Mudre Izreke 12
1 Tko ljubi pouku, ljubi znanje, a tko mrzi ukor, lud je.
Buli asanyukira okukangavvulwa ayagala amagezi; naye oyo akyawa okunenyezebwa musirusiru.
2 Dobar dobiva milost od Jahve, a podmukao osudu.
Omuntu omulungi aganja mu maaso ga Mukama, naye Mukama asalira omusango omuntu ow’enkwe.
3 Zloćom se čovjek ne utvrđuje, a korijen se pravedniku ne pomiče.
Omuntu tanywezebwa lwa kukola bitali bya butuukirivu, naye omulandira gw’omutuukirivu tegulisigulwa.
4 Kreposna je žena vijenac mužu svojemu, a sramotna mu je kao gnjilež u kostima.
Omukyala ow’empisa ennungi ssanyu era ngule ya mwami we, naye omukazi eyeeyisa obubi ali nga kookolo mu magumba ga bba.
5 Pravedničke su misli pravične, spletke opakih prijevarne.
Enteekateeka z’omutuukirivu ziba za mazima, naye amagezi g’abakozi b’ebibi ge bawa gaba ga bulimba.
6 Riječi opakih pogubne su zamke, a pravedne izbavljaju usta njihova.
Ebiteeso by’abakozi b’ebibi kuyiwa musaayi, naye ebigambo by’abatuukirivu bye bibawonya.
7 Opaki se ruše i nema ih više, a kuća pravednika ostaje.
Abakozi b’ebibi bagwa ne basaanirawo ddala, naye ennyumba y’omutuukirivu teesagaasaganenga emirembe gyonna.
8 Čovjek se hvali po oštrini svoga razuma, a prezire se tko je opak srcem.
Ebigambo by’omugezi bimuleetera okusiimibwa, naye eby’omusirusiru bimunyoomesa.
9 Bolje je biti malen i imati samo jednog slugu nego se hvastati a nemati ni kruha.
Omuntu eyeetoowaza ne yeekolera, asinga oyo eyeegulumiza n’abulwa ky’alya.
10 Pravednik pazi i na život svog živinčeta, dok je opakomu srce okrutno.
Omutuukirivu afaayo ku bisolo bye, naye omukozi w’ebibi abiraga bukambwe bwereere.
11 Tko obrađuje svoju zemlju, sit je kruha, a tko trči za ništavilom, nerazuman je.
Oyo eyeerimira aliba n’emmere nnyingi, naye oyo anoonya ebitaliimu talina magezi.
12 Čežnja je opakoga mreža od zala, a korijen pravednika daje ploda.
Abakozi b’ebibi baagala okubba omunyago gwa babbi bannaabwe, naye omulandira gw’abatuukirivu gunywera.
13 Opakomu je zamka grijeh njegovih usana, a pravednik se izbavlja od tjeskobe.
Ebigambo by’omukozi w’ebibi bimusuula mu mitawaana, naye omutuukirivu awona akabi.
14 Od ploda svojih usta nasitit će se svatko obilno, a ono što je rukama učinio vratit će mu se.
Omuntu ajjuzibwa ebirungi okuva mu bibala bye bigambo by’akamwa ke, n’emirimu gy’emikono gye gimusasula bulungi.
15 Luđaku se čini pravim njegov put, a mudar čovjek sluša savjete.
Ekkubo ly’omusirusiru ddungi mu kulaba kwe ye, naye omugezi assaayo omwoyo ku magezi agamuweebwa.
16 Luđak odmah odaje svoj bijes, a pametan pokriva sramotu.
Omusirusiru alaga mangu obusungu bwe, naye omutegeevu tassa mwoyo ku kivume.
17 Tko govori istinu, otkriva što je pravo, a lažljiv svjedok prijevaru.
Omujulizi ow’amazima awa obujulizi obutuufu, naye omujulizi ow’obulimba ayogera bya bulimba.
18 Nesmotren govori kao da mačem probada, a jezik je mudrih iscjeljenje.
Ebigambo ebyanguyirize bisala ng’ekitala ekyogi, naye olulimi lw’omuntu omugezi luwonya.
19 Istinita usta traju dovijeka, a lažljiv jezik samo za čas.
Emimwa egyogera amazima gibeerera emirembe gyonna, naye olulimi olulimba lwa kiseera buseera.
20 Prijevara je u srcu onih koji snuju zlo, a veselje u onih koji dijele miroljubive savjete.
Obulimba buli mu mitima gyabo abategeka okukola ebibi, naye essanyu liri n’abo abakolerera emirembe.
21 Pravednika ne stiže nikakva nevolja, a opaki u zlu grcaju.
Tewali kabi konna kagwa ku batuukirivu, naye abakozi b’ebibi tebaggwaako mitawaana.
22 Mrske su Jahvi usne lažljive, a mili su mu koji zbore istinu.
Mukama akyawa emimwa egirimba, naye asanyukira ab’amazima.
23 Promišljen čovjek prikriva svoje znanje, a srce bezumničko razglašuje svoju ludost.
Omuntu omutegeevu talaga nnyo by’amanyi, naye abasirusiru balaga obutamanya bwabwe.
24 Marljiva ruka vlada, a nemar vodi u podložnost.
Omukono gw’omunyiikivu gulimufuula omufuzi, naye obugayaavu bufuula omuntu omuddu.
25 Briga u srcu pritiskuje čovjeka, a blaga riječ veseli ga.
Omutima ogweraliikirira guleetera omuntu okwennyika, naye ekigambo eky’ekisa kimusanyusa.
26 Pravednik vodi svojeg prijatelja, a opake zavodi njihov put.
Omutuukirivu yeegendereza mu mikwano gye, naye ekkubo ly’ababi libabuza.
27 Nemaran ne ulovi svoje lovine, a marljivost je čovjeku blago dragocjeno.
Omuntu omugayaavu tayokya muyiggo gwe, naye omunyiikivu kyayizze, kiba kya muwendo gyali.
28 Na stazi pravice stoji život i na njezinu putu nema smrti.
Mu kkubo ery’obutuukirivu mulimu obulamu, era mu kkubo eryo temuli kufa.
