akola amaze kulowooza, naye omusirusiru alaga obutamanya bwe.
17 Zao glasnik zapada u zlo, a vjeran poslanik donosi spasenje.
Omubaka omubi yeesuula mu mitawaana, naye omubaka omwesigwa aleeta kuwonyezebwa.
18 Siromaštvo i sramota onomu tko odbija pouku, a tko ukor prima, doći će do časti.
Anyooma okukangavvulwa yeereetako obwavu n’obuswavu, naye oyo assaayo omwoyo ku kunenyezebwa aweebwa ekitiibwa.
19 Slatka je duši ispunjena želja, a bezumnicima je mrsko kloniti se oda zla.
Ekyegombebwa bwe kituukirira kisanyusa omutima, naye okulekayo okukola ebibi kya muzizo eri abasirusiru.
20 Druži se s mudrima, i postat ćeš mudar, a tko se drži bezumnika, postaje opak.
Oyo atambula n’abantu abagezi ageziwala, naye oyo atambula n’abasirusiru alaba ennaku.
21 Grešnika progoni zlo, a dobro je nagrada pravednima.
Emitawaana gigoberera aboonoonyi, naye okukulaakulana y’empeera y’abatuukirivu.
22 Valjan čovjek ostavlja baštinu unucima, a bogatstvo se grešnikovo čuva pravedniku.
Omuntu omulungi alekera bazzukulu be ebyobusika, naye obugagga bw’omwonoonyi buterekerwa omutuukirivu.
23 Izobilje je hrane na krčevini siromaškoj, a ima i tko propada s nepravde.
Ennimiro z’abaavu ziyinza okuvaamu emmere nnyingi, naye obutali bwenkanya ne bugyera yonna.
24 Tko štedi šibu, mrzi na sina svog, a tko ga ljubi, na vrijeme ga opominje.
Atakozesa kaggo akyawa omwana we, naye oyo amwagala afaayo okumukangavvula.
25 Pravednik ima jela do sitosti, a trbuh opakih poznaje oskudicu.
Omutuukirivu alya emmere ye n’akkuta, naye abakozi b’ebibi basigala nga bayala.
