Mudre Izreke 13
1 Mudar sin sluša naputak očev, a podsmjevač ne sluša ukora.
Ca aka cueih loh pa kah thuituennah a hnatun tih, hmuiyoi long tah tluungnah pataeng hnatun pawh.
2 Od ploda usta svojih uživa čovjek sreću, a srce je nevjernika puno nasilja.
Hlang lai thaih lamloh a then khaw a cah dae, hnukpoh kah hinglu tah kuthlahnah la poeh.
3 Tko čuva usta svoja, čuva život svoj, a tko nesmotreno zbori, o glavu mu je.
A hinglu aka ngaithuen long tah a ka a tuem, a ka aka ang soeh khaw amah ham porhaknah la om.
4 Uzaludna je žudnja lijenčine, a ispunit će se želja marljivih.
Kolhnaw loh a ngaidam dae a hinglu a thum moenih. Tedae aka haam kah a hinglu tah hah ngaikhoek.
5 Pravednik mrzi na lažljivu riječ, a opaki goji mržnju i sramotu.
Aka dueng loh a hong ol te a hmuhuet. Halang tah a borhim tih a hmai tal.
6 Pravda čuva pobožna, a opake grijeh obara.
Duengnah loh thincaknah longpuei te a kueinah tih, halangnah loh tholhnah a paimaelh.
7 Netko se gradi bogatim, a ništa nema, netko se gradi siromašnim, a ima veliko bogatstvo.
Boei tih ba aka khueh pawt khaw om, vawtthoek dae a boei a rhaeng aka coih khaw om.
8 Otkup života bogatstvo je čovjeku; a siromah ne sluša opomene.
Khuehtawn he hlang kah hinglu tlansum ni. Tedae khodaeng loh tluungnah a yaak moenih.
9 Svjetlost pravednička blistavo sja, a svjetiljka opakih gasi se.
Aka dueng kah khosae tah a kohoe tih, halang kah hmaithoi tah a thih pah.
10 Oholost rađa samo svađu, a mudrost je u onih koji primaju savjet.
Althanah loh olpungnah a paek tih, uentonah dongah cueihnah om.
11 Naglo stečeno bogatstvo iščezava, a tko sabire pomalo, biva bogat.
A honghi lamkah boeirhaeng khaw yip muei tih, amah kut neh aka coi long tah a ping sak.
12 Predugo očekivanje ubija srce, a ispunjena želja drvo je života.
Ngaiuepnah loh lungbuei aka nue a dangrhoek tih, hingnah thingkung loh ngaihlihnah a cung sak.
13 Tko riječ prezire, taj propada, a tko poštiva zapovijedi, plaću dobiva.
Olka aka hnoelrhoeng loh amah ham lai a koi vetih, olpaek aka rhih te anih loh a rhong ni.
14 Pouka mudračeva izvor je životni, ona izbavlja od zamke smrti.
Aka cueih kah olkhueng tah hingnah thunsih la om tih, dueknah hlaeh lamloh aka nong sak la om.
15 Uvid u dobro pribavlja milost, a put bezbožnika hrapav je.
Lungmingnah then tah mikdaithen la a khueh tih, hnukpoh kah longpuei tah mueng.
16 Svatko pametan djeluje promišljeno, a bezumnik se hvališe svojom ludošću.
Aka thaai loh mingnah neh boeih a saii tih, aka ang loh a anglat te a yaal.
17 Zao glasnik zapada u zlo, a vjeran poslanik donosi spasenje.
Halang puencawn tah yoethae ah cungku tih, oltak kah laipai tah hoeihnah la om.
18 Siromaštvo i sramota onomu tko odbija pouku, a tko ukor prima, doći će do časti.
Khodaeng neh yah loh thuituennah a hlahpham tih, toelthamnah aka tuem tah a thangpom.
19 Slatka je duši ispunjena želja, a bezumnicima je mrsko kloniti se oda zla.
Ngaihlihnah a dip te hinglu ham khaw tui dae, aka ang long tah boethae lamloh nong ham te tueilaehkoi la a om pah.
20 Druži se s mudrima, i postat ćeš mudar, a tko se drži bezumnika, postaje opak.
Hlang cueih taengah aka cet la aka cet tah cueih rhoela cueih tih, hlang ang neh aka luem tah lolh coeng.
21 Grešnika progoni zlo, a dobro je nagrada pravednima.
Hlangtholh rhoek te yoethae loh a hloem dae, aka dueng te hnothen neh a thuung.
22 Valjan čovjek ostavlja baštinu unucima, a bogatstvo se grešnikovo čuva pravedniku.
Hlang then long tah a ca kah a ca khaw a phaeng dae, laihmu kah a thadueng tah hlang dueng hamla a khoem pah.
23 Izobilje je hrane na krčevini siromaškoj, a ima i tko propada s nepravde.
Khodaeng kah khohai cang tah thawt tangloeng dae, tiktamnah a om pawt dongah a khoengvoep.
24 Tko štedi šibu, mrzi na sina svog, a tko ga ljubi, na vrijeme ga opominje.
A ca aka thiinah loh a cungcik a hnaih, tedae aka lungnah tah thuituennah neh a toem.
25 Pravednik ima jela do sitosti, a trbuh opakih poznaje oskudicu.
Hlang dueng loh a hinglu dongah kodam la a caak dae, halang tah a bung a vaitah.
