Mudre Izreke 13
1 Mudar sin sluša naputak očev, a podsmjevač ne sluša ukora.
Mwana mayele ayokaka mateya ya tata na ye, kasi mwana oyo atiolaka ayokaka pamela te.
2 Od ploda usta svojih uživa čovjek sreću, a srce je nevjernika puno nasilja.
Mbuma ya monoko eleisaka moto bilei ya malamu, kasi molimo ya moto oyo atambolaka na bosembo te ememaka na mobulu.
3 Tko čuva usta svoja, čuva život svoj, a tko nesmotreno zbori, o glavu mu je.
Moto oyo abatelaka monoko na ye abatelaka molimo na ye, kasi moto oyo afungolaka monoko na ye makasi akosuka na libebi.
4 Uzaludna je žudnja lijenčine, a ispunit će se želja marljivih.
Moto ya goyigoyi ayokaka baposa, kasi akoki kokokisa yango te; nzokande baposa ya moto ya nzunzu ekokisamaka.
5 Pravednik mrzi na lažljivu riječ, a opaki goji mržnju i sramotu.
Moto ya sembo ayinaka maloba ya lokuta, kasi moto mabe amiyinisaka mpe apanzaka soni.
6 Pravda čuva pobožna, a opake grijeh obara.
Bosembo ebatelaka moto oyo atambolaka alima na nzela na ye, kasi mabe ebebisaka bongo ya moto ya masumu.
7 Netko se gradi bogatim, a ništa nema, netko se gradi siromašnim, a ima veliko bogatstvo.
Ezali na moto moko oyo asalaka makambo lokola mozwi, nzokande azali na ye ata na eloko moko te; mpe ezali na moto mosusu oyo asalaka makambo lokola mobola, nzokande azali na bozwi mingi.
8 Otkup života bogatstvo je čovjeku; a siromah ne sluša opomene.
Bomengo ya mozwi ebatelaka bomoi na ye, kasi bato mabe batungisaka mobola te.
9 Svjetlost pravednička blistavo sja, a svjetiljka opakih gasi se.
Pole ya bato ya sembo engengaka makasi, kasi mwinda ya bato mabe ekufaka.
10 Oholost rađa samo svađu, a mudrost je u onih koji primaju savjet.
Lolendo ememaka kaka na koswana, kasi bato oyo bayokaka toli bazwaka bwanya.
11 Naglo stečeno bogatstvo iščezava, a tko sabire pomalo, biva bogat.
Bomengo oyo ezwami na lombangu mpe na nzela ya mabe esilaka noki, kasi bomengo oyo babakisaka na moke-moke ekomaka ebele.
12 Predugo očekivanje ubija srce, a ispunjena želja drvo je života.
Elikya oyo ekokisami te epesaka bokono na motema, kasi posa oyo ekokisami ezali nzete ya bomoi.
13 Tko riječ prezire, taj propada, a tko poštiva zapovijedi, plaću dobiva.
Moto oyo atiolaka liloba amiyokisaka pasi, kasi moto oyo atosaka malako akozwa lifuti.
14 Pouka mudračeva izvor je životni, ona izbavlja od zamke smrti.
Mateya ya moto ya bwanya ezali etima ya bomoi, ekangolaka na mitambo ya kufa.
15 Uvid u dobro pribavlja milost, a put bezbožnika hrapav je.
Boyebi ememelaka bato ngolu, kasi nzela ya bato oyo babukaka mibeko ezalaka pasi.
16 Svatko pametan djeluje promišljeno, a bezumnik se hvališe svojom ludošću.
Moto ya mayele asalaka makambo kolanda boyebi, kasi zoba, atandaka bozoba na ye.
17 Zao glasnik zapada u zlo, a vjeran poslanik donosi spasenje.
Motindami ya mabe akweyaka kati na pasi, kasi motindami ya sembo amemaka lobiko.
18 Siromaštvo i sramota onomu tko odbija pouku, a tko ukor prima, doći će do časti.
Bobola mpe soni ekomelaka bato oyo baboyaka koyekola, kasi moto oyo andimaka pamela akozwa lokumu.
19 Slatka je duši ispunjena želja, a bezumnicima je mrsko kloniti se oda zla.
Posa oyo ekokisami esalaka esengo na motema, kasi kokabwana na mabe ezali likambo ya nkele na miso ya zoba.
20 Druži se s mudrima, i postat ćeš mudar, a tko se drži bezumnika, postaje opak.
Moto oyo asanganaka na bato ya bwanya akomaka moto ya bwanya, kasi moto oyo atambolaka nzela moko na bazoba akomona pasi.
21 Grešnika progoni zlo, a dobro je nagrada pravednima.
Mabe elandaka bato ya masumu, kasi bolamu ezali lifuti ya bato ya sembo.
22 Valjan čovjek ostavlja baštinu unucima, a bogatstvo se grešnikovo čuva pravedniku.
Moto oyo asalaka bolamu atikelaka bakitani na ye libula, kasi bomengo ya moto ya masumu ebombamaka mpo na moyengebene.
23 Izobilje je hrane na krčevini siromaškoj, a ima i tko propada s nepravde.
Bilanga ya mobola ekoki kobotela ye bilei ebele, kasi ezali na bato oyo bazali kobeba mpo na kozanga bosembo.
24 Tko štedi šibu, mrzi na sina svog, a tko ga ljubi, na vrijeme ga opominje.
Moto oyo aboyaka kobeta mwana na ye fimbu alingaka ye te, kasi moto oyo alingaka mwana na ye abetaka ye.
25 Pravednik ima jela do sitosti, a trbuh opakih poznaje oskudicu.
Moyengebene aliaka mpe atondaka, kasi libumu ya moto mabe ezalaka na nzala.
